Connect with us

Priroda i društvo

U Crnoj Gori rade 823 kladionice, u Zeta zavedena samo jedna

kladionice

U Crnoj Gori na dan 7. jul 2023. godine aktivno rade i privređuju 823 kladionice.

To su podaci Uprave za igre na sreću koji su objavljeni na zvaničnom sajtu Vlade Crne Gore.

Najviše kladionica ima u Podgorici, čak 325. U Nikšiću ih je 85, Bijelom Polju 69, a u Baru 68.

Tabela po kojoj su svrstani podaci Uprave sadrži datum sa rokom isteka koncesija, a kladionice su svrstane po firmama u čijem su vlasništvu.

U Budvi tako radi 67 kladionica, a u Kotoru i Herceg Novom po 40.

U Ulcinju 29, Tivtu 27, na Cetinju ih ima 21, a u Danilovgradu 20.

Mojkovac i Kolašin su isti po broju kladionica – ima ih po 17, a u Tuzima radi devet.

Što se manjih opština na sjeveru tiče, broj kladionica je u padu: u Plavu ih ima 15, Rožajama 11, na Žabljaku sedam, u Gusinju šest, a u Andrijevici četiri.

U Petnjici rade dvije kladionice, a u Šavniku jedna.

Interesantno je da je na spisku u opštini Zeta zavedena samo jedna kladionica, a kako su Portalu RTCG objasnili iz Uprave za sreću, ugovori kladionica zavedeni su, dok je Zeta još bila dio Glavnog grada Podgorica.

Inicijative za zabranu klađenja 

Zagovornik zabrane kladionica u Crnoj Gori je čelnik Albanskog foruma i prvi čovjek opštine Tuzi Nik Đeljošaj.

On je više puta u medijima isticao da se zalaže za zabranu klađenja.

To je, kako je navodio, jedan od primarnih ciljeva njihove izborne kampanje i programa koji nude, pored obezbjeđivanja starosnih penzija za sve.

Sa njim je saglasan i predsjednik Demokratskog saveza Albanaca (DSA) Nikola Camaj.

Rama prije dvije godine zatvorio 4.300 kladionica

U Albaniji je prije dvije godine stupio na snagu Zakon o zabrani kockanja i shodno tome u ovoj državi je zatvoreno 4.300 kladionica.

Albanski premijer Edi Rama bio je tada pod žestokim pritiskom kladioničarskog lobija, ali je zakon ipak stupio na snagu.

Zabrana kockanja nije se odnosila samo na kafiće sa kladionicama, već i na onlajn klađenje i kockarnice, koje su se tada mogle naći i u blizini škola.

Klađenje u Albaniji je bilo veliki problem. Statistika je pokazivala da je u zemlji sa 2,8 miliona stanovnika bio jedan kladioničar na 670 stanovnika.

Od donošenja tog Zakona kladionice se mogu vidjeti samo u hotelima sa pet zvjezdica, i to van urbanih područja.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?

Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.

Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.

Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.

Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.

Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.

Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.

Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.

Continue Reading

Priroda i društvo

Mještani Botuna se okupljaju u podne ispred prostorija DNP-a

photo by Filip Filipović / Adria

Mještani Botuna i cijele Zete okupiće se danas u podne ispred prostorija Demokratske narodne partije kako bi dali podršku predsjedniku te partije Milanu Kneževiću, Maji Vukićević i Milunu Zogoviću koji su podnijeli ostavke u Vladi Crne Gore.

Kako je kazao jedan od predstavnika mještana Mihailo Ćetković, Zećani znaju da je okidač bio kolektor, ali ovog puta pozivaju i ljude iz cijele Crne Gore koji podržavaju da srpski jezik bude službeni, uvođenje trobojke kao državne zastave i dvojno državljanstvo.

“Danas se okupljamo u 12 sati ispred postorija DNP-a da damo podršku Zogoviću, Vukićević i Kneževiću. Da se Zogoviću i Vukićević zahvalimo što su podnijeli ostavke na funkcije u Vladi. Pozivamo ljude iz cijele Crne Gore da nam se pridruže u 12 sati zbog ostavki. Smatram da ne treba samo da budu ljudi iz Zete na skupu, već svi oni koji podržavaju jezik, zastavu i dvojno državljanstvo”, istakao je Ćetković.

On je pozvao sve da im se pridruže na skupu u podne ispred prostorija DNP-a koji se nalaze preko puta nekadašnjeg hotela Ljubović.

Continue Reading

Priroda i društvo

Meridianbet: Dok optužuju konkurenciju za neplaćanje poreza – njihovi tiketi ne prikazuju nijedan cent poreske obaveze

Fotografije tiketa tri priređivača koji se u javnosti predstavljaju kao primjer zakonitog poslovanja pokazuju da porez na dobitke nije obračunat niti jasno iskazan, uprkos tvrdnjama da upravo oni poštuju poreske propise.

U posljednjim danima svjedočimo intenzivnoj medijskoj kampanji u kojoj se pojedini priređivači igara na sreću predstavljaju kao „jedini koji obračunavaju i plaćaju poreze“, dok se konkurencija targetira kroz selektivne i netačne navode o navodnom kršenju zakona.

Međutim, dokumentacija koju danas stavljamo na raspolaganje javnosti govori suprotno.

Na priloženim tiketima tri kompanije koje najglasnije govore o zakonitosti poslovanja jasno se vidi da porez na dobitke nije obračunat, niti je prikazan na način koji bi omogućio potpunu poresku transparentnost prema igračima i državi.

Drugim riječima — oni koji se u medijima predstavljaju kao simbol poreske discipline, u praksi ne primjenjuju ono što javno zagovaraju.

Ovo otvara ključno pitanje:
kako je moguće da se u javnosti vodi agresivna kampanja o „neplaćanju poreza“, dok sopstveni tiketi ne sadrže nikakav obračun poreske obaveze?

Posebno je važno naglasiti da obračun i uplata poreza na dobitke igrača jeste moguća i zakonita praksa, pri čemu taj iznos ne predstavlja poreski priznati rashod i ne umanjuje osnovicu poreza na dobit — što je potpuno jasno u poreskoj praksi regiona.

Tvrdnje da priređivači „ne mogu“ obračunavati porez u ime igrača predstavljaju pogrešnu interpretaciju propisa i služe isključivo za medijsku manipulaciju.

Umjesto transparentne primjene zakona, svjedočimo pokušaju da se kroz javne optužbe skrene pažnja sa sopstvene prakse i stvori lažna slika o „poštenima“ i „nepoštenima“ na tržištu.

Činjenice su, međutim, neumoljive — poreska odgovornost se ne dokazuje saopštenjima, već jasnim i vidljivim obračunom na svakom tiketu.

Pozivamo nadležne institucije da jednako i dosljedno postupaju prema svim učesnicima na tržištu, bez selektivnog pristupa i bez podlijeganja medijskim spinovima.

Građani imaju pravo da znaju ko zaista poštuje zakon, a ko ga koristi kao alat za obračun sa konkurencijom.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto