Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dodijelio je Orden crnogorske zastave prvog stepena poznatoj crnogorskoj pozorišnoj rediteljki Ani Vukotić, kao i piscu Ognjenu Spahiću. Ovim priznanjem, koje je uručiо u čast Njegoševog dana, predsjednik je istakao značaj njihovog doprinosa razvoju crnogorske kulture i njihove uloge u promociji Crne Gore na kulturnoj sceni. Milatović je naglasio da su ovi dobitnici, koji pripadaju srednjoj generaciji i među najmlađim su laureatima ovog priznanja, simbol podrške umjetničkom stvaralaštvu koje doprinosi jačanju crnogorskog kulturnog identiteta.

Međutim, odlikovanje rediteljki Vukotić privuklo je pažnju javnosti zbog njenih ranijih kritičkih stavova o vjerskim dešavanjima u Crnoj Gori. Vukotić je ranije oštro govorila o molebanima i litijama, okupljanjima organizovanim kao izraz podrške Srpskoj pravoslavnoj crkvi. U svojim javnim nastupima, Vukotić je isticala da ta okupljanja predstavljaju „velikosrpsku mobilizaciju“ i da nemaju mnogo veze sa pravim vjerskim izrazom. Ona je naglasila da vjera treba biti privatna stvar, dok je ova okupljanja nazivala političkim sredstvom manipulacije osjećanjima građana.

„Kad govorimo o litijama i molebanima, ne govorimo o intelektualcima, već o masi koja se krije iza priče o vjeri,“ kazala je Vukotić u jednom od svojih ranijih intervjua, ističući svoje uvjerenje da iza tih okupljanja stoji agenda koja nije povezana sa pravom vjerom. Naglasila je da crnogorska kulturna i nacionalna tradicija treba biti odvojena od uticaja SPC-a, a zakonski okvir za slobodu vjeroispovijesti vidi kao način zaštite crnogorskog identiteta.

Na ceremoniji uručivanja priznanja, predsjednik Milatović pohvalio je njen umjetnički rad i doprinos crnogorskoj kulturnoj sceni, i to uprkos njenim ranijim. Sa svoje strane, Vukotić je izrazila zahvalnost na priznanju i zadovoljstvo zbog činjenice da se crnogorski kulturni prostor razvija u pravcu koji podržava umjetničku slobodu i kreativnost. Takođe je naglasila da smatra važnim da država kontinuirano ulaže u umjetnost i štiti crnogorski kulturni identitet.

U zavjetrini stjenovitih obronaka ispod Manastira Ostrog, podostroška sela kao da su zaustavljena u vremenu. Vražegrmački kraj krije čaroliju koja podsjeća na romantične pejzaže Toskane – blage padine prekrivene vinogradima, nasadi nara i smokava, te tradicionalne kamene kuće s pogledom na prostrane zelene doline. Ovaj prostor nudi jedinstven ambijent, u kojem spoj prirodnih ljepota i kulturnog nasleđa stvara ambijent savršen za razvoj ruralnog turizma.

Iako u sjeni monumentalnog Ostroga, podostroška sela su dragulj koji tek treba da zasija. Ovdje se svake godine okupljaju vjernici i turisti iz cijelog svijeta, koje vodi vjerovanje i želja za duhovnim mirom, ali sve više i ljubitelji prirode i avanture. Posjetioci mogu doživjeti autentičnost crnogorskog ruralnog života, uživati u netaknutoj prirodi, tradicionalnim lokalnim specijalitetima i domaćinskoj atmosferi, koja odiše gostoprimstvom i toplinom.

Pejzaž pun mogućnosti za ljubitelje prirode i poljoprivrede

Blaga mediteranska klima ovog kraja omogućava uzgoj raznovrsnih poljoprivrednih kultura, posebno vinove loze, nara, maslina i smokava. Na blagim padinama, okruženim prirodnim barijerama i daleko od gradske vreve, ovdašnja sela pružaju idealne uslove za razvoj poljoprivrednih gazdinstava, koja osim poljoprivredne proizvodnje mogu obogatiti turističku ponudu kroz vinske ture, edukativne radionice o uzgoju voća, i degustacije tradicionalnih proizvoda. Takav autentični doživljaj prirode i domaće proizvodnje postaje sve traženiji među turistima koji žele da iskuse Crnu Goru na jedan drugačiji način.

U proteklim godinama, vidljiv je porast interesovanja za smještajne kapacitete na ovom području. Pored klasičnih apartmana i kuća za iznajmljivanje, lokalno stanovništvo je pokrenulo kampove i „glamping” lokacije za ljubitelje prirode i kampovanja, što dodatno doprinosi privlačenju posjetilaca svih generacija. Ove ponude omogućavaju posjetiocima da se spoje s prirodom, istražuju brdske i planinske staze, uživaju u čistom vazduhu i u autentičnoj domaćoj kuhinji.

Među sve popularnijim aktivnostima su i biciklističke i planinarske ture koje prolaze kroz slikovite predjele, pružajući posjetiocima jedinstven doživljaj Crne Gore kakav se rijetko viđa u masovnom turizmu. Mnoge porodice koje žive na ovom području sve više uviđaju priliku u turizmu, pa obnavljaju svoje domove, proširuju smještajne kapacitete i pružaju gostima priliku da iskuse svakodnevni život u crnogorskom selu. Ovo je proces koji omogućava očuvanje autentične kulture i običaja, a istovremeno doprinosi očuvanju prirodnih i kulturnih resursa.

Put L6: Žila kucavica ruralnog turizma

Ipak, jedan od ključnih izazova s kojima se suočava ovaj kraj jeste zastarela putna infrastruktura, naročito put L6, koji povezuje podostroška sela s okolnim naseljima i glavnim putnim pravcima. Izgrađen prije više od 50 godina, ovaj put je trpio različite intervencije, od proširenja željezničke pruge do unapređenja elektromreže, zbog čega je dodatno oštećen. Današnje stanje puta otežava dolazak turista i prolazak vozila kroz ovaj kraj, te negativno utiče na cjelokupno iskustvo posjete.

Unapređenje infrastrukture, posebno puta L6, otvorilo bi vrata dodatnom broju posjetilaca i omogućilo bolju povezanost sela s ostatkom Crne Gore. Osim toga, modernizacija puta donijela bi značajan napredak za lokalno stanovništvo, olakšavajući svakodnevne aktivnosti i otvarajući prostor za dodatni razvoj porodičnih biznisa, kao što su seoska domaćinstva, suvenirnice, vinarije i drugi mali preduzetnički poduhvati. Razvoj i unapređenje ovih biznisa moglo bi obogatiti ponudu Crne Gore na turističkom tržištu, pružajući posjetiocima priliku da upoznaju još jedan autentičan i specifičan dio naše zemlje.

Duh podostroških sela – spoj prirodnih ljepota i kulturnog naslijeđa

Podostroška sela odišu duhom prošlih vremena i ljepotom pejzaža kakvi se rijetko mogu sresti. Uživajući u ljepotama koje ovo područje nudi, turisti imaju priliku da urone u autentični crnogorski način života – da osjete miris svježe pečenog hleba iz peći, čuju priče o lokalnim običajima, probaju domaće proizvode i obiđu starinske vinograde. Posjetioci sve više traže iskustva koja su intimna, autentična i povezana s prirodom i kulturom, a upravo to podostroška sela mogu da ponude.

I dok se na globalnom nivou povećava interesovanje za održivi i ruralni turizam, ovaj kraj ima priliku da zauzme važno mjesto na mapi crnogorskog turizma. Očuvanje prirodnih resursa, revitalizacija tradicionalne poljoprivrede i razvoj turističkih kapaciteta koji poštuju prirodne granice sela, omogućili bi da ovaj kraj zasija kao nova destinacija za turiste koji traže mir, prirodne ljepote i autentična iskustva.

Podostroška sela imaju sve uslove da postanu prava turistička oaza u Crnoj Gori, mjesto koje privlači posjetioce željne mira, prirode i autentičnih iskustava. Rekonstrukcija puta L6 doprinijela bi ne samo olakšavanju pristupa ovoj oblasti, već i otvaranju novih prilika za razvoj lokalnog turizma i malih porodičnih biznisa. Na ovaj način, cijeli region mogao bi da se razvija, čuvajući svoje kulturno nasleđe i prirodne ljepote, a istovremeno pružajući lokalnom stanovništvu priliku za ekonomski napredak i opstanak u svojim selima.

Izvor: Volim Danilovgrad

U Crnoj Gori najzastupljenije prezime je Popović, a zatim Marković, Bulatović, Vuković, Radović, Kovačević, Jovanović, Knežević, Vujović i Ivanović.

Prema rezultatima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godine, najčešće žensko ime u Crnoj Gori je Jelena, a muško Nikola, pokazali su podaci koje je objavio Monstat.

Među najpopularnijim ženskim imenima slijede Milica, Marija, Ivana, Ana, Milena, Jovana, Dragana, Vesna i Anđela, a među muškim Marko, Miloš, Luka, Dragan, Aleksandar, Petar, Zoran, Ivan i Milan.

Monstat je objavio i koja su najpopularnija imena po starosnim kategorijama. Tako je primjetan trend da se djevojčice starosti do devet godina najčešće zovu Sofija, dok među ženama starosti od 25 do 49 godina dominira Jovana. Kod žena starijih od 55 godina najčešće su Radmila i Vesna.

Kod dječaka starosti do 14 godina najpopularnija imena su Luka, pa Lazar i Vasilije. Nikola je najčešće ime kod muškaraca starosti između 20 i 34 godine. Kod starijih od 55 godina su Zoran, Dragan i Slobodan.