Politika

Vlada u tehničkom mandatu usvojila praksu DPS-a

Ministri Vlade u tehničkom mandatu, koja bi trebalo da ima ograničene nadležnosti, posljednjih mjeseci sve češće putuju u inostranstvo o trošku građana, a u tome prednjači premijer Dritan Abazović.

Abazović potrošio novac iz budžeta za putovanja, pa mu je u srijedu Generalni sekretarijat preusmjerio još 10.000 eura. On je u novembru bio u Berlinu, Poljskoj, Parizu, Beogradu,Tunisu, Bukureštu, a prije toga i u Njujorku, Ženevi, Vatikanu. Đukanovićev budžet za putovanja sa planiranih 36 hiljada eura kroz rebalanse uvećan na 420 hiljada.

Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu potrošio je novac iz ovogodišnjeg budžeta namijenjen u te svrhe, pa mu je u srijedu Generalni sekretarijat Vlade preusmjerio 37,6 hiljada eura, od čega 10.000 eura za putovanja.

Premijer je, nakon smjene ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića (SDP), preuzeo rukovođenje Ministarstvom vanjskih poslova (MVP), koje je, kako su za “Vijesti” potvrdili iz tog resora, takođe potrošilo novac za iste namjene u ovoj godini.

Izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović (ASP) za “Vijesti” kaže da, kada su troškovi Vlade u pitanju, ne radi se više samo o tome da je zemlji potrebno ogromno zaduženje kako bi se u narednoj godini mogle servisirati obaveze prema građanima i vratiti brojni dugovi, već i o tome da se Vlada nalazi u tehničkom mandatu.

”Kada je Vlada bez političkog legitimiteta, postavlja se pitanje da li njeni funkcioneri preuzimaju obaveze, koje će pasti na neku buduću vlast, ili pokušavaju da iskoriste prilike da se o novcu svih građana putuje što više. U svakom slučaju, u tehničkom mandatu se ne treba ponašati kao da ste juče izabrani, već treba zadržati makar taj minimum demokratskog postupanja, pa se u tom smislu putovanja moraju svesti samo na nužno neophodna i ništa preko toga”, navela je ona.

Prema analitičkim karticama objavljenim na sajtu Vlade, kabinet premijera je u novembru za službena putovanja potrošio skoro 22 hiljade eura, uključujući dnevnice i smještaj.

Od toga se 13 hiljada eura odnosi na troškove iznajmljivanja privatnog aviona. Prema podacima iz analitičke kartice, avion je iznajmljen 18. novembra i na isti dan se odnose dvije uplate, prva od 7.903 eura, a druga od 5.196 eura. Toga dana premijer je putovao u Tunis, gdje je učestvovao na Samitu frankofonije.

Na pitanje “Vijesti” da li bi, u cilju racionalizacije troškova, bilo bolje koristiti komercijalne letove umjesto privatnih, iz kabineta premijera su odgovorili da “u svakom momentu vode računa o racionalizaciji troškova”.

”Nakon što je premijer preuzeo rukovođenje MVP znatno je smanjen broj međunarodnih aktivnosti, ali i troškovi tim povodom”, kazali su.

Ines Mrdović kaže da let redovnim linijama, iako jeftiniji, “remeti ukupan komfor na koji se političari brzo naviknu”.

”Posmatrano kroz privilegije koje stoje zvaničnicima moglo bi se reći da se ‘u DPS cipele brzo uskoči i teško je izaći iz njih’. Svjedočimo ogromnom rasipništvu novca građana za brojna putovanja zvaničnika, koja se kontinuirano uvećavaju kroz budžet”, rekla je Mrdović.

Podsjeća da je budžetom bivšeg ministra finansija Milojka Spajića za ovu godinu za službena putovanja bilo opredijeljeno tri miliona eura, ali je Abazovićeva manjinska Vlada rebalansima za te svrhe uvećala izdatak na 5,3 miliona.

”Tako je stavka službenih putovanja za predsjednika Crne Gore sa nepunih 36 hiljada eura iz Spajićevog budžeta uvećana na nevjerovatnih 420 hiljada kroz rebalanse novog ministra finansija. Za kabinet predsjednika Vlade i Generalni sekretarijat Vlade se otprilike radi o istom iznosu do nepunih 110 hiljada eura i kroz budžet i kroz rebalanse, ali sa tom razlikom što je došlo do preusmjeravanja dijela sredstava sa Generalnog sekretarijata na kabinet predsjednika”, rekla je Mrdović.

Ukazuje da postoje druge budžetske pozicije, poput ostalih izdataka, za koje se godinama pokazuje da se koriste i za ove vrste namjena, a što nije dovoljno transparentno.

”Trošak za službena putovanja ministara projektovan je odvojeno na njihovim budžetskim pozicijama. Na službenim putovanjima su, osim pokrivenih svih troškova, funkcionerima plaćene i dnevnice, koje su veće što je destinacija udaljenija”, navela je.

Manjinska Vlada Dritana Abazovića izabrana je krajem aprila, da bi joj nepovjerenje u parlamentu izglasano već u avgustu.

Skupština je na predlog Abazovića, iako je Vlada pala, krajem oktobra razriješila dužnosti ministre iz SDP-a, Ranka Krivokapića i Raška Konjevića (odbrana).

Zakonom o budžetu za ovu godinu, MVP-u je opredijeljeno 17 miliona eura, a iz tog resora su potvrdili da je novac za putovanja potrošen pa su rađena preusmjeravanja, odnosno odobren im je novi iznos.

Iz MVP su za “Vijesti” rekli da je za službena putovanja izdvojeno 157.578 eura, a već je potrošeno 239.828 eura.

”Izdvojena sredstva za službena putovanja podijeljena su na dvije aktivnosti – rad diplomatsko-konzularnih predstavništava, 40.853 eura i upravljanje i administracija 116.725 eura. Imajući u vidu da odobrena sredstva nisu bila dovoljna, u toku godine su izvršena preusmjeravanja, pa je na rad diplomatsko – konzularnih predstavništava preusmjereno 30.600 eura, a upravljanje i administraciju 120.000 eura”, precizirali su.

Kako su naveli, za period 1. januar – 2. decembar ove godine, na službena putovanja utrošeno je ukupno 239.828 eura. Od toga se na rad diplomatsko-konzularnih predstavništava odnosi 68.491 euro, a na administraciju MVP 171.337 eura.

Kabinetu premijera je budžetom za ovu godinu bilo opredijeljeno 2.340.289 eura, od čega na službena putovanja oko 90 hiljada.

Iz Abazovićevog kabineta u pisanom odgovoru za “Vijesti” navode da je premijeru, preuzimanjem MVP, znatno povećan broj međunarodnih aktivnosti.

”Vanjska politika važna je komponenta naše sveukupne politike, imajući u vidu naše nastojanje da postanemo dio EU i da smo punopravan član Alijanse, ali i globalna kretanja u kontekstu rata u Ukrajini. Do sada je potvrđeno da će predsjednik Vlade Crne Gore, na poziv poslanika u EU parlamentu, prisustvovati Evropskom molitvenom doručku u Briselu, 7. decembra”, naveli su iz kabineta.

Ibrahimović kritikuje Vladu, a putuje gdje god može

Ines Mrdović je navela da zvanične evidencije pokazuju da je u tehničkom mandatu, odnosno za tri i po mjeseca, manjinska Vlada usvojila 66 platformi za putovanja u inostranstvo.

”U novembru je usvojeno 25 platformi, od kojih se sedam odnosi na tehničkog premijera Abazovića. Prema tim platformama – on je 11 dana planirao putovanja i to u Berlin 3. novembra, Poljsku 7. i 8. novembra, Pariz 11. i 12. novembra, Beograd 17. novembra, Tunis od 18. do 20. novembra i u Bukurešt 29. i 30. novembra. Od kako mu je izglasano nepovjerenje platforme za njegova putovanja usvojene su i za Ženevu, Vatikan, Njujork”, kazala je.

Neki od primjera su, kako je dodala, da je sedam platformi za zvanične posjete usvojeno za ministra javne uprave Maraša Dukaja, koji je putovao od Prištine, preko Izraela, do Sjedinjenih Američkih Država. “Takođe, može se primijetiti da jednog od ministara, koji je ujedno i potpredsjednik, Ervina Ibrahimovića, a koji je kritičar Vlade u kojoj trenutno sjedi, to nije spriječilo da i on putuje gdje god je moguće, pa je tako zabilježeno da je za njegova putovanja usvojeno šest platformi (Brisel, Berlin, Prag…)”, rekla je Ines Mrdović.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Abazović: Konačnu riječ o Zakonu o predsjedniku ima Ustavni sud

Ne propustite

Mandić: Mi imamo pozitivan odnos prema Podgoričkoj skupštini i njenom nasleđu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Poslanik “pao” na čokoladu

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitao je Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.

“Da li vi gospodine Spajiću uopšte živite u Crnoj Gori da li ulazite u markete, u apoteke”, pitao je Nenezić. On kaže da četvoročlanoj porodici nedostaje nekoliko stotina eura za preživljavanje na mjesečnom nivou.

“Vi ćete postati prvi premijer koji je povećao plate i penzije, a gubio podršku građana svjetlosnom brzinom”, kazao je Nenezić.

Spajić je kazao da članovi Vlade nijesu trenutno u Skupštini, jer rade.

“Do 2020. razlika između plata u Crnoj Gori i Švajcarskoj je bila više od 20 puta. Prosječne zarade u Crnoj Gori i Švajcarskoj bile su različite 10 puta, sada je ta razlika samo četiri ili pet puta, ali nažalost je još uvijek u našu korist, ali razlika se smanjuje”, poručio je premijer.

Nenezić je kazao da je čokolada Milka od 100 grama u julu 2020. koštala 90 centi. U julu 2024. ta čokolada košta 1,99 centi, ali sada, kako kaže, ima 80 grama.

“Sve ono što kao svoj rezultat i suficite premijer pokazuje, je u ovih 20 grama koje plaćate, a nemate”, kazao je Nenezić.

Spajić je odgovorio da ta čokolada u jednom od velikih lanaca marketa danas košta 99 centi.

“Radujte se Evropi sad 2, da svaki dan imate po tri četiri čokolade više”, poručio je premijer.

Politika

Spajić: Zbog Evrope sad 2 nikome u Crnoj Gori nisu smanjene penzije

Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.

Premijer Milojko Spajić pozvao je sve penzionere koji su primili manju penziju nakon ES2 da se jave kabinetu premijera i obećao da će lično uplatiti razliku na njihov račun.

“Garantujem da niko nije primio manju penziju”, istakao je Spajić.

Govoreći o inflaciji i povećanju cijena hrane, ističe da za to odgovornost snosi 43. Vlada Crne Gore.

“Tu je primarno bio problematičan eksterni faktor, odnosno rat u Ukrajini. Ja čak ni ne krivim tu Vladu, ali ako ćemo pošteno, 80 posto cijena je povećano za vrijeme 43. Vlade”, istakao je Spajić.

Kaže da su dobili vruć krompir, ali da su uspjeli da iz inflacije pređu u deflaciju.

Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.

„Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste “najstabilnijom crnogorskom vladom ikad”. Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine“, navodi se u pitanju Erakovića.

Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.

On će pitati Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva.

Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.

Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji.

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju.

Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.

Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra.

Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu.

Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.

Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih.

„Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju“, precizirao je Božović.

Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.

On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana.

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.

Politika

Spajić: Od 15. aprila počinje implementacija SEPE

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je na današnjoj pres konferenciji da je krajnje vrijeme da do kraja 2026. godine zatvorimo proces pregovaranja sa EU. Dodao je da je to najambiciozniji projekat u istoriji Crne Gore.Naveo je da će 15. aprila početi implementacija SEPE.

Spajić je ukazao da smo prvi od zemalja kanditata koji smo “pretrčali taj cilj i prvi koji smo koji smo članica SEPE a nismo članica Evropske ekonomske zone”.

“Crna Gora je od danas dio SEPA. I to je jedan mali ali značajan korak za Crnu Goru, naročito kad se prisjetimo brojnih teškoća koje smo imali. Sama implementacija će krenuti 15. aprila, to zavisi od evropske strane”, poručio je premijer.

On je dodao da zatvaranje pregovora do 2026. podrazumjeva da za dvije godine se zatvori 30 poglavlja. Kazao je da su za to potrebni svi činioci društva.

“Mislim da je ovom dinamikoim ulazak u EU apsolutna realnost. Za to je potrebno da se podrži platforma koja kaže “ajmo da se svi zajedno fokusiramo na isti cilj”. To je platforma koja kaže da se sve podjele ostvare po strani”, kazao je Spajić.

Dodao je da se ovo jednom u istroiji dešava.

Gorčević: Već od 2025. građani i privreda Crne Gore će jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope

Već od 2025. građani i privreda Crne Gore će lakše, jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope, jednako kao unutar Crne Gore, saopštila je ministarka Maida Gorčević.

“Crna Gora je postala članica #SEPA platnog sistema. Već od 2025. građani i privreda će lakše, jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope, jednako kao unutar Crne Gore. Ovo je krupan pomak u ekonomskoj integraciji, a time i ka našem cilju članstva u EU do 2028. godine “, objavila je Gorčević.

Čarapić: Od danas Crna Gora dio istog finansijskog sistema kao i 36 drugih država u Evropi

Integracija Crne Gore u Jedinstvenu zonu za plaćanja u eurima (SEPA) je veliki uspjeh za našu zemlju koji treba da obraduje svakog građanina i svakog privrednika, poručio je poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.

“Od danas je Crna Gora dio istog finansijskog sistema kao i 36 drugih država u Evropi, što će ekonomiju ojačati za više stotina miliona eura na godišnjem nivou. Ukratko, ovo znači da: Neće biti razlika između domaćih i međunarodnih uplata u eurima, tj. da će provizije biti iste; Da će brzina uplata i isplata biti do 24h ili kraća; Da važe ista pravila za sve zemlje koje su dio zone; i Da će međudržavna trgovina i poslovanje biti neizmjerno olakšan”, pojašnjava on.

Dodaje da je cilj da postanemo 28 članica EU do 2028.svakim danom sve bliži.

“A integracija u SEPA zonu je veliki korak ka ostvarenju tog cilja. Učlanjenje u SEPA je blistavi primjer institucionalne saradnje Centralne banke, Vlade i Skupštine koji je za kratko vrijeme donio velike benefite našim građanima a uvjeren sam da ukoliko ovako nastavimo najbolje stvari tek sliejde”, dodaje on.