Politika

Armenko, Vukčević, Novaković i Ružičić predloženi za sudije Ustavnog suda

Ustavni odbor danas je utvrdio predlog za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore, na osnovu javnog poziva od 1. avgusta.

Ustavni odbor predložio je Skupštini da za sudije Ustavnog suda izabere Snežanu Armenko, Iliju Vukčevića, Jadranku Novaković i Jelenu Ružičić.

Predlog za izbor četvoro sudija Ustavnog suda utvrđen je glasovima poslanika Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, Socijalističke narodne partije i Građanskog pokreta URA.

Oni su birani na osnovu javnog poziva od 1. avgusta.

Poslanik Liberalne partije, Andrija Popović, kazao je da nije došlo do dijaloga koji je trebalo da organizuje predsjednica Odbora Simonida Kordić ili predsjednica Skupštine Danijela Đurović.

„Pretpostavljam koji je scenario, da ćete prostom većinom da izglasate četvoro kandidata koji bi išli prema plenumu. Kako nemamo nikakvog dijaloga, znamo da je to već danas osuđeno na propast. I poslije 800 dana, ovaj javni poziv će vjerovatno propasti“, rekao je Popović.

Kordić je kazala da je forma dijaloga utvrđena na nekoliko osnova, u razgovoru između poslaničkih klubova.

„Ta vrsta komunikacija postoji, nije dijalog izostao. Postoje druge forme oko kojih smo svi bili saglasni“, navela je Kordić.

Poslanik Demokrata Vladimir Martinović kazao je da ne bi osuđivao bilo šta na propast i slao poruke koje ne idu na ruku evropskim integracijama.

„Ako imamo neke kandidate i pojave se na plenumu, i bude se izjašnjavalo, mislim da će svi glasnogovornici koji su bili za to da se odblokira Ustavni sud pokazati svoje pravo lice“, rekao je Martinović.

On je kazao da će politički činioci, koji bi eventualno doveli do toga da taj proces propadne, preuzeti političku odgovornost.

Za izbor četvoro sudija Ustavnog suda zakonske uslove je ispunilo 17 kandidata, a konačnu odluku o izboru sudija Ustavnog suda donosi parlament.

Na prethodnoj sjednici Odbora, u utorak, izbor sudija je odgođen zbog dodatnih konsultacija poslaničkih klubova kako bi se obezbijedila dvotrećinska podrška.

Iz Ustavnog odbora je saopšteno da je za sudije Ustavnog suda konkurisalo 17 kandidata.

Za tu funkciju su se kandidovali Snežana Armenko, Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Ilija Vukčević, Sulejman Guči, Dragana Đuranović, Azra Jasavić, Snežana Jonica i Jovan Kojičić.

Kandidati za sudije Ustavnog suda su i Sanja Maslenjak, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Ivan Radojičić, Branislav Radulović, Enesa Rastoder i Jelena Ružičić.

Ustavni sud, od ukupno sedam, sada ima samo tri člana i nema kvorum za odlučivanje.

Predsjednik suda je Budimir Šćepanović, a članovi Milorad Gogić i Desanka Lopičić.

Miodrag Iličković je sredinom septembra ispunio uslove za penziju.

Početkom godine penzionisan je Dragoljub Drašković, a ranije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović.

Slične teme:Crna gora ustavni sud

Sledeće

U Zeti broj birača veći za 189 u odnosu na 2020

Ne propustite

Registrovana nova politička partija u Crnoj Gori

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Iz MVP-a odgovorili Vučiću: Crna Gora nije nastala otcjepljenjem

Iz Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore reagovali su na izjavu predsjednika Srbije Aleksandara Vučića povodom jubileja obnove crnogorske nezavisnosti i kazali da on nastavlja sa retorikom koja ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju dvije međunarodno priznate države.

U reagovanju Ministarstva ističe se da je Crna Gora 21. maja 2006. godine, slobodnom voljom građana na demokratskom referendumu, obnovila svoju nezavisnost u skladu sa Ustavnom poveljom državne zajednice Srbije i Crne Gore, međunarodnim pravom i standardima Evropske unije.

“Crna Gora se nije otcijepila od Srbije, niti je ikada bila dio Srbije na način na koji to predsjednik Vučić pokušava predstaviti. Crna Gora i Srbija bile su ravnopravne članice državne zajednice nastale nakon raspada bivše SFRJ, a obnovom nezavisnosti Crna Gora je omogućila i Srbiji da nastavi svoj državno-pravni kontinuitet kao samostalna država”, navodi se u objavi na X mreži.

Iz Ministarstva ocjenjuju neprihvatljivim pokušaje da se jubilej obnove crnogorske nezavisnosti predstavi kao čin usmjeren protiv Srbije ili srpskog naroda.

“Crna Gora svoju nezavisnost ne slavi protiv bilo koga — već u čast slobodno izražene volje svojih građana, svoje istorijske, državne i identitetske posebnosti, kao i prava svakog naroda da demokratski odlučuje o svojoj budućnosti”, navode iz MVP.

Posebno zabrinjavajuće je po njihovim ocjenama, kontinuitet narativa kojim se negira ili relativizuje crnogorska državnost, uz poruke koje podstiču podjele i potcjenjuju demokratski izbor građana Crne Gore.

Poručuju da Crna Gora ostaje posvećena razvoju dobrosusjedskih odnosa sa Srbija, zasnovanih na ravnopravnosti i uzajamnom poštovanju, ali da se takvi odnosi ne mogu graditi kroz uvredljive kvalifikacije, istorijski revizionizam i politički patronat prema Crnoj Gori.

“Jubilej obnove nezavisnosti biće obilježen dostojanstveno, ponosno i evropski, sa jasnom sviješću da je odluka građana iz 2006. godine bila istorijski ispravna i strateški potvrđena današnjim demokratskim i evropskim putem države”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

Politika

Vučić o proslavi 21. maja: Pozvan sam, ali neću otići – pljunuo bih sebi i svom narodu u lice

Aleksandar Vučić je tokom obilaska Ekspa odgovarao na pitanje novinara i tom prilikom komentarisao najavljeno slavlje nezavisnosti u Crnoj Gori i položaj srpskog naroda u toj državi.

Njihovo pravo i njihova stvar. Želim da naši građani znaju da oni tako glamurozno proslavljaju otcjepljenje od nas.

“Mnogo toga bih imao da kažem o nesposobnosti našeg rukovodstva iz tog perioda, oni su napravili takav izbor. Vidim da su srećni što su otišli od Srba i Srbije i ja im želim sreću”, kazao je on.

Čudno je da Srbi nemaju pravo da koriste srpski jezik kao službeni, iako je dominantan.

“Ali koliko je čudno, nije ni čudno, nije ni iznenađenje. Siguran sam da najveći broj Srba želi najbolje odnose sa Srbijom. Nek nastave oni svoj posao. Srbija da ide naprijed i pravi velike podvige i rezultate”, istiakao je Vučić.

Dodao je da u proslavi neće učestvovati, iako je dobio pozivnicu.

“Bilo bi me sramota i pljunuo bih sebi i svom narodu u lice. Neka slave šta hoće” – rekao je on.

Politika

Đurović o “otpriznavanju Kosova”: NSD ne želi da ulazi u procese za koje ne postoji dovoljno političke podrške

Pitanje identitetskih tema biće otvoreno u trenutku kada se procijeni da za to postoji odgovarajuća parlamentarna većina, poručio je tokom gostovanja na Aplus televiziji šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović.

Prema njegovim riječima, jedan od ključnih političkih ciljeva NSD-a smanjenje društvenih podjela i „pomirenje u Crnoj Gori“.

“Mi prije svega želimo da donesemo mir u Crnoj Gori i da se te podjele koje su obilježile jedan period Crne Gore jednom završe”, rekao je Đurović.

Govoreći o političkim podjelama u prethodnim decenijama, šef poslaničkog kluba NSD smatra da je javni prostor u Crnoj Gori bio obilježen oštrim etiketiranjima i polarizacijom.

“Imali smo legitimne i izdajničke predstavnike, borbu na sve ili ništa, imali smo izdajnike, dobitnike, povlašćene i obespravljene građane. Smatramo da tome mora doći kraj”, naglasio je Đurović.

Dodao je da je NSD pravi predstavnik srpskog naroda, a da će političke ciljeve ostvarivati u trenutku kada za to postoji većina.

“Njihovo sprovođenje zavisiti od političkog trenutka i podrške u parlamentu. Da bismo došli do tih ciljeva, mi smatramo da treba u određenom trenutku da imamo i jednu širu podršku, da bi neki od tih ciljeva morali biti izglasani u parlamentu”, predočio je on.

Dodao je da stranka ne želi da ulazi u procese za koje ne postoji dovoljno političke podrške.

“Ne želimo da dođemo u situaciju da nas preglasaju u parlamentu i da to bude politički akt radi političkog akta i da se završi negativno”, dodao je Đurović.

Izvor: A plus portal