Connect with us

Zeta

Vrijedna donacija “Društva Srba” osnovnoj školi “Niko Maraš” u Bijelom Polju

društvo srba niko maraš

Osnovna škola ,,Niko Maraš” iz Bijelog Polja dobila je vrijednu donaciju od ,,Društva Srba” iz austrijskog grada Forarlberga. Predsjednik ovog Društva Darko Brajović i Opština Zeta su u zajedničkoj akciji omogućili da se ova donacija, koja se mjeri na oko 50.000 evra, brzo i bezbjedno dopremi do Zete i stavi na korišćenje bjelopoljskoj osnovnoj školi.

donacija društvo srba niko maraš

Vrijedno pomena je sve ono što je jutros dopremljeno a obuhvata: 146 klupa, 310 stolica, 8 kancelarijskih stolica, 6 projektora, 10 tabli za projektore, 2 školske velike table, 10 polica za školsku biblioteku, 5 laptopova i 10 računara. Direktorica Osnovne škole ,,Niko Maraš” izrazila je veliku zahvalnost Društvu iz Austrije i Opštini Zeta, a medijima se danas tim povodom obratio predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, koji je sa saradnicima uručio vrijednu donaciju.

Opština Zeta čvrsto stoji uz svoju dijasporu širom Zapadne Evrope i zahvaljuje se brojnim našim sunarodnicima koji, iako fizički daleko od naše Zete, nikada nisu zaboravili kraj u kojem su rođeni i u kojem su nekada živjeli. Ohrabrujemo ih da u ovakvim i sličnim akcijama će uvijek imati pouzdanog partnera u vidu lokalne samouprave i prvog čovjeka naše opštine.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Zeta

Iz Zete nastavili da dovoze kabasti otpad na Deponiju “Livade”

Komunalno preduzeće Zeta juče je sve vrste otpada, uključujići i kabasti, dovezlo i predalo podgoričkoj deponiji, rekla je za „Dan“ Rajka Pantović, direktorica preduzeća.

Pantović je istakla da su od podgoričkog lokalnog preduzeća dobili dopis da se zabranjuje odlaganje kabastog otpada na deponiji Livade, kako bi sačuvali kapacitete sanitarnih kada. Pantović je kazala da su dopis proslijedili lokalnoj upravi, i rad nastavili po ugovoru.

“U skladu sa važećim ugovorom otpad se odlaže na deponiju Livade u Podgorici što naše preduzeće u prosjeku košta 18.000 mjesečno. Sve ugovorene obaveze izmirujemo, a otpad uredno i bez prekida transportujemo na određenu lokaciju. Zaprimili smo dopis od Deponije i proslijedili nadležnom sekretarijatu koji ćemo zajednički razmotriti i naći adekvatno rješenje sve u skladu sa regulativama koje definišu postupanje u ovoj oblasti upravljanja otpadom”,  rekla je Pantović.

Pantović je istakla da su juče sve vrste otpada odložene na deponiju Livade.

“O daljim koracima i postupanjima javnost ćemo informisati nakon dogovora sa nadležnim sekretarijatom šta ćemo dalje u ovoj situaciji”,  ističe Pantović.

Koliko će nova poslovna politika Deponije uticati na „otopljavanje” odnosa između Podgorice i Zete tek će se vidjeti. Svim opštinama je inače, komunalna privreda glavni posao i fokus rada. Ako ne može kabasti otpad iz Zete u Podgoricu, kako će kanalizacioni u suprotnom smjeru…

Prema odluci Deponije samo Komunalno preduzeće Opštine Tuzi može da nastavi da odlaže kabasti otpad. Svim ostalim opštinama sa kojima imaju saradnju, a ima ih devet, to će biti zabranjeno. Kako kabasti otpad na ovu lokaciju odlažu osim Podgorice i Tuzi, još Zeta i Danilovgrad, tako da će ove dvije opštine biti u problemu i moraće da se snađu gdje će sa onim otpadom koji sakupe pored kontejnera. Taj otpad svim opštinama i predstavlja najveći problem. Komunalni otpad nastaviće na deponuju da odlažu sve opštine koje sa Deponijom imaju potpisan ugovor, a u pitanju su još Nikšić, Plužine, Šavnik, Cetinje, Mojkovac i Kolašin.

Continue Reading

Zeta

Saopštenje dijela stanovnika Mahale iz opštine Zeta: Zašto kolektor/spalionica nije dobra za građane Zete

Dio stanovnika Mahale iz opštine Zeta oglasio se saopštenjem u kojem izražava protivljenje planiranoj izgradnji kolektora i spalionice u Zeti, upozoravajući na dugoročne zdravstvene, ekološke i ekonomske posljedice koje bi taj projekat mogao izazvati.

U saopštenju se navodi sljedeće:

Zašto kolektor/spalionica nije dobra za građane Zete

Planirana izgradnja kolektora i spalionice u Zeti predstavlja trajni i ozbiljan izvor zagađenja, čiji efekti neće biti ograničeni samo na našu opštinu. Nakon što se postrojenje jednom izgradi, ono će moći da prima otpad i iz susjednih opština, uključujući Danilovgrad, Primorje i druge, čime će se negativni uticaji širiti na cijeli region.

Ovo znači da će vazduh, voda i zemljište u široj okolini biti izloženi štetnim emisijama i kontaminaciji, a lokalne zajednice će imati dugoročne zdravstvene i ekološke posljedice.

Građani moraju biti informisani o tome da je ovo pitanje koje prevazilazi granice jedne opštine – radi se o regionalnom problemu koji zahtijeva pažnju i aktivno učešće svih nas u očuvanju životne sredine.

Rizik po zdravlje i životnu sredinu

Gorenje mješovitog otpada i/ili neadekvatno upravljanje nusproizvodima spaljivanja emituje čestice, teške metale (npr. živa, olovo), dioksine i furane, perzistentne organske zagađivače (POPs) i druge opasne supstance koje se talože u tlu, vodi i lancu ishrane. Dugoročna izloženost povezuje se sa oštećenjem imunita, endokrinim i reproduktivnim problemima, poremećajima razvoja i povećanim rizikom od malignih oboljenja — posebno u osjetljivim grupama (djeca, trudnice, stariji).

Dugoročno zagađenje tla i vode / troškovi sanacije

Otpadna voda i sekundarni produkti spaljivanja sadrže toksične komponente koje zahtijevaju sigurno deponovanje i monitoring — greške u čuvanju mogu trajno kompromitovati izvore pijaće vode (npr. Cijevnu, Moraču, Skadarsko Jezero, Boljesestarske izvore) i izvore hrane, što donosi socio-ekonomske štete (pad vrijednosti nekretnina, gubitak prihoda od poljoprivrede/turizma).

Podržite Opštinu Zeta i Botun jer ubrzano rade na pravnoj kao i životnoj zaštiti stanovništva Zete… Posljedice su ogromne pa svi na referendum kako bismo spasili Zetu i njene građane, resurse i sve ostalo koje ako ne zaštitimo kao građani uz podršku administracije Opštine Zeta imaće više posljedice nego što su milioni o kojima sada Podgorica priča.

Nije tačno da se projekat ne može bolje isplanirati jer je on dugoročan i njegovo održavanje takođe ima ogromnu cijenu tako da je ovo kroz referendum jedina šansa da dišemo punim plućima.

Continue Reading

Zeta

Stanovnici sela Srpska traže hitnu sanaciju bazena crvenog mulja i reakciju Vlade

crveni mulj KAP

Stanovnici sela Srpska, opština Zeta, uputili su dopis Vladi Crne Gore, premijeru Milojku Spajiću, sa zahtjevom za preduzimanje hitnih radnji i uključivanje u rješavanje pitanja sanacije Bazena crvenog mulja u okviru KO Cijevna.

U dopisu se navodi da su mještani putem medija upoznati sa aktivnostima stanovnika sela Botun u vezi sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali ukazuju da niko od nadležnih nije uključio stanovnike sela Srpska, „koje je najugroženije postojanjem i konstantnim zagađenjem koje prouzrokuje bazen crvenog mulja“.

Prema izvještaju Centra za ekotoksikološka ispitivanja broj 978/11 od 15.11.2020. godine, uzorak poljoprivrednog zemljišta sa lokacije Selo Srpska – vlasnik Uroš Vukašinović, ne odgovara uslovima Pravilnika o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu zbog povećanog sadržaja hroma, nikla, fluora, bora i policikličnih aromatičnih ugljovodonika.

„Zemljište je potpuno uništeno i postalo neupotrebljivo za poljoprivredu, a zasipanje crvenom prašinom koje je permanentno, djeluje nevjerovatno u državi koja stremi učlanjenju u EU“, navodi se u zahtjevu.

Mještani ističu da su „pri vjetrovima selo Srpska i njegovi stanovnici najviše pogođeni nasipanjem opasnim i štetnim materijama“.

U dopisu se dodatno ukazuje na mišljenje stručnjaka da su „predmetne opasne i štetne materije uzrok obolijevanja od težih bolesti (kancer i dr.)“, te se podsjeća na javne izjave profesorke Mire Vukčević sa Metalurškog fakulteta, koja je ranije upozoravala na kancerogeni uticaj materija iz bazena.

„Život je odavno postao nemoguć. Radi se o višedecenijskom trajanju zagađenja, o problemu koji ubija građane, životinje i biljke. Potrebno je više stotina godina da se zemljište vrati u prvobitno stanje“, navodi se u pismu.

Mještani zahtijevaju da Vlada Crne Gore preduzme urgentne i hitne mjere sanacije Bazena crvenog mulja, da se sprovede eksproprijacija stanovništva sela Srpska, te donese poseban zakon o obeštećenju građana koji žive u zagađenoj sredini.

„Ne želimo političke obračune. Ovo pitanje se tiče života i zdravlja ljudi, a ne politike. Tražimo da se država konačno uključi i riješi ovaj višedecenijski problem“, zaključuje se u zahtjevu upućenom Vladi Crne Gore.

Podsjećamo gradonačelnik Podgorice, prof. dr Saša Mujović, takođe je uputio dopis Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera sa inicijativom da predloži Vladi Crne Gore proglašenje bazena crvenog mulja kod Kombinata aluminijuma za područje od javnog interesa.

 On je podsjetio da bazeni u kojima se nalazi oko osam miliona tona crvenog mulja već decenijama predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju stanovništva i životnoj sredini u Zetsko-Skadarskoj ravnici.

“Građani koji žive u njihovoj blizini suočavaju se s povećanim brojem oboljenja, dok problem, uprkos brojnim obećanjima, ostaje neriješen. Vrijeme je da država i lokalna samouprava zajednički djeluju kako bi riješili jedan od većih ekoloških problema u Crnoj Gori, zaštitili zdravlje građana i potvrdili status Crne Gore kao ekološke države”, poručio je gradonačelnik Mujović.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto