Politika

Armenko, Vukčević, Novaković i Ružičić predloženi za sudije Ustavnog suda

Ustavni odbor danas je utvrdio predlog za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore, na osnovu javnog poziva od 1. avgusta.

Ustavni odbor predložio je Skupštini da za sudije Ustavnog suda izabere Snežanu Armenko, Iliju Vukčevića, Jadranku Novaković i Jelenu Ružičić.

Predlog za izbor četvoro sudija Ustavnog suda utvrđen je glasovima poslanika Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, Socijalističke narodne partije i Građanskog pokreta URA.

Oni su birani na osnovu javnog poziva od 1. avgusta.

Poslanik Liberalne partije, Andrija Popović, kazao je da nije došlo do dijaloga koji je trebalo da organizuje predsjednica Odbora Simonida Kordić ili predsjednica Skupštine Danijela Đurović.

„Pretpostavljam koji je scenario, da ćete prostom većinom da izglasate četvoro kandidata koji bi išli prema plenumu. Kako nemamo nikakvog dijaloga, znamo da je to već danas osuđeno na propast. I poslije 800 dana, ovaj javni poziv će vjerovatno propasti“, rekao je Popović.

Kordić je kazala da je forma dijaloga utvrđena na nekoliko osnova, u razgovoru između poslaničkih klubova.

„Ta vrsta komunikacija postoji, nije dijalog izostao. Postoje druge forme oko kojih smo svi bili saglasni“, navela je Kordić.

Poslanik Demokrata Vladimir Martinović kazao je da ne bi osuđivao bilo šta na propast i slao poruke koje ne idu na ruku evropskim integracijama.

„Ako imamo neke kandidate i pojave se na plenumu, i bude se izjašnjavalo, mislim da će svi glasnogovornici koji su bili za to da se odblokira Ustavni sud pokazati svoje pravo lice“, rekao je Martinović.

On je kazao da će politički činioci, koji bi eventualno doveli do toga da taj proces propadne, preuzeti političku odgovornost.

Za izbor četvoro sudija Ustavnog suda zakonske uslove je ispunilo 17 kandidata, a konačnu odluku o izboru sudija Ustavnog suda donosi parlament.

Na prethodnoj sjednici Odbora, u utorak, izbor sudija je odgođen zbog dodatnih konsultacija poslaničkih klubova kako bi se obezbijedila dvotrećinska podrška.

Iz Ustavnog odbora je saopšteno da je za sudije Ustavnog suda konkurisalo 17 kandidata.

Za tu funkciju su se kandidovali Snežana Armenko, Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Ilija Vukčević, Sulejman Guči, Dragana Đuranović, Azra Jasavić, Snežana Jonica i Jovan Kojičić.

Kandidati za sudije Ustavnog suda su i Sanja Maslenjak, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Ivan Radojičić, Branislav Radulović, Enesa Rastoder i Jelena Ružičić.

Ustavni sud, od ukupno sedam, sada ima samo tri člana i nema kvorum za odlučivanje.

Predsjednik suda je Budimir Šćepanović, a članovi Milorad Gogić i Desanka Lopičić.

Miodrag Iličković je sredinom septembra ispunio uslove za penziju.

Početkom godine penzionisan je Dragoljub Drašković, a ranije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović.

Slične teme:Crna gora ustavni sud

Sledeće

U Zeti broj birača veći za 189 u odnosu na 2020

Ne propustite

Registrovana nova politička partija u Crnoj Gori

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Skupština podržala ustavne promjene: Prihvaćeni amandmani 17 do 21

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas Predlog amandmana na Ustav Crne Gore, koji se odnose na Sudski i Tužilački savjet i Centralnu banku.

Na vanrednoj sjednici, koju je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sazvao na zahtjev poslanika parlamentarne većine, poslanici su raspravljali o Predlogu ustavnog zakona za sprovođenje amandmana 17 do 21 na Ustav.

Ustavne promjene podržalo je svih 68 poslanika koji su glasali.

Bila je neophodna dvotrećinska većina, odnosno najmanje 54 glasa.

Takođe, poslanici su sa istim brojem glasova usvojili i Predlog ustavnog zakona za sprovođenje amandmana.

Politika

Crna Gora korak bliže EU: “Economist“ o ustavnim izmjenama i borbi protiv korupcije

Crna Gora je napravila novi korak ka članstvu u Evropskoj uniji usvajanjem paketa ustavnih izmjena koje bi trebalo da doprinesu borbi protiv korupcije, ocjenjuje britanski “The Economist“.

Kako navodi taj list, parlamentarni odbor ove sedmice odobrio je sveobuhvatne izmjene Ustava, čija se ratifikacija očekuje narednih dana.

Među najvažnijim izmjenama izdvajaju se odredbe prema kojima ministri osumnjičeni za korupciju više ne bi imali imunitet od krivičnog gonjenja, dok bi kandidati za ministarske funkcije morali da prođu provjere integriteta.

“The Economist“ navodi da bi usvajanje tih izmjena, koje podržava Evropska komisija, moglo dodatno ojačati argumente Crne Gore na putu ka članstvu u EU.

Crna Gora, podsjeća list, ambiciozno planira da postane članica Evropske unije do 2028. godine, dok pregovore vodi od 2012. godine.

Pregovarački proces je, između ostalog, usporavan zbog zahtjeva evropskih zvaničnika da Podgorica pokaže konkretne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Prema ocjeni “The Economista“, ustavne izmjene mogle bi pomoći Crnoj Gori da uvjeri Brisel u posvećenost reformama.

Ipak, list navodi da su izmjene manje popularne među dijelom crnogorske javnosti.

Aktivisti za ljudska prava smatraju da su zakonodavci više fokusirani na ispunjavanje evropskih kriterijuma nego na suštinsku borbu protiv korupcije.

Oni takođe dovode u pitanje proces javnih konsultacija, ocjenjujući da je poziv građanima da daju mišljenje o izmjenama bio tek formalnost, navodi se u članku.

“The Economist“ ukazuje da bi paket ustavnih izmjena mogao predstavljati važan korak Crne Gore u ispunjavanju uslova za članstvo u Evropskoj unij.

Politika

Da li je Milan Knežević bio vojnik?

Milan Knežević danas je jedan od najglasnijih političara kada je riječ o Kosovu i Metohiji, Srbiji i srpskom patriotizmu. Posljednjih mjeseci posebno je aktivan u inicijativi da Crna Gora povuče priznanje Kosova. Juče je koristio parolu „Služimo Srbiji“, koja je vezana za odnos prema Vojsci Srbije. I upravo tu otvorio jedno pitanje: da li je Milan Knežević ikada bio vojnik i da li je ikada služio vojni rok?

Javnost to, barem iz dostupnih podataka, ne zna.

Ako danas pozdravlja i koristi vojnički slogan „Služimo Srbiji“, koji govori o generacijama koje su nosile uniformu i bile spremne da polože život, posebno na Kosovu i Metohiji, onda bi bilo sasvim prirodno da javnosti kaže gdje je i kada on nosio vojnu uniformu.

Knežević je rođen 1980. godine. Godine 1999, kada je počeo rat na Kosovu i Metohiji i NATO bombardovanje SR Jugoslavije, imao je 19 godina. Tada su mnogi njegovi vršnjaci oblačili uniforme i odlazili tamo gdje su bili raspoređeni. Crna Gora je obavezno služenje vojnog roka ukinula tek u avgustu 2006. godine. Dakle, 1999. godine, kada je Knežević imao 19 godina, vojna obaveza još je postojala.
Njegovi vršnjaci su tada branili Kosovo, a neki se nikada nijesu vratili kući sa služenja vojnog roka.

Ako danas iz skupštinske fotelje pokreće inicijative za povlačenje priznanja Kosova, govori o patriotizmu i poziva na čuvanje sjećanja na one koji su Kosovo branili, onda je sasvim legitimno postaviti i još jedno pitanje:
Gdje je bio kada se Kosovo branilo iz rovova?

Izvor: Press online