Politika

Vlada u tehničkom mandatu usvojila praksu DPS-a

Ministri Vlade u tehničkom mandatu, koja bi trebalo da ima ograničene nadležnosti, posljednjih mjeseci sve češće putuju u inostranstvo o trošku građana, a u tome prednjači premijer Dritan Abazović.

Abazović potrošio novac iz budžeta za putovanja, pa mu je u srijedu Generalni sekretarijat preusmjerio još 10.000 eura. On je u novembru bio u Berlinu, Poljskoj, Parizu, Beogradu,Tunisu, Bukureštu, a prije toga i u Njujorku, Ženevi, Vatikanu. Đukanovićev budžet za putovanja sa planiranih 36 hiljada eura kroz rebalanse uvećan na 420 hiljada.

Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu potrošio je novac iz ovogodišnjeg budžeta namijenjen u te svrhe, pa mu je u srijedu Generalni sekretarijat Vlade preusmjerio 37,6 hiljada eura, od čega 10.000 eura za putovanja.

Premijer je, nakon smjene ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića (SDP), preuzeo rukovođenje Ministarstvom vanjskih poslova (MVP), koje je, kako su za “Vijesti” potvrdili iz tog resora, takođe potrošilo novac za iste namjene u ovoj godini.

Izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović (ASP) za “Vijesti” kaže da, kada su troškovi Vlade u pitanju, ne radi se više samo o tome da je zemlji potrebno ogromno zaduženje kako bi se u narednoj godini mogle servisirati obaveze prema građanima i vratiti brojni dugovi, već i o tome da se Vlada nalazi u tehničkom mandatu.

”Kada je Vlada bez političkog legitimiteta, postavlja se pitanje da li njeni funkcioneri preuzimaju obaveze, koje će pasti na neku buduću vlast, ili pokušavaju da iskoriste prilike da se o novcu svih građana putuje što više. U svakom slučaju, u tehničkom mandatu se ne treba ponašati kao da ste juče izabrani, već treba zadržati makar taj minimum demokratskog postupanja, pa se u tom smislu putovanja moraju svesti samo na nužno neophodna i ništa preko toga”, navela je ona.

Prema analitičkim karticama objavljenim na sajtu Vlade, kabinet premijera je u novembru za službena putovanja potrošio skoro 22 hiljade eura, uključujući dnevnice i smještaj.

Od toga se 13 hiljada eura odnosi na troškove iznajmljivanja privatnog aviona. Prema podacima iz analitičke kartice, avion je iznajmljen 18. novembra i na isti dan se odnose dvije uplate, prva od 7.903 eura, a druga od 5.196 eura. Toga dana premijer je putovao u Tunis, gdje je učestvovao na Samitu frankofonije.

Na pitanje “Vijesti” da li bi, u cilju racionalizacije troškova, bilo bolje koristiti komercijalne letove umjesto privatnih, iz kabineta premijera su odgovorili da “u svakom momentu vode računa o racionalizaciji troškova”.

”Nakon što je premijer preuzeo rukovođenje MVP znatno je smanjen broj međunarodnih aktivnosti, ali i troškovi tim povodom”, kazali su.

Ines Mrdović kaže da let redovnim linijama, iako jeftiniji, “remeti ukupan komfor na koji se političari brzo naviknu”.

”Posmatrano kroz privilegije koje stoje zvaničnicima moglo bi se reći da se ‘u DPS cipele brzo uskoči i teško je izaći iz njih’. Svjedočimo ogromnom rasipništvu novca građana za brojna putovanja zvaničnika, koja se kontinuirano uvećavaju kroz budžet”, rekla je Mrdović.

Podsjeća da je budžetom bivšeg ministra finansija Milojka Spajića za ovu godinu za službena putovanja bilo opredijeljeno tri miliona eura, ali je Abazovićeva manjinska Vlada rebalansima za te svrhe uvećala izdatak na 5,3 miliona.

”Tako je stavka službenih putovanja za predsjednika Crne Gore sa nepunih 36 hiljada eura iz Spajićevog budžeta uvećana na nevjerovatnih 420 hiljada kroz rebalanse novog ministra finansija. Za kabinet predsjednika Vlade i Generalni sekretarijat Vlade se otprilike radi o istom iznosu do nepunih 110 hiljada eura i kroz budžet i kroz rebalanse, ali sa tom razlikom što je došlo do preusmjeravanja dijela sredstava sa Generalnog sekretarijata na kabinet predsjednika”, rekla je Mrdović.

Ukazuje da postoje druge budžetske pozicije, poput ostalih izdataka, za koje se godinama pokazuje da se koriste i za ove vrste namjena, a što nije dovoljno transparentno.

”Trošak za službena putovanja ministara projektovan je odvojeno na njihovim budžetskim pozicijama. Na službenim putovanjima su, osim pokrivenih svih troškova, funkcionerima plaćene i dnevnice, koje su veće što je destinacija udaljenija”, navela je.

Manjinska Vlada Dritana Abazovića izabrana je krajem aprila, da bi joj nepovjerenje u parlamentu izglasano već u avgustu.

Skupština je na predlog Abazovića, iako je Vlada pala, krajem oktobra razriješila dužnosti ministre iz SDP-a, Ranka Krivokapića i Raška Konjevića (odbrana).

Zakonom o budžetu za ovu godinu, MVP-u je opredijeljeno 17 miliona eura, a iz tog resora su potvrdili da je novac za putovanja potrošen pa su rađena preusmjeravanja, odnosno odobren im je novi iznos.

Iz MVP su za “Vijesti” rekli da je za službena putovanja izdvojeno 157.578 eura, a već je potrošeno 239.828 eura.

”Izdvojena sredstva za službena putovanja podijeljena su na dvije aktivnosti – rad diplomatsko-konzularnih predstavništava, 40.853 eura i upravljanje i administracija 116.725 eura. Imajući u vidu da odobrena sredstva nisu bila dovoljna, u toku godine su izvršena preusmjeravanja, pa je na rad diplomatsko – konzularnih predstavništava preusmjereno 30.600 eura, a upravljanje i administraciju 120.000 eura”, precizirali su.

Kako su naveli, za period 1. januar – 2. decembar ove godine, na službena putovanja utrošeno je ukupno 239.828 eura. Od toga se na rad diplomatsko-konzularnih predstavništava odnosi 68.491 euro, a na administraciju MVP 171.337 eura.

Kabinetu premijera je budžetom za ovu godinu bilo opredijeljeno 2.340.289 eura, od čega na službena putovanja oko 90 hiljada.

Iz Abazovićevog kabineta u pisanom odgovoru za “Vijesti” navode da je premijeru, preuzimanjem MVP, znatno povećan broj međunarodnih aktivnosti.

”Vanjska politika važna je komponenta naše sveukupne politike, imajući u vidu naše nastojanje da postanemo dio EU i da smo punopravan član Alijanse, ali i globalna kretanja u kontekstu rata u Ukrajini. Do sada je potvrđeno da će predsjednik Vlade Crne Gore, na poziv poslanika u EU parlamentu, prisustvovati Evropskom molitvenom doručku u Briselu, 7. decembra”, naveli su iz kabineta.

Ibrahimović kritikuje Vladu, a putuje gdje god može

Ines Mrdović je navela da zvanične evidencije pokazuju da je u tehničkom mandatu, odnosno za tri i po mjeseca, manjinska Vlada usvojila 66 platformi za putovanja u inostranstvo.

”U novembru je usvojeno 25 platformi, od kojih se sedam odnosi na tehničkog premijera Abazovića. Prema tim platformama – on je 11 dana planirao putovanja i to u Berlin 3. novembra, Poljsku 7. i 8. novembra, Pariz 11. i 12. novembra, Beograd 17. novembra, Tunis od 18. do 20. novembra i u Bukurešt 29. i 30. novembra. Od kako mu je izglasano nepovjerenje platforme za njegova putovanja usvojene su i za Ženevu, Vatikan, Njujork”, kazala je.

Neki od primjera su, kako je dodala, da je sedam platformi za zvanične posjete usvojeno za ministra javne uprave Maraša Dukaja, koji je putovao od Prištine, preko Izraela, do Sjedinjenih Američkih Država. “Takođe, može se primijetiti da jednog od ministara, koji je ujedno i potpredsjednik, Ervina Ibrahimovića, a koji je kritičar Vlade u kojoj trenutno sjedi, to nije spriječilo da i on putuje gdje god je moguće, pa je tako zabilježeno da je za njegova putovanja usvojeno šest platformi (Brisel, Berlin, Prag…)”, rekla je Ines Mrdović.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Abazović: Konačnu riječ o Zakonu o predsjedniku ima Ustavni sud

Ne propustite

Mandić: Mi imamo pozitivan odnos prema Podgoričkoj skupštini i njenom nasleđu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: Kolektor nema alternativu, Podgorica bi se zadužila da sanira bazen crvenog mulja

Intenzivno radimo da nađemo način da se krene u priču sanacije bazena crvenog mulja, a taj projekat vrijedan je 35 miliona eura i siguran sam da ćemo dobiti podršku Svjetske banke, rekao je za „Dan“ Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice.

“To je pravi način kako štitimo građane Botuna i Zete i kako se borimo protiv njihovih problema. Njihovi problemi su KAP, bazeni crvenog mulja, a postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je nešto što se ne može tretirati kao zagađivač. Priča o postrojenju je razumna, racionalna priča na dobro svih nas i svi oni koji su protiv toga nemaju utemeljenje i priču baziraju na ili nekoj nepotrebnoj upornosti, da ne kažem tvrdoglavosti, ili težnji da ostvare političke poene. Mislim da za to nema mjesta”, kaže Mujović.

Mujović kaže da je bazen crvenog mulja veliki zagađivač i da je glavni grad spremna da se, ako treba, i kreditno zaduži, samo da bi se to pitanje riješilo.

“Glavna poteškoća je što je bazen u privatnom vlasništvu i moramo da izvršimo eksproprijaciju. Ali, kao što smatram da nemamo alternativu vezano za gradnju kolektora u Botun isto tako smatram da nemamo alternativu ni sa aspekta mogućnosti da prenabregnemo tu činjenicu da treba da riješimo problem bazena crvenog mulja. Država mora da pokaže snagu, mora da izvrši eksproprijaciju te teritorije i da jednostavno, i jednom za vazda stavimo tačku na taj glavni ekološki problem mještana Botunu”, istakao je Mujović.

Na pitanje kada će početi izgradnja postrojenja Mujović je rekao da se mora dobiti građevinska dozvola.

“Dobili smo saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine, a slijede i aplikacije za građevinsku dozvolu. Kada je Ministarstvo prostornog planiranja izda stiču se uslovi za početak radova”, kaže Mujović.

On je istakao da gradnja mora početi do kraja godine jer su im sredstva do tada na raspolaganju.

“Htjeli ne htjeli mi taj posao moramo početi do kraja godine. Sve ono što sam rekao iza toga stojim. Dakle, lokacija koja je odabrana i sve ono što je potvrdio elaborat o zaštiti uticaja postrojenja na životnu sredinu daju nam za pravo da kažemo da radovi treba da počnu što prije, da nemamo alternativu, nemamo prostora da čekamo. Podgorica je u jednom stanju pred ekološke katastrofe i potencijalne epidemije. Da bi sve to izbjegli moramo što prije početi da gradimo kolektor “, kazao je Mujović.

Mujović je spreman da razgovara sa Botunjanima.

“Apsolutno sam spreman da razgovaram kad god oni požele, na kojoj god hoće lokaciji. Nemam im šta drugo reći, bez što sad i vama kažem. Dakle, pitanje bazena crvenog mulja je jedna strana medalje. Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je druga strana medalje. To se dvoje ne smije miješati. Spreman sam pred građanima da odgovorim na sve njihove nedoumice u smislu da li to postrojenje može imati bilo kakve negativne posledice po zdravlje, pominju i neprijatne mirise, buku…Imamo odgovore na sva ta pitanja”, kaže Mujović.

Mujović je rekao da mu nije drago zbog toga što političari špekulišu sa tim kako on priča jedno, a radi drugo.

“Neću da komentarišem izjave političara. Prvi moj radni dan je bio u Opštini Zeta gdje sam se sreo sa Botunjanima i rekao im da ću uraditi sve što je do mene da pokušam da pronađem alternativno rješenje. Tražio sam lokaciju i sve su se pokazale kao neodržive. I to ne mojom tvrdnjom, nego konsultanta. Sve što sam obećao sam ispunio. Jednostavno, prostora za priču o promjeni lokacije nema. Vrlo sam utemeljen u tome da nema potrebe razgovarati o promjeni lokacije, jer ovo postrojenje nije štetno”, kaže Mujović.

Izvor: Dan

Politika

Ćulafić: Kolektori se moraju graditi, mještani Botuna se mogu žaliti

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da je njegov stav da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda mora graditi, te da odustajanje od gradnje može koštati državu više desetina miliona eura, ali i uticati na odnose sa Albanijom zbog zagađenja Skadarskog jezera.

On je istakao da mještani Botuna mogu uložiti žalbu na mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine, a odluku će donijeti Ministarstvo na čijem je čelu on, prenosi RTCG.

“Moj stav je veoma jasan, infrastruktura ovog tipa mora da se gradi”, rekao je Ćulafić.

Ćulafić je u emisiji “Budimo budni” na TVCG rekao da je razgovarao sa mještanima i da njihovi stavovi nijesu bezvrijedni, ali da on ne može reći ništa negativno u pogledu izgradnje slične infrastrukture.

“Mi sada ako ne realizujemo ove projekte takođe dovodimo sebe u situaciju da nam može biti prigovoreno da smo skrivili pad neke garancije, odnosno da će građani Crne Gore morati da vrate i grant sredstva koja su negdje oko 35 miliona eura i kreditna sredstva slične cifre. Ako pogledate da ćete vratiti 35 miliona granta koji se prije svega ne dobija lako, druga stvar, da ćete vratiti kredit u iznosu sličnom, 33-35 miliona, da ćete platiti i ugovorne kazne koje tamo postoje i ne samo što ćemo to izgubiti, nego da ćemo izgubiti i to što nismo realizovali sličan projekat, onda zaista ta cifra jeste velika”, kazao je Ćulafić.

“Poznavajući djelimično državne i javne finansije, lično mislim da Crnoj Gori to u ovom trenutku ne treba i da li to kao država može da podnese”, dodao je.

On je rekao da nije nadležan da kaže da li je Botun najbolja moguća lokacija, te da je nadležno sasvim drugo ministarstvo i ono će, kako vjeruje, ovih dana i odgovoriti.

“Ono što ministar ekologije u ovom trenutku može da kaže to je da se na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine može izjaviti redovan pravni lijek, odnosno žalba. O toj žalbi odlučuje upravo Ministarstvo na čijem sam čelu. E sad, to je takođe jedna vrlo zanimljiva situacija, prije svega samo da razjasnimo zbog javnosti, Agencija nije dala saglasnost da se gradi to postrojenje, već je dala saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Agencija donosi rješenje kao prvostepeni organ, na to rješenje je moguće izjaviti žalbu kao redovan pravni lijek, o toj žalbi odlučuje Ministarstvo ekologije i održivog razvoja i razvoja sjevera kao drugostepeni organ”, kazao je Ćulafić.

Kakva će biti odluka Ministarstva, to će zavisiti od žalbenih navoda, kvaliteta rješenja, kazao je Ćulafić, ali da ni to ne mora da znači da je suštinski stav Ministarstva.

“Ja mislim da ovdje treba iskoristiti mogućnosti da ovo bude jedna potpuno win-win situacija, da bude na korist opštine Zeta i njihovih građana, ali da bude na korist i Glavnog grada, a samim tim i Crne Gore. Ovaj problem nije samo lokalni problem. Dakle, nije samo čak ni državni problem, ovo može da bude veoma lako i međudržavni problem, s obzirom na uticaj koji otpadne vode koje se danas potpuno neprečišćeno izlivaju u Moraču samim svojim prirodnim tokovima, taj problem može da bude prekogranični i sa Republikom Albanijom”, kazao je on.

Kazao je da je u razgovorima sa predstavnicima države Albanije o temi izlivanja fekalija iz Albanije u Bojanu, dobio istovremeno i kao prigovor jedno protiv-pitanje da li je siguran da nema zagađenja zajedničkih vodnih površina i sa naše strane.

“Dakle, veoma je teško ovakvim okolnostima ispregovarati nešto pozitivno za sebe, odnosno za svoju državu, ako niste načisto da ste potpuno u pravu. Dakle, to je jedna stvar. Druga stvar, u Zeti mnogo veći ekološki problem su bazeni crvenog mulja. Ja mislim da je to jedna od najcrnijih, ako ne najcrnija ekološka tačka danas u Crnoj Gori”, rekao je Ćulafić.

Kazao je da se zalaže i afirmiše za izgradnju što većeg broja sličnih postrojenja.

“U Crnoj Gori nam je, prema aktuelnim podacima, potrebno 37 sličnih postrojenja, jer u Crnoj Gori nema mnogo gradova sličnih postrojenja za tretman otpadnih voda, onda možete misliti koliko nam je životna sredina samo sa ovog aspekta ugrožena”, kazao je on.

Rekao je da je razgovarao sa mještanima Botuna i da oni između ostalog postavljaju pitanje zašto je došlo do promjene lokacije na koje treba graditi to postrojenje.

“Zato što je prvobitna odluka bila da se on gradi na teritoriji koja je danas administrativno Glavni grad, a to je negdje u predjelu Gornje Gorice. Kako je to tadašnji gradonačelnik odlučio u skladu sa svojom političkom moći da promijeni lokaciju, to njih prije svega iritira”, kazao je on i dodao da misli da je to bio Miomir Mugoša.

Istakao je da mnogi od njih iskazuju bojazan u pogledu tehnologije koju treba primjenjivati na tom postrojenjuu pogledu kvaliteta opreme koja se može naručiti ili isporučiti, kao i kvalitet radova koje može da izvede i sam izvođač.

Izvor: RTCG

Politika

Kaluđerović: Politički subjekti u Crnoj Gori da osude skandiranje “ubij Srbina”

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović kazala je da najoštrije osuđuje, kako je kazala, primitivni i opasni ispad mržnje povodom “uznemirujućih dešavanja na utakmici između reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, gdje se sa tribina moglo čuti skandiranje ‘Ubij Srbina‘”.

Dio navijača Hrvatske, sinoć je tokom utakmice između fudbalskih reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, na stadionu “Maksimir” u Zagrebu, u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, skandirao “ubij Srbina”.

Kaluđerović je istakla da takvo ponašanje, nažalost, predstavlja otvorenu manifestaciju šovinizma i netrpeljivosti, koje ne smiju imati mjesta ni u sportu, ni u društvu u cjelini.

“Posebno zabrinjava što se ovakve parole ne doživljavaju kao alarm za širu javnost, a još više što se suočavamo sa gotovo potpunim ćutanjem dijela političkih partija, NVO sektora i medija, kako u regionu tako i u Crnoj Gori”, rekla je Kaluđerović.

Prema njenim riječima, ćutanje pred govorom mržnje jednako saučesništvu.

“Zabrinjava što oni koji su inače glasni kada je riječ o ‘govoru mržnje‘ sada biraju da ‘gledaju u stranu‘. Selektivna osuda i dvostruki aršini ne doprinose ni pomirenju, ni regionalnoj stabilnosti. Zato očekujem da svi politički subjekti u Crnoj Gori, bez obzira na ideološku orijentaciju, jasno i nedvosmisleno osude ovaj sramotni čin. Sport bi trebalo da bude polje koje ujedinjuje, a ne alat za raspirivanje nacionalne mržnje”, zaključila je Kaluđerović.