Politika

Armenko, Vukčević, Novaković i Ružičić predloženi za sudije Ustavnog suda

Ustavni odbor danas je utvrdio predlog za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore, na osnovu javnog poziva od 1. avgusta.

Ustavni odbor predložio je Skupštini da za sudije Ustavnog suda izabere Snežanu Armenko, Iliju Vukčevića, Jadranku Novaković i Jelenu Ružičić.

Predlog za izbor četvoro sudija Ustavnog suda utvrđen je glasovima poslanika Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, Socijalističke narodne partije i Građanskog pokreta URA.

Oni su birani na osnovu javnog poziva od 1. avgusta.

Poslanik Liberalne partije, Andrija Popović, kazao je da nije došlo do dijaloga koji je trebalo da organizuje predsjednica Odbora Simonida Kordić ili predsjednica Skupštine Danijela Đurović.

„Pretpostavljam koji je scenario, da ćete prostom većinom da izglasate četvoro kandidata koji bi išli prema plenumu. Kako nemamo nikakvog dijaloga, znamo da je to već danas osuđeno na propast. I poslije 800 dana, ovaj javni poziv će vjerovatno propasti“, rekao je Popović.

Kordić je kazala da je forma dijaloga utvrđena na nekoliko osnova, u razgovoru između poslaničkih klubova.

„Ta vrsta komunikacija postoji, nije dijalog izostao. Postoje druge forme oko kojih smo svi bili saglasni“, navela je Kordić.

Poslanik Demokrata Vladimir Martinović kazao je da ne bi osuđivao bilo šta na propast i slao poruke koje ne idu na ruku evropskim integracijama.

„Ako imamo neke kandidate i pojave se na plenumu, i bude se izjašnjavalo, mislim da će svi glasnogovornici koji su bili za to da se odblokira Ustavni sud pokazati svoje pravo lice“, rekao je Martinović.

On je kazao da će politički činioci, koji bi eventualno doveli do toga da taj proces propadne, preuzeti političku odgovornost.

Za izbor četvoro sudija Ustavnog suda zakonske uslove je ispunilo 17 kandidata, a konačnu odluku o izboru sudija Ustavnog suda donosi parlament.

Na prethodnoj sjednici Odbora, u utorak, izbor sudija je odgođen zbog dodatnih konsultacija poslaničkih klubova kako bi se obezbijedila dvotrećinska podrška.

Iz Ustavnog odbora je saopšteno da je za sudije Ustavnog suda konkurisalo 17 kandidata.

Za tu funkciju su se kandidovali Snežana Armenko, Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Ilija Vukčević, Sulejman Guči, Dragana Đuranović, Azra Jasavić, Snežana Jonica i Jovan Kojičić.

Kandidati za sudije Ustavnog suda su i Sanja Maslenjak, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Ivan Radojičić, Branislav Radulović, Enesa Rastoder i Jelena Ružičić.

Ustavni sud, od ukupno sedam, sada ima samo tri člana i nema kvorum za odlučivanje.

Predsjednik suda je Budimir Šćepanović, a članovi Milorad Gogić i Desanka Lopičić.

Miodrag Iličković je sredinom septembra ispunio uslove za penziju.

Početkom godine penzionisan je Dragoljub Drašković, a ranije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović.

Slične teme:Crna gora ustavni sud

Sledeće

U Zeti broj birača veći za 189 u odnosu na 2020

Ne propustite

Registrovana nova politička partija u Crnoj Gori

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: Država mora pokazati odlučnost nakon vandalizma u Botunu

Država i nadležni organi moraju pokazati odlučnost i adekvatno reagovati na slučaj paljenja mašine na gradilštu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, poručio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

On je za Portal RTV Podgorica kazao da je vandalizmom i napadom na imovinu izvođača radova na postrojenju u Botunu pređena crvena linija.

“Država mora i pokazaće odlučnost da može da zaštiti svaki dio Crne Gore, svaki projekat, zdravlje i javni interes”, rekao je Mujović.

Prema njegovim riječima, to što se desilo u Botunu primjer je kako dezinformacije, laži i manipulisanje mogu da utiču ne samo na političke prilike, već i na svakodnevni život i da izazovu nemile scene i destrukciju.

To je, kako je kazao Mujović, loš primjer i ne smije da se dešava.

“A pogotovo ne u državama koje su sljedeće na spisku za ulazak u Evropsku uniju“, dodao je Mujović.

On je pozvao nadležne da do kraja ispitaju cijeli slučaj, da stanu u zaštitu države i pokažu da država nije nemoćna pred vandalizmom.

“Projekat neće biti zaustavljen, ali da se ne bi pitali koji je sljedeći naum neodgovornih i nedobronamjernih moramo sada pokazati reakciju“, poručio je Mujović.

Mašina na gradilištu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zapaljena je rano jutros, a iz preduzeća “Vodovod i kanalizacije” kazali su da je slučaj prijavljen policiji.

Politika

U Podgorici održana tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji

Juče je, u organizaciji inicijative mladih Srba iz Crne Gore, „Mi znamo ko smo”, u Podgorici, održana dijaloška tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji u 21. vijeku, s posebnim osvrtom na tekući problem Univerziteta u Prištini s privremenim sjedišem u Kosovskoj Mitrovici. Učesnici konferencije su bili prof. dr Darko R. Đogo, dekan i profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta „Sv. Vasilije Ostroški” u Foči; Jovan Zafirović, mladi sociolog, pjesnik i aforističar iz Kosovske Kamenice, i Vasilije Marković, saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Govoreći o ovoj temi, Zafirović je kazao kako Univerzitet u Prištini nema samo funkciju da obrazuje, već je institucija koja svojim prisustvom na KiM čuva Srbe na tim prostorima: „Šta god da se odluči o Univerzitetu, bilo to premeštanje ili integracija, svejedno je, nije u interesu srpskog naroda. Premeštanjem će Srbi otići da bi se obrazovali i radili tamo gde se premeste, a integrisanjem će, takođe, otići, jer neće prihvatiti da im na diplomama stoji pečat Republike Kosova.” istakao je Zafirović dodajući kako Zakon o strancima i integracija prosvjete i zdravstva predstavljaju eufemizam za neki novi 17. mart. Međutim „ […] lakše se podnosi glasni albanski progon, nego srpsko ćutanje” – dodao je Zafirović kritikujući ambijent tišine u srpskoj javnosti u kontekstu ove teme.

Vasilije Marković je ukazao na okolnost da Zakon o strancima proizvodi efekat posredne diskriminacije, stavljajući u naročito težak i nejednak položaj pripadnike srpske, i članove akademske zajednice s Univerziteta u Prištini. Ukazao je takođe i na nesaglasnost zakonskih rješenja s međunarodnim standardima Savjeta Evrope koji se odnose na institucionalnu autonomiju univerziteta, ali i standarde Evropskog suda za ljudska prava u oblasti prava na slobodu kretanja stranaca.

Protojerej-stavrofor, Darko R. Đogo je, nadovezujući se na poznatu misao patrijarha Pavla kako će Kosovo u 21. vijeku biti mjera i provjera srpskog naroda, govorio o zavjetnom karakteru našeg naroda ali i kritikovao ambijent rasute pažnje, kazao je i o značaju opstanka Univerziteta i radi opstanka kulturne svijesti: „ponesite knjigu kad pođete na Kosovo” – kazao je ističući, naročito, ovaj aspekt. Đogo je, podržavši Jovana Zafirovića, istakao i značaj organizovanja ovakvih događaja zbog podrške Srbima na Kosovu i Metohiji u cjelosti.

Urednik programa je bio profesor književnosti i doktorand na Filološkom fakultetu u Beogradu Stefan Sinanović.

Politika

Otpadne vode Podgorica: Gradilište u Botunu nije prostor za slobodno kretanje neovlašćenih lica

Nadzor izgradnje je, povodom najavljenih okupljanja i sjutrašnjih protesta na lokalnom putu u neposrednoj blizini sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, pozvao građane, organizatore, nadležne službe i organe da “prioritet bude bezbjednost ljudi.”

Podsjećaju da je riječ o aktivnom građevinskom gradilištu na kojem je, u skladu sa Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu i pratećim pravilnicima, prisustvo dozvoljeno isključivo ovlašćenim licima.

Napominju da gradilište nije javni prostor, niti zona predviđena za slobodno kretanje.

„Važno je da građani poštuju zakon, bezbjednosne procedure i uputstva nadležnih organa, i da se ne približavaju gradilištu bez neophodnih ovlašćenja. Na terenu su trenutno u toku intenzivni zemljani radovi, uključujući iskope dubine pet i više metara, kao i rad teške građevinske mehanizacije”, upozorila je kompanija “Fichtner”, koja vrši stručni nadzor na projektu, a kako je saopštilo preduzeće “Otpadne vode Podgorica”.

Ističu da se svi radovi na gradilištu izvode u skladu sa važećim propisima i pod punim mjerama zaštite i bezbjednosti na radu, uz strogo kontrolisan pristup isključivo ovlašćenim licima.

“Neodgovorno i nekontrolisano kretanje u blizini gradilišta može dovesti do ozbiljnih povreda, ugrožavanja života prisutnih lica, ali i zaposlenih na gradilištu”, piše u saopštenju.