Migracije stanovništva su uvijek izazovne teme, jer mi tih podataka nemamo i ne postoji cjelovitiji mehanizam za praćenje stanovništva, osim podataka Eurostata koji su jedini mjerodavni i zvanični izvor.

Mladi napuštaju Crnu Goru u potrazi za boljim životom, a drugi dolaze tražeći mir. Naravno, riječ je o Ukrajincima.

Procjene Eurostata donose frapantne podatke – Crnu Goru je za deceniju, tačnije od 2011. do 2021. godine napustilo 74.000 građana.

Podaci Eurostata računaju se na osnovu odobrenih boravišnih dozvola za zemlje Evropske unije, kazala je demografkinja Mileva Brajušković Popović za RTCG.

„Eurostat dobija te podatke na osnovu dobijenih dozvola za boravak u određenim zemljama Evropske unije. Tako je od 2010. do 2019. godine učetvorostručen broj tih dozvola, sa oko 900 na 4.000. Do 2021. godine odobreno je 24.000 boravišnih dozvola samo za države EU.  U ovoj studiji na osnovu ukupnog kretanja stanovništva izračunali su da je migracija od 2011. do 2021 iznosila 74.000. Naravno, to su samo procjene“, pojasnila je Brajušković Popović.

Sa druge strane u Crna Gora je primila 32.000 ukrajinskih izbjeglica, više od bilo koje države regiona.

Zvanične procjene iz Ukrajine govore da trenutno 5,4 procenata stanovnika Crne Gore čine ukrajinske izbjeglice.

Zbog svega, pitanje je da li i kako sve to može uticati na demografsku sliku naše zemlje.

„Njihov uticaj je s aspekta vremena dvojak trenutan, u momentu doseljavanja ta lica mijenjaju apsolutni broj stanovnika naše države i strutkuru ali i dugoročan, upravo kroz razlike u strukturama stanovništva, prije svega mislim na polnu i starosnu strutkuru u budućnosti će se to reflektovati i na natalitet i na mortalitet  stanovništva“, navodi demografkinja Mileva Brajušković-Popović.

Međutim, kako kaže Brajuškovićeva, da bi se moglo precizno govoriti o uticaju na demografsku sliku, morali bi znati između ostalog i koliko državljana Ukrajine namjerava da se zadrži u našoj zemlji, a za sada je jedino poznato do kada im traje privremena zaštita u Crnoj Gori.

Stranci u našim školama – Najviše đaka iz Rusije, Ukrajine, Turske…

Crnogorski obrazovni sistem u potpunosti je otvoren za integraciju djece sa drugih govornih područja, saopštila je za TVCG načelnica Direkcije za osnovno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvjete Olivera Nikolić.

Ona je kazala da je u prethodnoj školskoj godini u našem obrazovno-vaspitnom sistemu bilo 4.500 djece sa drugih govornih područja iz preko 40 država.

Oni su, kako navodi Nikolić, bili uključeni u predškolske ustanove oko 600 djece, u osnovne 3.200 djece i oko 700 đaka u srednje škole.

Najviše đaka je, ističe Nikolić, iz Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Turske i Njemačke. Stranaca je najviše u školama u Baru, Budvi, Tivtu, Herceg Novom i Podgorici.

Nikolić je saopštila i da Ministarstvo prosvjete preduzimaju niz aktivnosti, kako bi se ta djeca adaptirala u crnogorsko društvo.

“Tako smo u prethodnom periodu dali saglasnost za upisivanje većeg broja đaka u odjeljenima u školama u kojim je značajan upis djece stranaca. Realizuje se učenje crnogorskog jezika i to su dva časa sedmično”, saopštila je Nikolić.