Politika

Armenko, Vukčević, Novaković i Ružičić predloženi za sudije Ustavnog suda

Ustavni odbor danas je utvrdio predlog za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore, na osnovu javnog poziva od 1. avgusta.

Ustavni odbor predložio je Skupštini da za sudije Ustavnog suda izabere Snežanu Armenko, Iliju Vukčevića, Jadranku Novaković i Jelenu Ružičić.

Predlog za izbor četvoro sudija Ustavnog suda utvrđen je glasovima poslanika Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, Socijalističke narodne partije i Građanskog pokreta URA.

Oni su birani na osnovu javnog poziva od 1. avgusta.

Poslanik Liberalne partije, Andrija Popović, kazao je da nije došlo do dijaloga koji je trebalo da organizuje predsjednica Odbora Simonida Kordić ili predsjednica Skupštine Danijela Đurović.

„Pretpostavljam koji je scenario, da ćete prostom većinom da izglasate četvoro kandidata koji bi išli prema plenumu. Kako nemamo nikakvog dijaloga, znamo da je to već danas osuđeno na propast. I poslije 800 dana, ovaj javni poziv će vjerovatno propasti“, rekao je Popović.

Kordić je kazala da je forma dijaloga utvrđena na nekoliko osnova, u razgovoru između poslaničkih klubova.

„Ta vrsta komunikacija postoji, nije dijalog izostao. Postoje druge forme oko kojih smo svi bili saglasni“, navela je Kordić.

Poslanik Demokrata Vladimir Martinović kazao je da ne bi osuđivao bilo šta na propast i slao poruke koje ne idu na ruku evropskim integracijama.

„Ako imamo neke kandidate i pojave se na plenumu, i bude se izjašnjavalo, mislim da će svi glasnogovornici koji su bili za to da se odblokira Ustavni sud pokazati svoje pravo lice“, rekao je Martinović.

On je kazao da će politički činioci, koji bi eventualno doveli do toga da taj proces propadne, preuzeti političku odgovornost.

Za izbor četvoro sudija Ustavnog suda zakonske uslove je ispunilo 17 kandidata, a konačnu odluku o izboru sudija Ustavnog suda donosi parlament.

Na prethodnoj sjednici Odbora, u utorak, izbor sudija je odgođen zbog dodatnih konsultacija poslaničkih klubova kako bi se obezbijedila dvotrećinska podrška.

Iz Ustavnog odbora je saopšteno da je za sudije Ustavnog suda konkurisalo 17 kandidata.

Za tu funkciju su se kandidovali Snežana Armenko, Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Ilija Vukčević, Sulejman Guči, Dragana Đuranović, Azra Jasavić, Snežana Jonica i Jovan Kojičić.

Kandidati za sudije Ustavnog suda su i Sanja Maslenjak, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Ivan Radojičić, Branislav Radulović, Enesa Rastoder i Jelena Ružičić.

Ustavni sud, od ukupno sedam, sada ima samo tri člana i nema kvorum za odlučivanje.

Predsjednik suda je Budimir Šćepanović, a članovi Milorad Gogić i Desanka Lopičić.

Miodrag Iličković je sredinom septembra ispunio uslove za penziju.

Početkom godine penzionisan je Dragoljub Drašković, a ranije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović.

Slične teme:Crna gora ustavni sud

Sledeće

U Zeti broj birača veći za 189 u odnosu na 2020

Ne propustite

Registrovana nova politička partija u Crnoj Gori

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Nisu svi Srbi glasali ZBCG, značajan broj glasao Demokrate i PES

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je da eventualni izlazak koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) iz Vlade ne bi izazvao vanredne izbore, već bi otvorio prostor za povratak Demokratske partije socijalista (DPS) u izvršnu vlast.

„Izlazak DNP-a i NSD-a bi doveo koaliciju na 39 [poslanika], ali ja sam uvjeren da ne bi bilo vanrednih izbora, već da bi DPS i SD uskočili da ih zakrpe“, kazao je Knežević u emisiji Slobodna zona.

On je istakao da DNP i koalicija ZBCG trpe određene poteze Vlade Milojka Spajića, ali da neće dozvoliti nacionalna i politička poniženja.

„Ukoliko se nastavi sa realizacijom antisrpske politike, nevezano samo za Ranka Krivokapića… mi ćemo redefinisati odnos prema Vladi“, poručio je Knežević.

Posebno je kritikovao imenovanje Ranka Krivokapića i podršku prijemu tzv. Kosova u Savjet Evrope, nazivajući ih potezima koji prelaze crvene linije za DNP.

„Ako Vlada Milojka Spajića ili njeni djelovi budu insistirali na pomoći tzv. državi Kosovo… DNP će imati egzaktan odgovor, pa će Spajić morati da se izjasni – ili mi ili Ervin Ibrahimović“, naglasio je Knežević.

U kontekstu političke snage koalicije ZBCG, Knežević je rekao da je važno shvatiti da „nisu svi Srbi glasali ZBCG, te da je značajan broj glasao Demokrate i PES“. Prema njegovim riječima, koalicija sa 15% podrške ne može sama rješavati sva nacionalna pitanja srpskog naroda u Crnoj Gori.

Komentarišući dinamiku unutar vladajuće strukture, Knežević je naveo: „Nemam namjeru da rušim Vladu, da remetim koalicioni sporazum, ali je ovdje pitanje kako ko tumači koalicioni sporazum?“ Takođe je ukazao na nepoštovanje dogovora sa Bošnjačkom strankom (BS) u Bijelom Polju kao razlog što DNP nije podržala rekonstrukciju Vlade.

Zaključno, Knežević je poručio da će, ukoliko se nastavi ignorisanje stavova DNP-a i antisrpski narativ, njegova partija preduzeti konkretne političke inicijative: „Onda će DNP da podnosi političke atomske bombe u vidu inicijativa prema Vladi, kad to svi drugi mogu da rade.“

Politika

Mandić: Ibrahimović prekršio dogovor vladajuće koalicije

Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

„Mi sa koalicionim partnerima imamo jasan dogovor o funkcionisanju izvršne vlasti: zajednički radimo na realizaciji spoljnopolitičkog prioriteta – učlanjenju Crne Gore u EU i zbog toga stavljamo moratorijum na pitanja o kojima ne postoji saglasnost unutar parlamentarne većine. Vlada vodi unutrašnju i spoljašnju politiku Crne Gore i jedino mjesto gdje se utvrđuje poštovanje tih principa su odluke na sjednicama Vlade. Jučerašnjim glasanjem na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope ministar vanjskih poslova Evrin Ibrahimović, narušio je oba principa“, objavio je Madnić na društvenoj mreži „X“.

On smatra da ministar ne smije da zastupa ono što bi lično želio, već je dužan da izvršava politiku koju vodi Vlada.

„Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije. Jednostranom odlukom da se glasa u Savjetu Evrope, bez ikakvih konsultacija sa koalicionim partnerima, a posebno bez odluke Vlade, ministar vanjskih poslova, direktno je osporio naše dogovore i koalicioni sporazum, ugrozio dobrosusjedske odnose sa Srbijom i pokušao da skrene Crnu Goru sa EU puta. U krajnjem, očekujem da se Vlada Crne Gore jasno odredi prema ovom glasanju. Najnoviji postupci su suprotni dogovorima i potpisanom koalicionom sporazumu i predstavljaju samo kontinuitet pogrešnih politika koje su vodile ranije vlasti, a koje su poražene na izborima 2020. i 2023. godine“, zaključio je Mandić.

Politika

Pejović: Izvještaj Evropskog parlamenta potvrda uspješnog rada

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da je izvještaj Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta još jedna potvrda uspješnog rada Crne Gore na putu ka EU.

„U juče usvojenom Izvještaju o Crnoj Gori, članovi Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta su još jednom istakli da naša država ostaje najnapredniji kandidat za članstvo među zemljama regiona“, rekao je Pejović.

U tom dokumentu Evropski parlament je, kako navodi Pejović, posebno pohvalio značajan napredak u usklađivanju sa pravnim okvirom EU, stabilnu i visoku podršku građana koji prepoznaju koristi članstva u EU i jasnu ambiciju da do 2028. postanemo punopravna članica Unije.

Zatvaranjem tri poglavlja krajem prošle godine, prvi put nakon sedam godina, Vlada predvođena Pokretom Evropa sad! potvrdila je odlučnost i sposobnost da u ambicioznom roku ostvari mjerljive rezultate“, istakao je Pejović.

Ovo priznanje, kako navodi, potkrepljuje naš model vođenja politike usmjeren na jačanje ekonomskog standarda, ubrzanje evropskih integracija i unaprjeđenje vladavine prava.

„Ta tri međusobno isprepletana cilja čine i činiće glavni pravac kretanja Pokreta Evropa sad!“, dodao je Pejović.