Politika

Vlada u tehničkom mandatu usvojila praksu DPS-a

Ministri Vlade u tehničkom mandatu, koja bi trebalo da ima ograničene nadležnosti, posljednjih mjeseci sve češće putuju u inostranstvo o trošku građana, a u tome prednjači premijer Dritan Abazović.

Abazović potrošio novac iz budžeta za putovanja, pa mu je u srijedu Generalni sekretarijat preusmjerio još 10.000 eura. On je u novembru bio u Berlinu, Poljskoj, Parizu, Beogradu,Tunisu, Bukureštu, a prije toga i u Njujorku, Ženevi, Vatikanu. Đukanovićev budžet za putovanja sa planiranih 36 hiljada eura kroz rebalanse uvećan na 420 hiljada.

Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu potrošio je novac iz ovogodišnjeg budžeta namijenjen u te svrhe, pa mu je u srijedu Generalni sekretarijat Vlade preusmjerio 37,6 hiljada eura, od čega 10.000 eura za putovanja.

Premijer je, nakon smjene ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića (SDP), preuzeo rukovođenje Ministarstvom vanjskih poslova (MVP), koje je, kako su za “Vijesti” potvrdili iz tog resora, takođe potrošilo novac za iste namjene u ovoj godini.

Izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović (ASP) za “Vijesti” kaže da, kada su troškovi Vlade u pitanju, ne radi se više samo o tome da je zemlji potrebno ogromno zaduženje kako bi se u narednoj godini mogle servisirati obaveze prema građanima i vratiti brojni dugovi, već i o tome da se Vlada nalazi u tehničkom mandatu.

”Kada je Vlada bez političkog legitimiteta, postavlja se pitanje da li njeni funkcioneri preuzimaju obaveze, koje će pasti na neku buduću vlast, ili pokušavaju da iskoriste prilike da se o novcu svih građana putuje što više. U svakom slučaju, u tehničkom mandatu se ne treba ponašati kao da ste juče izabrani, već treba zadržati makar taj minimum demokratskog postupanja, pa se u tom smislu putovanja moraju svesti samo na nužno neophodna i ništa preko toga”, navela je ona.

Prema analitičkim karticama objavljenim na sajtu Vlade, kabinet premijera je u novembru za službena putovanja potrošio skoro 22 hiljade eura, uključujući dnevnice i smještaj.

Od toga se 13 hiljada eura odnosi na troškove iznajmljivanja privatnog aviona. Prema podacima iz analitičke kartice, avion je iznajmljen 18. novembra i na isti dan se odnose dvije uplate, prva od 7.903 eura, a druga od 5.196 eura. Toga dana premijer je putovao u Tunis, gdje je učestvovao na Samitu frankofonije.

Na pitanje “Vijesti” da li bi, u cilju racionalizacije troškova, bilo bolje koristiti komercijalne letove umjesto privatnih, iz kabineta premijera su odgovorili da “u svakom momentu vode računa o racionalizaciji troškova”.

”Nakon što je premijer preuzeo rukovođenje MVP znatno je smanjen broj međunarodnih aktivnosti, ali i troškovi tim povodom”, kazali su.

Ines Mrdović kaže da let redovnim linijama, iako jeftiniji, “remeti ukupan komfor na koji se političari brzo naviknu”.

”Posmatrano kroz privilegije koje stoje zvaničnicima moglo bi se reći da se ‘u DPS cipele brzo uskoči i teško je izaći iz njih’. Svjedočimo ogromnom rasipništvu novca građana za brojna putovanja zvaničnika, koja se kontinuirano uvećavaju kroz budžet”, rekla je Mrdović.

Podsjeća da je budžetom bivšeg ministra finansija Milojka Spajića za ovu godinu za službena putovanja bilo opredijeljeno tri miliona eura, ali je Abazovićeva manjinska Vlada rebalansima za te svrhe uvećala izdatak na 5,3 miliona.

”Tako je stavka službenih putovanja za predsjednika Crne Gore sa nepunih 36 hiljada eura iz Spajićevog budžeta uvećana na nevjerovatnih 420 hiljada kroz rebalanse novog ministra finansija. Za kabinet predsjednika Vlade i Generalni sekretarijat Vlade se otprilike radi o istom iznosu do nepunih 110 hiljada eura i kroz budžet i kroz rebalanse, ali sa tom razlikom što je došlo do preusmjeravanja dijela sredstava sa Generalnog sekretarijata na kabinet predsjednika”, rekla je Mrdović.

Ukazuje da postoje druge budžetske pozicije, poput ostalih izdataka, za koje se godinama pokazuje da se koriste i za ove vrste namjena, a što nije dovoljno transparentno.

”Trošak za službena putovanja ministara projektovan je odvojeno na njihovim budžetskim pozicijama. Na službenim putovanjima su, osim pokrivenih svih troškova, funkcionerima plaćene i dnevnice, koje su veće što je destinacija udaljenija”, navela je.

Manjinska Vlada Dritana Abazovića izabrana je krajem aprila, da bi joj nepovjerenje u parlamentu izglasano već u avgustu.

Skupština je na predlog Abazovića, iako je Vlada pala, krajem oktobra razriješila dužnosti ministre iz SDP-a, Ranka Krivokapića i Raška Konjevića (odbrana).

Zakonom o budžetu za ovu godinu, MVP-u je opredijeljeno 17 miliona eura, a iz tog resora su potvrdili da je novac za putovanja potrošen pa su rađena preusmjeravanja, odnosno odobren im je novi iznos.

Iz MVP su za “Vijesti” rekli da je za službena putovanja izdvojeno 157.578 eura, a već je potrošeno 239.828 eura.

”Izdvojena sredstva za službena putovanja podijeljena su na dvije aktivnosti – rad diplomatsko-konzularnih predstavništava, 40.853 eura i upravljanje i administracija 116.725 eura. Imajući u vidu da odobrena sredstva nisu bila dovoljna, u toku godine su izvršena preusmjeravanja, pa je na rad diplomatsko – konzularnih predstavništava preusmjereno 30.600 eura, a upravljanje i administraciju 120.000 eura”, precizirali su.

Kako su naveli, za period 1. januar – 2. decembar ove godine, na službena putovanja utrošeno je ukupno 239.828 eura. Od toga se na rad diplomatsko-konzularnih predstavništava odnosi 68.491 euro, a na administraciju MVP 171.337 eura.

Kabinetu premijera je budžetom za ovu godinu bilo opredijeljeno 2.340.289 eura, od čega na službena putovanja oko 90 hiljada.

Iz Abazovićevog kabineta u pisanom odgovoru za “Vijesti” navode da je premijeru, preuzimanjem MVP, znatno povećan broj međunarodnih aktivnosti.

”Vanjska politika važna je komponenta naše sveukupne politike, imajući u vidu naše nastojanje da postanemo dio EU i da smo punopravan član Alijanse, ali i globalna kretanja u kontekstu rata u Ukrajini. Do sada je potvrđeno da će predsjednik Vlade Crne Gore, na poziv poslanika u EU parlamentu, prisustvovati Evropskom molitvenom doručku u Briselu, 7. decembra”, naveli su iz kabineta.

Ibrahimović kritikuje Vladu, a putuje gdje god može

Ines Mrdović je navela da zvanične evidencije pokazuju da je u tehničkom mandatu, odnosno za tri i po mjeseca, manjinska Vlada usvojila 66 platformi za putovanja u inostranstvo.

”U novembru je usvojeno 25 platformi, od kojih se sedam odnosi na tehničkog premijera Abazovića. Prema tim platformama – on je 11 dana planirao putovanja i to u Berlin 3. novembra, Poljsku 7. i 8. novembra, Pariz 11. i 12. novembra, Beograd 17. novembra, Tunis od 18. do 20. novembra i u Bukurešt 29. i 30. novembra. Od kako mu je izglasano nepovjerenje platforme za njegova putovanja usvojene su i za Ženevu, Vatikan, Njujork”, kazala je.

Neki od primjera su, kako je dodala, da je sedam platformi za zvanične posjete usvojeno za ministra javne uprave Maraša Dukaja, koji je putovao od Prištine, preko Izraela, do Sjedinjenih Američkih Država. “Takođe, može se primijetiti da jednog od ministara, koji je ujedno i potpredsjednik, Ervina Ibrahimovića, a koji je kritičar Vlade u kojoj trenutno sjedi, to nije spriječilo da i on putuje gdje god je moguće, pa je tako zabilježeno da je za njegova putovanja usvojeno šest platformi (Brisel, Berlin, Prag…)”, rekla je Ines Mrdović.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Abazović: Konačnu riječ o Zakonu o predsjedniku ima Ustavni sud

Ne propustite

Mandić: Mi imamo pozitivan odnos prema Podgoričkoj skupštini i njenom nasleđu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Kolektor neće počinjati, Zeta će poštovati samo odluku referenduma

Lider Demokratske narodne partnije (DNP) Milan Knežević poručio je danas da građane Zete, uključujući i njega, odluke ministarstava povodom gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun, neće obavezivati. “I to im javno poručujem“, rekao je Knežević, nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kojim rukovodi Slaven Radunović, izdalo dozvolu za gradnju kolektora u Botunu.

Jedina odluka koju će poštovati, istakao je danas Knežević, biće ona koju građani Zete budu donijeli na referendumu zakazanom za 14. decembar.

“Udruženi poduhvat protiv Zete i zdravlja njenih građana, koji ovih dana dobija novi zamah, sve nas, koji se protivimo izgradnji kolektora, obavezuje na jedinstven i beskompromisan odgovor. I ministarstvo ekologije i ministarstvo urbanizma i prostornog planiranja nijesu donijeli odluke utemeljene na zakonima i činjeničnom stanju o višedecenijski ugroženoj životnoj sredini u Gornjoj Zeti, već su se rukovodili političkim kalkulacijama da Zetu treba pretvoriti u crnogorski Černobilj“, kazao je Knežević.

On je, kako je rekao, “dobronamjerno savjetovao Deniza Albarjaka, predstavnika turske Kuzu grupe, da se suzdrži od davanja bilo kakvih zapaljivih izjava kako jedva čeka da počne s radovima u Zeti“.

“Jer ga neće počinjati onako kako je zamislio, ni on, ni njegovi poslovni partneri iz Glavnog grada i Vlade. Jedina odluka koju ćemo poštovati biće ona koju građani Zete budu donijeli na referendumu zakazanom za 14. decembar“, istakao je Knežević.

Njihova borba za zdravu životnu sredinu, naveo je on, traje tri i po decenije.

“I u njoj ćemo istrajati po svaku cijenu. Za razliku od svih donosioca antizetskih odluka iz Glavnog grada i Vlade, mi u Botunu i Zeti branimo živote naše djece, i u toj odbrani nećemo odstupiti ni korak nazad. Naša obaveza da zaštitimo živote naše djece mnogo je svetija od preuzetih koruptivnih obaveza iz ugovora koji je potpisao Ivan Vuković s dvije turske kompanije. Ili kako kaza najveći Njegoš – “Svak je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka””, rekao je danas Knežević.

SDT da ispita ugovor o kolektoru

Lider DNP-a je ranije, gostujući u emisiji “Fakti“ na TV Adria, pozvao Specijalno državno tužilaštvo da ispita ugovor o kolektoru.

“Njemačku banku ne interesuje gdje će da bude kolektor. Dio opreme je kupljen i prije nego što je urađen elaborat o uticaju na zaštitu životne sredine, što je van evropskih standarda. Još se kupuje zastarjela tehnologija sa spalionicom, koja je još skuplja i koja dodatno ugrožava životnu sredinu i štetnija je po zdravlje ljudi. Ta spalionica izbacuje kancerogene čestice u vazduh. Ovo je najzastarjelija tehnologija, mi smo na konsultantske usluge dali preko 13,675 miliona eura, a da nijesmo uradili elaborat“, rekao je tada Knežević.

Resor ministra Radunovića je prije dva dao zeleno svjetlo za izgradnju kolektora u Botun.

Time su se stekli uslovi za početak realizacije projekta, kojem se oštro protive mještani Botuna, koji su, kako su istakli u više navrata, spremni da životima brane svoje naselje.

Lider DNP-a je ranije zaprijetio da će predstavnici njegove stranke, ukoliko se krene s realizacijom projekta, srušiti vlast u Podgorici.

Izvor: Adria

Politika

Zeta daleko za proteste DPS-a

Urednik

Dok Demokratska partija socijalista (DPS) pokušava da se vrati na političku scenu kroz seriju protesta u opštinama gdje je opozicija pod parolom “odbrane Crne Gore”, jedna stvar postaje očigledna među tim opštinama nema Zete. Iako je partija Danijela Živkovića imala partijske skupove u Pljevljima i Beranama a najavila u Herceg Novom i Nikšiću, opština Zeta, koja im je doslovno “pred vratima”, ostaje po strani.

Prvi ulični skup DPS-a koji je održan 9. oktobra u Pljevljima, pod sloganom „Bori se za Pljevlja! Bori se za Crnu Goru!”, pratili su govori o “antifašizmu”, “retrogradnim politikama” i “odbrani vrijednosti”, a prisutni su bili i stranački čelnici Danijel Živković, Jevto Eraković i Nermin Abdić.

Međutim, iako je najavljen kao veliki početak “narodnog otpora”, skup je više ličio na stranačko okupljanje DPS-a — mediji su izvijestili da je prisustvovalo svega dvjesta do trista simpatizera, među kojima i oni dovedeni iz drugih gradova. Na terenu nije bilo euforije, već tek pokušaja da se probudi ono što je DPS godinama gradio, a izgubio — povjerenje građana.

Slična scena ponovila se juče u Beranama, na Jasikovcu, gdje je održan protest pod sloganom „Bori se za Berane”.

„Svi zajedno se moramo suprotstaviti povampirenju četničke ideologije u Beranama. Antifašističko i građansko Berane nas treba. Vidimo se”, poručili su iz DPS-a u najavi skupa.

Poslanik Nikola Janović istakao je da građani treba da „pokažu da osuđuju nasilje, mržnju i nacionalizam“. Za sada nije poznato da li je mislio na pisaniju u Rožajama pod pokroviteljstvom Draga Spičanovića ili možda na grafite u Pljevljima koje je Petar Lazović organizovao nakon izbora 2020. godine.

Okupljeni u Beranama su nosili crnogorske zastave i pjevali patriotske pjesme, ali ni ovdje odziv nije bio onakav kakvom su se organizatori nadali.

Dok DPS “brani Crnu Goru” od Pljevalja do Herceg Novog, Zeta za njih postaje nedodirljiva tačka na mapi. Opština u kojoj su izgubili povjerenje građana i vlast očigledno nije dovoljno “ugrožena” da bi se tamo borili za Crnu Goru. Geografski blizu Podgorice, ali politički miljama daleko, Zeta je postala simbol promjene koje DPS najviše boli — mjesto gdje su nekada bili neprikosnoveni, a danas bi svaki pokušaj protesta bio dočekan sa negodovanjem.

Možda zato iz DPS-a biraju daleke gradove i velike riječi, a izbjegavaju teren koji im je pred nosom.

Politika

Ministarstvo dalo građevinsku dozvolu za gradnju kolektora u Botunu

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo je građevinsku dozvolu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. To je potvrđeno za RTCG.

Odluku o zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole najavio je prošle sedmice resorni ministar Slaven Radunović u emisiji na TVCG “Budimo budni – pitajmo Vladu”.

Ministar je gostujući u emisiji rekao da je za kolektor u Botunu dokumentacija skupljena i kako je istakao, nakon manjih propusta koji su vraćeni na ispravku neće postojati nijedan jedini razlog za zakonske strane da se ne izda građevinska dozvola.

Asanović: Očekivao sam ovakvu odluku ministra Radunovića

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović kazao da je izdavanje građevinske dozvole za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu očekivao s obzirom na, kako je rekao, pritiske koji su vršeni sa državnih adresa, NVO i ambasada.

On je istakao da ova vijest nije neočekivana od oba ministarstva – prostornog planiranja na čijem je čelu Slaven Radunovićiz Nove srpske demokratije i ekologije na čelu sa Damjanom Ćulafiće, iz redova Demokrata.

“Mi smo ovakvu odluku očekivali s obzirom na pritisak koji su vršeni sa državnih adresa, NVO sektora i ambasada. Ipak sa ljudske strane očekivali smo od gospodina Radunovića da pokuša da prolongira odluku znajući da Opština Zeta nije saglasna sa tim. Istovremeno znajući da je zajedno sa nama obećavao u kampanji za lokalne izbore, kada je bio nosilac liste u 2018. godini da nece graditi kolektor u Botunu. Očekivali smo da neće ovako brzo reagovati, ali nas sa druge strane i ne čudi jer su u ministarstvu Radunovića sve kadrovi DPS-a i Gvozdenovića – počevši od državnih sekretara koji su bili na listama DPS -a pa i svih načelnika i službenika. Kada to pogledamo i sagledamo ne čudi nas ova odluka”, naveo je Asanović.

On je istakao da ne odustaju od referenduma na kojem će se građani Zete izjasniti da li žele ili ne podgorički kolektor u Botunu.

“Za nas će rezultat referenduma biti obavezujući”, rekao je Asanović.