Politika
Za članarinu NATO-u preko dva miliona
Ministarstvo odbrane je od 5. juna 2017. do avgusta ove godine za potrebe kontribucija (članarina) u vojni budžet i za investicione programe (NSIP) izdvojilo 2.151.778,83 eura, od čega 322.577,16 za prvih osam mjeseci 2023, odgovorili su “Danu” iz Ministarstva odbrane.
“U periodu od 5. juna 2017. godine do 2021. godine Crna Gora je na godišnjem nivou NATO zajedničkom budžetu doprinosila sa udjelom od 0,027 odsto. Od 2021. do 2023. godine udio Crne Gore u NATO zajedničkom budžetu bio je 0,0291%, dok za period od 4. aprila 2023. godine do 31. decembra 2024. godine, udio Crne Gore iznosi 0,0288 odsto. Kontribucije u NATO vojni budžet i NSIP pokrivaju se iz godišnjeg budžeta Ministarstva odbrane, dok je za kontribucije u NATO civilni budžet nadležno Ministarstvo vanjskih poslova”, navode u resoru odbrane.
NATO, kao međuvladina organizacija, finansira se od strane zemalja članica. Zajednički budžet NATO-a obuhvata civilni, vojni i budžet za investicione programe (NSIP), a finansira se direktnim kontribucijama zemalja saveznica. Zemlje članice Saveza, njih 31, doprinose zajedničkom budžetu shodno dogovorenom procentu, a na osnovu bruto nacionalnog dohotka.
“Iz zajedničkog NATO budžeta finansiraju se potrebe koje nijesu direktna odgovornost pojedinačnih saveznika, pa se na taj način iz civilnog budžeta pokrivaju tekući troškovi sjedišta Alijanse i zaposlenih u NATO međunarodnom osoblju (IS). Iz vojnog budžeta se finansiraju potrebe integrisane NATO komandne strukture, međunarodno vojno osoblje, misije, operacije, sposobnosti koje spadaju u domen zajedničkog finansiranja, kao i određeni dio obuka i vježbi, dok se sredstva predviđena budžetom za investicije koriste za finansiranje izgradnje vojnih sposobnosti”, objašnjavaju u Ministarstvu odbrane.
NATO zajednički budžet odobrava Sjevernoatlantski savjet, na preporuku nadležnih NATO tijela, prije svega Borda za resursnu politiku i planiranje.
“Tako za 2023. godinu civilni budžet iznosi 370,8 miliona eura, vojni budžet 1,96 milijardi eura, a gornja granica za NSIP je milijardu eura. Kada je u pitanju 2022. godina, civilni budžet je iznosio 289,1 milion eura, vojni 1,56 milijardi eura, a NSIP 790 miliona eura. Civilni budžet 2021. godine bio je 258,9 miliona eura, vojni 1,61 milijardu eura, a NSIP 710 miliona eura. NSIP budžet za 2020. godinu je bio isti kao i 2021. (710 miliona), dok je civilni budžet iznosio 256,5 miliona eura, a vojni 1,542 milijarde eura. Gornja granica za NSIP u 2019. godini je iznosila 700 miliona eura, civilni budžet 250,5 miliona eura, a vojni budžet 1,395 milijardi eura. Budžet za NSIP je 2018. bio isti kao i 2019. godine (700 miliona), civilni budžet iznosio je 245,8 miliona, a vojni 1,3 milijarde eura”, pojašnjavaju u vojnom resoru.
Dodaju da Vojska, kao dio sistema bezbjednosti Crne Gore, punopravna članica NATO-a, ispunjava zakonski definisane misije i zadatke.
“Vojska Crne Gore je fokusirana na razvijanje kapaciteta i sposobnosti za izvršenje namjenskih misija i zadataka, kako u zemlji, tako i u okviru kolektivnog sistema bezbjednosti. Odbrambenom politikom se obezbjeđuje dalji razvoj vojnih kapaciteta i sposobnosti, usklađen sa NATO procesom odbrambenog planiranja. U četvorogodišnjem procesu NATO planiranja odbrambenih sposobnosti izrada nacionalnih odgovora na NATO Upitnik o planiranju odbrambenih sposobnosti je poslednji korak i jedan je od najvažnijih instrumenata, kojim NATO sagledava ukupne odbrambene sposobnosti država članica. U tom cilju, Vojska Crne Gore se, konstantno, prilagođava izazovima savremenog bezbjednosnog okruženja, a osnovni mehanizmi u tom procesu su efikasna upotreba svih resursa i kapaciteta u cilju postizanja zahtijevanog nivoa interoperabilnosti. Ključnu ulogu u tom procesu ima proces implementacije NATO standarda”, ističu u Ministarstvu odbrane.
Napominju da Ministarstvo odbrane, odnosno Vojska Crne Gore, zajedno sa ostalim članicama NATO-a, učestvuje u procesu donošenja NATO standarda, po definisanim procedurama.
“U skladu sa Zakonom o odbrani, Ministarstvo odbrane sprovodi mjere i postupke u procesu razvijanja i donošenja standarda Sjeveroatlantskog saveza, propisuje način donošenja, razvijanja, označavanja, preispitivanja, mijenjanja, preuzimanja, dopunjavanja i povlačenja standarda odbrane, kao i način sprovođenja mjera i postupaka u procesu razvijanja i donošenja standarda Alijanse, odnosno i utvrđivanja Plana standardizacije. Shodno navedenom, Ministarstvo odbrane je donijelo Pravilnik o standardizaciji, u oblasti odbrane, kojim je bliže propisan način donošenja, razvijanja, označavanja, preispitivanja, mijenjanja, preuzimanja, dopunjavanja i povlačenja standarda odbrane, način sprovođenja mjera i postupaka u procesu razvijanja i donošenja standarda Sjevernoatlantskog saveza, kao i utvrđivanja Plana standardizacije. Takođe, odlukom ministra odbrane definisani su nosioci poslova standardizacije u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore, a kojom se utvrđuje i postupak izrade Nacionalnog odgovora o potvrđivanju (ratifikaciji) i implementaciji NATO standarda (STANAG)”, naglašavaju u vojnom resoru.
Politika
Poslanike ne zanima inspekcijski nadzor strelišta „Češka zbrojevka“
Više od mjesec i po nakon trostrukog ubistva na strelištu „Češka zbrojevka“ u Danilovgradu, javnost i dalje nema odgovore na ključna pitanja o zakonitosti rada ovog objekta, sprovođenju inspekcijskog nadzora i odgovornosti nadležnih institucija. Istovremeno, ova pitanja nijesu dobila značajniju pažnju ni tokom skupštinskog razmatranja postupanja policije u ovom slučaju.
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović ocijenio je da je policija besprekorno postupala tokom potrage za ruskim državljaninom Mihailom Nikolajevičem Šabunjinom, osumnjičenim da je 31. avgusta na strelištu ubio trojicu zaposlenih.
Objašnjavajući postupanje policije, Šćepanović je naveo da su aktivnosti najprije bile usmjerene na identifikaciju počinioca, nakon čega je pokrenuta opsežna potraga.
„Sve aktivnosti dok je lice bilo nedostupno bile su usmjerene da utvrdimo o kome se radi. Kada se to utvrdilo, krenula je opsežna potraga. Lice je kombijem od restorana (u naselju Rogami) otišlo do autobuske stanice, odatle taksi vozilom do Herceg Novog. Tada mi imamo kompletnu obavještajnu i operativnu sliku i dajemo jasne smjernice“, kazao je Šćepanović na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu.
Međutim, dok se u javnosti govori o efikasnosti policijske potrage, u drugom planu ostaje pitanje kako je funkcionisalo strelište na kojem se dogodio zločin i da li su nadležni organi prethodno kontrolisali njegov rad.
Do danas javnosti nijesu predstavljeni podaci o tome kada je posljednji put izvršen inspekcijski nadzor nad strelištem „Češka zbrojevka“, koja institucija je bila nadležna za kontrolu, da li su tokom eventualnih kontrola utvrđene nepravilnosti i da li je objekat ispunjavao sve zakonom propisane uslove za rad.
Posebno je važno utvrditi da li su poštovane procedure koje se odnose na bezbjednost, rukovanje oružjem, pristup strelištu i nadzor nad licima koja koriste njegove usluge.
Bez tih odgovora, slučaj „Češka zbrojevka“ ostaje ne samo pitanje rasvjetljavanja teškog zločina već i ozbiljan test transparentnosti i odgovornosti institucija zaduženih za bezbjednost građana.
Politika
Plakat sa likom Adema Jašarija i terorističke organizacije OVK u učionici škole u Plavu
U učionici Osnovne škole „Hajro Šahmanović” u Plavu bio je istaknut plakat sa likom Adema Jašarija i obilježjima terorističke organizacije Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), što je otvorilo pitanja o primjerenosti političkih i istorijski kontroverznih sadržaja u obrazovnim ustanovama. Nakon što je portal Adria.tv zatražio odgovore od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, sporni plakat je uklonjen, dok je uprava škole najavila utvrđivanje svih okolnosti njegovog postavljanja.
Kako prenosi Adria.tv, fotografije iz učionice, koje su bile objavljene i na Facebook nalogu škole, pokazuju plakat posvećen Ademu Jašariju, jednom od osnivača OVK, čija uloga u sukobima na Kosovu i danas izaziva duboke podjele u regionu.
Jašari se među Albancima smatra simbolom oružanog otpora režimu Slobodana Miloševića, dok se u dijelu srpske javnosti njegova uloga povezuje sa terorističkim djelovanjem. U Srbiji je 1997. godine u odsustvu osuđen na 20 godina zatvora, a stradao je u martu 1998. godine tokom sukoba sa srpskim policijskim snagama.
Nakon što je Adria.tv Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija uputila pitanja o ovom slučaju, iz tog resora saopštili su da su za postojanje plakata prvi put saznali upravo od novinara, nakon čega su od škole zatražili izjašnjenje.
Direktor škole Selmir Purišić potvrdio je da je plakat uklonjen do utvrđivanja svih relevantnih činjenica.
„Škola kao vaspitno-obrazovna ustanova djeluje u skladu sa Ustavom Crne Gore, zakonima i principima međusobnog uvažavanja, tolerancije, multikulturalnosti i poštovanja različitosti. U našem radu ne promovišemo političke, ideološke niti sadržaje koji mogu izazivati podjele među učenicima ili narušavati međunacionalni sklad. Nakon saznanja o predmetnom slučaju, sporni plakat je uklonjen iz učionice do utvrđivanja svih činjenica i okolnosti vezanih za njegov nastanak, sadržaj i postavljanje”, naveo je Purišić za Adria.tv.
On je naglasio da škola neće donositi preuranjene zaključke dok se ne prikupe informacije od nastavnika i učenika koji su učestvovali u aktivnosti tokom koje je plakat nastao.
„Ukoliko se utvrdi da je došlo do postupanja koje nije u skladu sa propisima, pedagoškim standardima ili internim pravilima škole, biće preduzete odgovarajuće mjere u skladu sa zakonom i nadležnostima škole. Posebno naglašavamo da škola kontinuirano radi na jačanju vrijednosti mira, tolerancije, međusobnog poštovanja i interkulturalnog dijaloga među učenicima, te da sve nastavne i vannastavne aktivnosti treba da budu u funkciji obrazovanja i razvoja kritičkog mišljenja, a ne političke promocije bilo koje vrste”, poručio je Purišić.
Portal Adria.tv u svom tekstu problematizuje i moguće dvostruke standarde u javnim reakcijama na veličanje kontroverznih ličnosti iz ratova devedesetih, podsjećajući na nedavne osude veličanja Ratka Mladića.
„U okviru svojih nadležnosti preduzimaćemo odgovarajuće aktivnosti kako bi se spriječile slične situacije koje bi mogle narušiti međunacionalni sklad i ugroziti vrijednosti multikulturalizma, tolerancije i međusobnog poštovanja”, navode u MPNI.
Za sada nije saopšteno ko je odobrio postavljanje plakata, u okviru koje nastavne ili vannastavne aktivnosti je nastao, niti da li će protiv bilo koga biti pokrenut postupak.
Izvor: Adria.tv
Politika
Spajić: Euro model je neophodna reforma za zaštitu životnog standarda građana
Premijer Crne Gore Milojko Spajić poručio je da uvezena inflacija, rast cijena energenata i hrane i nepredvidiva geopolitička situacija predstavljaju ozbiljne izazove sa kojima se suočava Crna Gora.
Istakao je da subvencije i prodajne akcije donose samo kratkoročno olakšanje, dok Euro model vidi kao dugoročni mehanizam zaštite životnog standarda građana.
“I tokom Svjetskog ekonomskog foruma u razgovorima sa ekspertima, potvrdili smo da su pred nama ozbiljni izazovi – uvezena inflacija, u velikoj mjeri podstaknuta ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, rast cijena energenata i hrane, kao i i dalje nepredvidiva geopolitička situacija. Upravo zato je Euro model neophodna reforma: jer subvencije i prodajne akcije mogu pružiti samo kratkoročno olakšanje, dok otporna struktura zarada i poreskog sistema predstavlja dugoročan i održiv mehanizam zaštite životnog standarda građana”, naveo je Spajić na mreži Iks.
-
Politika4 дана ranijeHrvatska iznijela osam uslova Crnoj Gori prije članstva u EU
-
Politika4 дана ranijeKnežević: Crna Gora je sinoć izgubila svoj identitet
-
Politika4 дана ranijePejović: Više se niko neće pozivati na imunitet kao Đukanović u slučaju u Italiji
-
Hronika2 дана ranijeŠkaljarski klan pod zaštitom rukovodstva Republike Srbije?
-
Hronika3 дана ranijePolicija u Kotoru identifikovala šest maloljetnika koji su vrijeđali turistkinju
-
Sport4 дана ranijeOdržan III Trofej Zete, učestvovala 444 takmičara iz sedam država
-
Politika2 дана ranijeSpajić: Euro model je neophodna reforma za zaštitu životnog standarda građana
-
Politika2 дана ranijePlakat sa likom Adema Jašarija i terorističke organizacije OVK u učionici škole u Plavu


You must be logged in to post a comment Login