Priroda i društvo
U Crnoj Gori rade 823 kladionice, u Zeta zavedena samo jedna
U Crnoj Gori na dan 7. jul 2023. godine aktivno rade i privređuju 823 kladionice.
To su podaci Uprave za igre na sreću koji su objavljeni na zvaničnom sajtu Vlade Crne Gore.
Najviše kladionica ima u Podgorici, čak 325. U Nikšiću ih je 85, Bijelom Polju 69, a u Baru 68.
Tabela po kojoj su svrstani podaci Uprave sadrži datum sa rokom isteka koncesija, a kladionice su svrstane po firmama u čijem su vlasništvu.
U Budvi tako radi 67 kladionica, a u Kotoru i Herceg Novom po 40.
U Ulcinju 29, Tivtu 27, na Cetinju ih ima 21, a u Danilovgradu 20.
Mojkovac i Kolašin su isti po broju kladionica – ima ih po 17, a u Tuzima radi devet.
Što se manjih opština na sjeveru tiče, broj kladionica je u padu: u Plavu ih ima 15, Rožajama 11, na Žabljaku sedam, u Gusinju šest, a u Andrijevici četiri.
U Petnjici rade dvije kladionice, a u Šavniku jedna.
Interesantno je da je na spisku u opštini Zeta zavedena samo jedna kladionica, a kako su Portalu RTCG objasnili iz Uprave za sreću, ugovori kladionica zavedeni su, dok je Zeta još bila dio Glavnog grada Podgorica.
Inicijative za zabranu klađenja
Zagovornik zabrane kladionica u Crnoj Gori je čelnik Albanskog foruma i prvi čovjek opštine Tuzi Nik Đeljošaj.
On je više puta u medijima isticao da se zalaže za zabranu klađenja.
To je, kako je navodio, jedan od primarnih ciljeva njihove izborne kampanje i programa koji nude, pored obezbjeđivanja starosnih penzija za sve.
Sa njim je saglasan i predsjednik Demokratskog saveza Albanaca (DSA) Nikola Camaj.
Rama prije dvije godine zatvorio 4.300 kladionica
U Albaniji je prije dvije godine stupio na snagu Zakon o zabrani kockanja i shodno tome u ovoj državi je zatvoreno 4.300 kladionica.
Albanski premijer Edi Rama bio je tada pod žestokim pritiskom kladioničarskog lobija, ali je zakon ipak stupio na snagu.
Zabrana kockanja nije se odnosila samo na kafiće sa kladionicama, već i na onlajn klađenje i kockarnice, koje su se tada mogle naći i u blizini škola.
Klađenje u Albaniji je bilo veliki problem. Statistika je pokazivala da je u zemlji sa 2,8 miliona stanovnika bio jedan kladioničar na 670 stanovnika.
Od donošenja tog Zakona kladionice se mogu vidjeti samo u hotelima sa pet zvjezdica, i to van urbanih područja.
Može vam se dopasti
Priroda i društvo
Lakušić: Nemanje vodne dozvola može da zavrne slavine
Vodovodna preduzeća ne smiju distribuirati vodu za piće bez vodne dozvole jer je ona ključni pravni osnov koji potvrđuje da je odgovarajućeg kvaliteta i u skladu sa važećim standardima, kaže Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora Regionalnog vodovoda.
Vodnu dozvolu u Podgorici već decenijma nemaju gradska vodoizvorišta Mareza, Ćemovsko polje i Zagorič, objelodanio je Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda. Tri gradska izvorišta, kako je prije dva dana za “Dan” saopštio Nišavić, rade bez vodne i upotrebne dozvole, a nemaju utvrđene zone zaštite. Ove dozvole se dobijaju na dan otvaranja, a Mareza je puštena u sistem davne 1952. godine. Sadašnja uprava Vodovoda je pokrenula proceduru dobijanja dozvola kod Uprave za vodu.
“Vodna dozvola obezbjeđuje da se voda crpi i distribuira na održiv način, u skladu sa propisima o zaštiti vodnih resursa i ekološkim normama. Distribucija bez dozvole mogla bi dovesti do pravnih posljedica, uključujući kazne, obustavu poslovanja, pa čak i kaznenu odgovornost. Nedostatak vodne dozvole znači da korišćenje vodnih resursa, u ovom slučaju izvorišta, nije odobreno u skladu sa zakonskim i tehničkim normama koje regulišu upotrebu voda. To je ključni dokument kojim se osigurava da se vodni resursi koriste na odgovoran i održiv način, uz poštovanje svih ekoloških i tehničkih standarda. Kada izvorište nema ovu dozvolu, to nosi ozbiljne posljedice”, saopštio je Lakušić.
Lakušić se osvrnuo i na opasnosti nedostatka sanitarnih zona zaštite izvorišta vode.
“Nedostatak tih zona otvara vrata mnogobrojnim zdravstvenim, ekološkim i ekonomskim rizicima, koji dugoročno mogu ugroziti stanovništvo i prirodne resurse. Bez adekvatne zaštite izvorišta, opasnost od zagađenja vode postaje sve veća, a posledice mogu biti pogubne. Prije svega, fekalno zagađenje postaje neizbježno kada se septičke jame, kanalizacioni sistemi i stoka nalaze u neposrednoj blizini izvora. Bez sanitarnih zona, fekalije lako dospijevaju u izvorišta, noseći sa sobom opasne bakterije i viruse”, naveo je Lakušić.
Zoran Lakušić dodaje da usvajanje i primjena sanitarnih zona postaje hitan prioritet kako bi se spriječile neizbježne posljedice koje mogu nastupiti ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere zaštite.
“Sanitarne zone nisu samo regulativna formalnost, već vitalni mehanizam za zaštitu javnog zdravlja i očuvanje najvažnijeg resursa – vode”, rekao je Lakušić.
Izvor: Dan
Priroda i društvo
Popis 2023: Srpski jezik najzastupljeniji u Crnoj Gori, ispred crnogorskog
Prema najnovijim podacima Monstata iz popisa stanovništva 2023. godine, srpski jezik se ističe kao dominantan u Crnoj Gori. Srpski je maternji jezik za 43,18% građana, odnosno za 269.307 stanovnika, dok njime kao svakodnevnim jezikom govori čak 43,52%, što predstavlja 271.422 osobe. Crnogorski je maternji jezik za 34,52% ili 215.299 stanovnika, dok ga svakodnevno koristi 36,23% građana, što čini ukupno 225.956 osoba.
U Crnoj Gori živi 32,93% Srba, odnosno 205.370 osoba, dok Crnogoraca ima 41,12%, odnosno 256.436. Kada je reč o verskoj pripadnosti, pravoslavna vera dominira, s ukupno 443.394 vernika.
Na području Zete, koja broji 16.071 stanovnika, prosečna starost iznosi 39,6 godina, što ukazuje na relativno zrelu populaciju. U opštini Zeta, prema nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, 8.005 građana se izjašnjava kao Crnogorci, dok se 6.946 izjašnjava kao Srbi. Prema maternjem jeziku, 10.252 stanovnika smatra da im je maternji jezik srpski, dok 4.722 smatra da im je maternji jezik crnogorski. Stanovnici pravoslavne vjere najzastupljeniji su u Zeti, njih 15.406, što čini 95,86% ukupne populacije.
Priroda i društvo
Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore
Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini.
Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.
Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).
Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.
Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.
Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.
Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.
Više informacija o uslovima upisa i procedurama možete pronaći ovdje.
Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.
Istaknuto
Asanović: Nećemo dozvoliti gradnju kolektora bez saglasnosti građana Zete
Pitanje izgradnje kolektora u naselju Botun, koje pripada novoformiranoj opštini Zeta, već godinama izaziva kontroverze i otpor među lokalnim stanovništvom....
Držimo te za ruku stiže u Zetu!
Besplatni eho pregledi dojki za sugrađanke od ponedjeljka 21. oktobra u prostorijama Opštine Zeta
Popis 2023: Srpski jezik najzastupljeniji u Crnoj Gori, ispred crnogorskog
Prema najnovijim podacima Monstata iz popisa stanovništva 2023. godine, srpski jezik se ističe kao dominantan u Crnoj Gori. Srpski je...
Stanović optužuje predsjednika Opštine Zeta za nezakonite odluke i partijske interese
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović donio je novo rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. sekretara za uređenje prostora, zaštitu životne...
Kaluđerović: Žene na selu – nevidljive heroine Crne Gore ne smiju ostati prekrivene tišinom
Povodom Međunarodnog dana žena na selu, Slađana Kaluđerović, poslanica u Skupštini Crne Gore, izjavila je da su žene na selu...
Najnovije
- Opština Zeta poziva mlade na učešće u anketi za izradu Lokalnog akcionog plana
- Objavljena rang lista za podršku ženskom preduzetništvu u Zeti
- Dragović: Crna Gora neće izgubiti svoj suverenitet ako službeni jezik bude srpski
- Počela liga ,,Inspirišimo djevojčice“
- Milatović: EU da bude uključena u pitanje dvojnog državljanstva
Istaknuto
-
Događaji2 дана ranije
Koncert Milomira Miljanića u KIC-u “Zeta”
-
Zeta1 дан ranije
Hitna pomoć u Zeti dobija laboratorijsku dijagnostiku
-
Događaji2 дана ranije
Kampanja “Držimo te za ruku” u Zeti: Besplatni pregledi za rano otkrivanje kancera dojke
-
Zeta3 дана ranije
Asanović: Nećemo dozvoliti gradnju kolektora bez saglasnosti građana Zete
-
Politika23 сата ranije
Milatović razgovarao sa Botunjanima
-
Sport3 дана ranije
Borba, uzbuđenje, i na kraju po bod za rukometašice Zete i Levalee
-
Zeta23 сата ranije
Vrijedna donacija “Društva Srba” osnovnoj školi “Niko Maraš” u Bijelom Polju
-
Zeta6 сати ranije
Objavljena rang lista za podršku ženskom preduzetništvu u Zeti