Politika

Za članarinu NATO-u preko dva miliona

Ministarstvo odbrane je od 5. juna 2017. do avgusta ove godine za potrebe kontribucija (članarina) u vojni budžet i za investicione programe (NSIP) izdvojilo 2.151.778,83 eura, od čega 322.577,16 za prvih osam mjeseci 2023, odgovorili su “Danu” iz Ministarstva odbrane.

“U periodu od 5. juna 2017. godine do 2021. godine Crna Gora je na godišnjem nivou NATO zajedničkom budžetu doprinosila sa udjelom od 0,027 odsto. Od 2021. do 2023. godine udio Crne Gore u NATO zajedničkom budžetu bio je 0,0291%, dok za period od 4. aprila 2023. godine do 31. decembra 2024. godine, udio Crne Gore iznosi 0,0288 odsto. Kontribucije u NATO vojni budžet i NSIP pokrivaju se iz godišnjeg budžeta Ministarstva odbrane, dok je za kontribucije u NATO civilni budžet nadležno Ministarstvo vanjskih poslova”, navode u resoru odbrane.

NATO, kao međuvladina organizacija, finansira se od strane zemalja članica. Zajednički budžet NATO-a obuhvata civilni, vojni i budžet za investicione programe (NSIP), a finansira se direktnim kontribucijama zemalja saveznica. Zemlje članice Saveza, njih 31, doprinose zajedničkom budžetu shodno dogovorenom procentu, a na osnovu bruto nacionalnog dohotka.

“Iz zajedničkog NATO budžeta finansiraju se potrebe koje nijesu direktna odgovornost pojedinačnih saveznika, pa se na taj način iz civilnog budžeta pokrivaju tekući troškovi sjedišta Alijanse i zaposlenih u NATO međunarodnom osoblju (IS). Iz vojnog budžeta se finansiraju potrebe integrisane NATO komandne strukture, međunarodno vojno osoblje, misije, operacije, sposobnosti koje spadaju u domen zajedničkog finansiranja, kao i određeni dio obuka i vježbi, dok se sredstva predviđena budžetom za investicije koriste za finansiranje izgradnje vojnih sposobnosti”, objašnjavaju u Ministarstvu odbrane.

NATO zajednički budžet odobrava Sjevernoatlantski savjet, na preporuku nadležnih NATO tijela, prije svega Borda za resursnu politiku i planiranje.

“Tako za 2023. godinu civilni budžet iznosi 370,8 miliona eura, vojni budžet 1,96 milijardi eura, a gornja granica za NSIP je milijardu eura. Kada je u pitanju 2022. godina, civilni budžet je iznosio 289,1 milion eura, vojni 1,56 milijardi eura, a NSIP 790 miliona eura. Civilni budžet 2021. godine bio je 258,9 miliona eura, vojni 1,61 milijardu eura, a NSIP 710 miliona eura. NSIP budžet za 2020. godinu je bio isti kao i 2021. (710 miliona), dok je civilni budžet iznosio 256,5 miliona eura, a vojni 1,542 milijarde eura. Gornja granica za NSIP u 2019. godini je iznosila 700 miliona eura, civilni budžet 250,5 miliona eura, a vojni budžet 1,395 milijardi eura. Budžet za NSIP je 2018. bio isti kao i 2019. godine (700 miliona), civilni budžet iznosio je 245,8 miliona, a vojni 1,3 milijarde eura”, pojašnjavaju u vojnom resoru.

Dodaju da Vojska, kao dio sistema bezbjednosti Crne Gore, punopravna članica NATO-a, ispunjava zakonski definisane misije i zadatke.

“Vojska Crne Gore je fokusirana na razvijanje kapaciteta i sposobnosti za izvršenje namjenskih misija i zadataka, kako u zemlji, tako i u okviru kolektivnog sistema bezbjednosti. Odbrambenom politikom se obezbjeđuje dalji razvoj vojnih kapaciteta i sposobnosti, usklađen sa NATO procesom odbrambenog planiranja. U četvorogodišnjem procesu NATO planiranja odbrambenih sposobnosti izrada nacionalnih odgovora na NATO Upitnik o planiranju odbrambenih sposobnosti je poslednji korak i jedan je od najvažnijih instrumenata, kojim NATO sagledava ukupne odbrambene sposobnosti država članica. U tom cilju, Vojska Crne Gore se, konstantno, prilagođava izazovima savremenog bezbjednosnog okruženja, a osnovni mehanizmi u tom procesu su efikasna upotreba svih resursa i kapaciteta u cilju postizanja zahtijevanog nivoa interoperabilnosti. Ključnu ulogu u tom procesu ima proces implementacije NATO standarda”, ističu u Ministarstvu odbrane.

Napominju da Ministarstvo odbrane, odnosno Vojska Crne Gore, zajedno sa ostalim članicama NATO-a, učestvuje u procesu donošenja NATO standarda, po definisanim procedurama.

“U skladu sa Zakonom o odbrani, Ministarstvo odbrane sprovodi mjere i postupke u procesu razvijanja i donošenja standarda Sjeveroatlantskog saveza, propisuje način donošenja, razvijanja, označavanja, preispitivanja, mijenjanja, preuzimanja, dopunjavanja i povlačenja standarda odbrane, kao i način sprovođenja mjera i postupaka u procesu razvijanja i donošenja standarda Alijanse, odnosno i utvrđivanja Plana standardizacije. Shodno navedenom, Ministarstvo odbrane je donijelo Pravilnik o standardizaciji, u oblasti odbrane, kojim je bliže propisan način donošenja, razvijanja, označavanja, preispitivanja, mijenjanja, preuzimanja, dopunjavanja i povlačenja standarda odbrane, način sprovođenja mjera i postupaka u procesu razvijanja i donošenja standarda Sjevernoatlantskog saveza, kao i utvrđivanja Plana standardizacije. Takođe, odlukom ministra odbrane definisani su nosioci poslova standardizacije u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore, a kojom se utvrđuje i postupak izrade Nacionalnog odgovora o potvrđivanju (ratifikaciji) i implementaciji NATO standarda (STANAG)”, naglašavaju u vojnom resoru.

Slične teme:članarina Crna gora nato

Sledeće

Nedović: Niti sam prekršila Statut, niti odluku GO, Spajića podržavam

Ne propustite

PES: Većina neće zavisiti od poslanika sa liste DPS-a i SD-a

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Dvojno državljanstvo kao politička igra: Ko zapravo brine o Srbima u Crnoj Gori?

Urednik

U Crnoj Gori pitanje državljanstva već decenijama nije samo administrativna procedura. Ono je postalo politička valuta, sredstvo za skupljanje poena i tema koja se redovno pojavljuje u kampanjama, ali rijetko dobija stvarno rješenje. Najviše cijenu tog političkog nadgornjavanja plaćaju upravo ljudi – Srbi koji godinama pokušavaju da riješe svoj status u državi u kojoj žive.

Za mnoge od njih put do crnogorskog državljanstva pretvorio se u beskrajni birokratski lavirint. Procedura koja bi trebalo da bude jasna često se pretvara u niz zahtjeva koji se stalno dopunjuju novim papirima. Jedan dokument vodi ka drugom, a drugi ka trećem. Danas se od podnosilaca zahtjeva traže računi za kiriju, dokaz o nekretnini na svoje ime, potvrde o plaćenom računu za struju, razne potvrde o prebivalištu i drugi dokumenti koji se često traže naknadno. U takvoj situaciji mnogi imaju osjećaj da im uvijek nedostaje “još samo jedan papir”.

Ovaj problem nije nov. Naprotiv, riječ je o pitanju koje traje godinama. Generacije ljudi pokušavale su da riješe svoj pravni status, dok su političari o tome govorili uglavnom onda kada je to donosilo političku korist. U političkim programima pitanje državljanstva često se pojavljuje kao jedno od ključnih nacionalnih tema, ali u praksi konkretnih rješenja gotovo da nema.

Posebnu frustraciju stvara činjenica da su pojedini politički akteri godinama tvrdili da problem ne mogu riješiti jer nijesu na vlasti. Međutim, ni nakon promjene političkih odnosa situacija se nije bitnije promijenila. Za mnoge ljude koji godinama čekaju rješenje to djeluje kao dokaz da je pitanje državljanstva više politička parola nego stvarni prioritet.

Istovremeno, dodatni sloj razočaranja dolazi iz odnosa institucija Republike Srbije prema svojim državljanima u Crnoj Gori. Umjesto jasne i snažne podrške u rješavanju statusnih pitanja, često se stvara utisak da pomoć izostaje. Bilo je primjera koji su ostali u kolektivnom sjećanju: situacije u kojima su ljudi odjednom “postajali” ili “prestajali” biti državljani Srbije u zavisnosti od političkih okolnosti ili administrativnih potreba. Tako su, na primjer, pojedini građani prije više od decenije nailazili na apsurdne situacije – kada je trebalo ostvariti pravo na akcije u državnim firmama govorilo im se da nijesu državljani Srbije, dok su u drugim momentima, kada je trebalo da se prijave za glasanje na izborima, odjednom bili tretirani kao državljani. Takve kontradikcije ostavile su snažan utisak da se status ljudi često posmatra kroz prizmu političke potrebe, a ne kroz jasna i dosljedna pravila države.

Slične nedoumice pratile su i organizaciju glasanja na izborima. Umjesto da se izborni proces redovno organizuje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, dešavalo se da biračka mjesta budu izmještena na neuobičajene lokacije, poput hotela u turističkim mjestima. Takve situacije dodatno su podgrijavale nepovjerenje i osjećaj da se važna pitanja rješavaju stihijski i bez jasnog sistema.

Sve to vodi do jednog zaključka koji mnogi sve glasnije izgovaraju: Srbi u Crnoj Gori ne mogu se oslanjati isključivo na politička obećanja, bez obzira sa koje strane dolazila. Decenija obećanja o brzom rješavanju pitanja dvojnog državljanstva pokazala je da to pitanje nije jednostavno i da često nije u interesu političkih elita – prosrpskih struja u Podgorici, ni vlasti u Beogradu.

Zbog toga se pred mnogima nameće pitanje: koliko dugo će se ova tema koristiti kao politički slogan, a ne kao konkretan problem koji treba riješiti? Jer iza svake administrativne procedure stoje stvarni ljudi, porodice i životne odluke.

Politika

Pejović: Nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji

Član Predsjedništva PES-a i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a postaje sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji.

On je u saopštenju naveo da je crnogorska javnost prethodnih dana mogla da čuje insistiranje poslaničkog kluba DPS-a na striktnom i bezuslovnom poštovanju Poslovnika Skupštine.

“Danima je crnogorska javnost imala priliku da čuje insistiranje poslaničkog kluba DPS-a na striktnom i bezuslovnom poštovanju Poslovnika Skupštine Crne Gore. Tome smo i danas više sati svjedočili u plenumu”, kazao je Pejović.

Prema njegovim riječima, poslanici te partije očigledno smatraju da imaju ekskluzivno pravo na tumačenje Poslovnika i Ustava.

“Očigledno poslanici DPS-a misle da imaju ekskluzivno pravo na tumačenje Poslovnika i Ustava Crne Gore. Očekujem da kolege iz najjače opozicione partije slijede pravila i poštuju član 98 Poslovnika Skupštine Crne Gore na kome insistiraju”, naveo je Pejović.

On je podsjetio da je, uprkos jasno propisanim pravilima, do sada često postojala dobra volja da se poslanicima omogući diskusija i o temama koje nijesu direktno vezane za dnevni red.

“Bez obzira na jasno propisana pravila, do sada je uvijek postojala dobra volja da se svakom poslaniku omoguće diskusije koje se ne odnose isključivo na dnevni red”, rekao je Pejović.

Dodao je da uporno insistiranje na primjeni Poslovnika, uz burne reakcije kada se njegove odredbe zaista primjenjuju, pokazuje nedosljednost dijela opozicionih poslanika.

“Uporno pozivanje na primjenu Poslovnika, a zatim nekontrolisane reakcije kada se članovi tog Poslovnika primjenjuju, zapravo govori da pojedini poslanici nemaju nikakvu dosljednost, te da im je jedini cilj destrukcija i anarhija”, poručio je Pejović.

On smatra da je takvo ponašanje sve izraženije kako se država približava evropskim integracijama.

“Postaje očigledno da je nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji. Nažalost, postaju najbolji primjer šta znači deklarativno zalaganje za punopravno članstvo u EU, a kako to izgleda kada u praksi opstruirate”, zaključio je Pejović.

Politika

Spajić: Crna Gora ima strateške rezerve goriva za oko dva mjeseca

Premijer Milojko Spajić kazao je da Crna Gora sada ima strateške rezerve naftnih derivata koje, zajedno sa zalihama privrednih subjekata, omogućavaju stabilno snabdijevanje i normalnu potrošnju oko dva mjeseca

“Zahvaljujući reformama Vlade od prošle godine- Crna Gora raspolaže strateškim rezervama naftnih derivata, koje predstavljaju dodatni mehanizam sigurnosti snabdijevanja, pa zajedno sa komercijalnim zalihama koje imaju pojedini privredni subjekti, obezbjeđuju stabilnost tržišta i normalnu potrošnju za oko dva mjeseca”, napisao je premijer na mreži Iks.

On je podsjetio da je za danas zakazana sjednica Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima, na kojoj će se razmotriti trenutna situacija i eventualne mjere za prevazilaženje izazova sa kojima se suočava dio manjih naftnih kompanija.