Priroda i društvo
Tužilaštvo Crne Gore utvrdilo krivično delo, ali epilog afere Abu Dabi fond još se čeka

Gdje je završilo 23 miliona dolara kredita podeljenih iz Abu Dabi fonda još nije utvrđeno.
Predmet je u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) još od 2019, gde je utvrđeno postojanje krivičnog dela u finansijskoj šemi projekata, ali se epilog afere i dalje čeka.
U NVO Akcija za socijalnu pravdu upozoravaju da bi na teret građana uskoro moglo da padne plaćanje milionske garancije date za ove kredite, jer korisnici zajma ne izmiruju svoje obaveze redovno. Zato apeluju na SDT da što pre da utvrdi šta je sa garancijom koju je država dala za kreditiranje iz Abu Dabi fonda.
Sporazum o dugoročnom kreditiranju crnogorskih poljoprivrednika u iznosu od 50 miliona dolara u junu 2015. u Abu Dabiju potpisali su nekadašnji ministar poljoprivrede, a sadašnji poslanik DPS Petar Ivanović i Zoran Vukčević ispred Investiconog razvojnog fonda. Dvojica funkcionera saslušavana su zbog sumnje da su zloupotrebila službeni položaj i da su dozvolila nenamensku raspodelu i trošenje novca.
Kako ističu u ASP, prema poslednjim informacijama, šest krajnjih korisnika sredstava sa kojima je Ministarstvo poljoprivrede zaključilo ugovore o kreditu ne izmiruje višemilionske obaveze. Postoji ozbiljan rizik da kreditor aktivira jednokratnu naplatu celokupnog neotplaćenog iznosa kredita, plus kamatu.
– SDT bi moralo posebno da utvrdi šta se dogodilo sa garancijom, odnosno da li je tadašnji ministar finansija Radoje Žugić uklonio, ili je, kako tvrdi u javnim istupima, nije potpisao, što je svakako kršenje zakona i polje potencijalne krivične odgovornosti. Pitanje je zašto Centralna banka, a kroz nadzor Prve banke, nije kontrolisala zakonitost otvorenog računa, kao i namensko korišćenje odobrenih pojedinačnih kredita. U vezi sa indicijama o nezakonito otvorenom računu u Prvoj banci, ako ih potvrdi tužilaštvo, to će značiti da je banci u vlasništvu Aca Đukanovića omogućeno da nezakonito zaradi od bankarskih transakcija u vezi sa ovim kreditnim aranžmanom, pa bi država tada trebalo da razmotri pravne mehanizme za povraćaj nezakonito zarađenog – navode u NVO.
Kažu da je posao oko Abu Dabi fonda završio u SDT jer je prethodna vlada ukazala na niz zloupotreba u njegovoj realizaciji kroz dodelu pojedinačnih kredita bez dovoljnog obezbeđenja i kasnije nenamensko trošenje, te iznela navode o nezakonitom otvaranju računa kod Prve banke u toku Ivanovićevog upravljanja Ministarstvom poljoprivrede.
Prema podacima Kancelarije zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, zasada se samo zna da su potraživanja države od pet firmi koje nisu vratile kredite iz Abu Dabi fonda sigurno veća deset miliona evra bez uračunatih kamata. sa njima je prethodno raskinut ugovor i pokrenut postupak prinudne naplate. Reč je, navode, o kompanijama – „Vektra Jakić“ iz Pljevalja, „HM Durmitor“, „IM Gradina“ iz Rožaja, EKO Per iz Šavnika i Milk Kraft Leće iz Bijelog Polja
Priroda i društvo
MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom propisa koji su u suprotnosti sa standardima EU, a posebno zbog mjera koje šalju poruku da su investitori – nepoželjni u Crnoj Gori i da treba uvesti propise koji nikakvo uporište nemaju u EU standardima. Ne postoji nijedan zakon u EU koji promoviše gašenje legalne industrije, a stimuliše nelegalne priređivače, posebno one online, kojih ima sve više u Crnoj Gori.
Ovo nije zakon. Ovo je proglas o protjerivanju.
Predloženi zakon, sa blizu 200 kaznenih odredbi i preko 40 razloga za oduzimanje odobrenja, postavlja nerealne i represivne zahtjeve pred legalne operatere. Sve to bez analize uticaja, konsultacija s industrijom ili tranzicionog perioda. Time se ne samo obesmišljava investicioni ciklus, već se direktno poručuje da je tržište zatvoreno za nove investicije i neprijateljsko za postojeće ulagače. Dodatno zabrinjava činjenica da su ovi propisi u suprotnosti sa direktivama Evropske unije, čime Crna Gora šalje negativan signal međunarodnoj zajednici i otvara vrata arbitražnim tužbama i pravnoj nesigurnosti. Umjesto harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, svjedočimo regresiji i zakonodavnom inženjeringu bez strateškog cilja.
Posebnu odgovornost za ovakvo stanje ima Ministarstvo finansija, koje već duže vrijeme svojim potezima direktno ugrožava poslovni ambijent. Umjesto da bude partner privredi, MF djeluje kao najglasniji protivnik investitora i predvodnik administrativne agresije na legalne priređivače.
Podsjećamo i na posljednji primjer Zakona o sprječavanju pranja novca, kojim je prag za identifikaciju korisnika snižen sa 2.000 na 20 eura – sto puta manje – bez tehničkih, operativnih ili zakonskih preduslova. Takvo postupanje onemogućava zakonito poslovanje i dodatno opterećuje industriju u trenutku kada joj je potrebna stabilnost.
Sve navedeno vodi jednoj realnosti: Legalnim priređivačima se planski onemogućava opstanak na tržištu. Legalni sektor je pod opsadom, dok crno tržište svakodnevno raste, bez ikakve institucionalne kontrole.
Pozivamo Vladu Crne Gore, Ministarstvo finansija i ostale nadležne organe da prekinu sa pogubnom praksom ignorisanja privrede i hitno otvore dijalog sa predstavnicima industrije. Legalni priređivači ne traže privilegije – tražimo samo fer, stabilan i predvidiv pravni okvir.
Ukoliko se ovakav zakon usvoji, posljedice će biti sljedeće:
• gašenje legalnih kompanija,
• masovni gubitak radnih mjesta,
• pad budžetskih prihoda,
• potpuna dominacija neregulisanog tržišta,
• povlačenje stranih i domaćih investitora.
Predstavnici “Montenegrobet-a” upozoravaju na institucionalno razaranje sektora koji je godinama građen kao legalna i odgovorna privredna djelatnost. Zalažemo se za zakon koji uređuje, a ne uništava sektor igara na sreću. Zakon koji štiti, a ne progoni investitore. I državu koja poziva na partnerstvo – a ne na odstup.
Priroda i društvo
Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova

U Crnoj Gori ima 215.227 domaćinstava, a najviše domaćinstava, njih 99.622 ili 46,29 odsto, ima tri do pet članova, saopšteno je iz Monstata.
“Na nivou Crne Gore, kao i u svim crnogorskim opštinama, većina domaćinstava broji od tri do pet članova, osim u Šavniku gdje prednjače jednočlana domaćinstva. Učešće domaćinstava sa tri do pet članova je najmanje u opštini Šavnik i iznosi 32,09 odsto, a najveće je u opštini Zeta 54,05 odsto”, navode u saopštenju.
Posmatrajući strukturu domaćinstava po broju članova po opštinama, najveći udio samačkih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava je zabilježen u Šavniku i iznosi 33,33 odsto, a najmanji u Tuzima 11,60 odsto.
“U Crnoj Gori najviše ima domaćinstava koja se sastoje od jedne porodice i to 69,18 odsto”, navode iz Monstata.
Svega 4,8 odsto domaćinstava sastavljeno je od dvije ili više porodica, dok 26,01 odsto domaćinstava čine neporodična domaćinstva.
“Važno je napomenuti da od 55.980 neporodičnih domaćinstava, 89,54 odsto su samačka tj. jednočlana domaćinstava, a ostala su višečlana neporodična domaćinstva. Od ukupnog broja domaćinstava u Šavniku, jednoporodičnih domaćinstava je 53,55 odsto, dok je u Zeti taj procenat 72,76 odsto. Najmanje domaćinstava sa dvije i više porodice zabilježeno je u Budvi i to 2,04 odsto, a najviše 13,90 odsto u Tuzima”, stoji u saopštenju Monstata.
Priroda i društvo
Univerzitet Crne Gore pokreće program “Stipendije najboljima – posao kod najboljih”

Na Univerzitetu Crne Gore danas je potpisano sedam memoranduma o saradnji sa istaknutim privrednim subjektima Crne Gore koji će stipendirati i podržati najbolje studente, u okviru univerzitetske inicijative” Stipendije najboljima. Posao kod najboljih”.
Studentima će, u skladu sa potpisanim dokumentima, biti dodijeljene stipendije u iznosu od 300 eura mjesečno, tokom deset mjeseci godišnje, uz dodatnu mogućnost stručne prakse ili profesionalnog usavršavanja u okviru kompanija potpisnica. Time se studentima omogućava ne samo finansijska podrška, već i neposredno povezivanje sa realnim poslovnim okruženjem.
Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, potpisao je sedam memoranduma o saradnji sa čelnicima privrednih subjekata, među kojima su Vladimir Ivanović (Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS), Ivan Bulatović (Elektroprivreda Crne Gore), Nemanja Laković (Rudnik uglja Pljevlja), Marina Bošković (Željeznička infrastruktura Crne Gore), Krsto Radović (Regionalni vodovod Crnogorsko primorje), Milutin Marojević (EPCG Solar gradnja) i Milan Ljiljanić (Monteput).
Rektor Božović kazao je da inicijativa “Stipendije najboljima. Posao kod najboljih” predstavlja konkretan izraz zajedničke odgovornosti Univerziteta i privrednog sektora u prepoznavanju i podršci studentske izvrsnosti.
„Zahvaljujem partnerima koji su među prvima prepoznali značaj ove inicijative i time pokazali odgovornost prema mladima i znanju. Vjerujem da će njihov primjer podstaći i druge. Najbolji studenti zaslužuju i najbolje prilike – ne samo kroz finansijsku podršku, već i kroz uvid u realno poslovno okruženje, koje ih priprema za izazove savremenog društva. Uvjeren sam da je ovo tek početak šire i dublje saradnje sa privrednim sektorom, koji u ovoj inicijativi može prepoznati dugoročnu korist za cijelo društvo“, kazao je rektor Božović.
On je naglasio da je potpisivanje memoranduma čin kojim se prepoznaje talenat i rad studenata, pruža finansijska podrška i otvaraju vrata ka zaposlenju kod najboljih.
“Ovo je revolucionarna stvar kada je u pitanju obrazovanje u Crnoj Gori i kada je u pitanju odnos prema mladima. Smatramo da će na ovaj način jedan broj naših najtalentovanijih studenata i djece dobiti dodatni podsticaj da ostanu ovdje i grade karijeru i ovu zemlju. Ovo i jeste poziv da zajedno, punim entuzijazmom, gradimo ovu zemlju na najbolji način. Siguran sam da će tako i biti”, poruka je Božovića.
Na svečanom potpisivanju, prisustvovali su i predsjednik Upravnog odbora UCG prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju UCG prof. dr Sanja Peković, dekan Mašinskog fakulteta UCG prof. dr Radoje Vujadinović, direktor sektora za pravne, kadrovske, opšte poslove i poslove staranja o imovini u Rektoratu UCG Vladimir Miličković, predsjednik Odbora direktora Monteputa Aleksandar Dožić i predsjednik Odbora direktora ŽICG Aleksandar Dakić.
Cilj ove inicijative je i jačanje međusobnih veza između visokoobrazovnog i privrednog sektora, kroz zajedničku afirmaciju znanja, rada i izvrsnosti. Univerzitet će biti zadužen za pravovremeno informisanje studenata o dostupnim stipendijama, sprovođenje selekcije na osnovu akademskih i drugih relevantnih kriterijuma, kao i za pružanje akademske podrške izabranim studentima. Kompanije će, sa svoje strane, obezbijediti redovnu isplatu stipendija, organizaciju stručnih angažovanja i mentorsku podršku studentima tokom trajanja programa.
-
Politika2 дана ranije
Svi lokalni izbori 13. juna 2027.
-
Događaji4 дана ranije
Poetsko veče u Zeti: Dušanka Klikovac predstavlja zbirku „Maslačak na krovu“
-
Bilbord4 дана ranije
Sto razloga za akciju
-
Priroda i društvo4 дана ranije
MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA
-
Politika3 дана ranije
Pejović: Vrijeme je za pravosuđe koje štiti građane, a ne kriminalce
-
Politika3 дана ranije
Vijeće za nacionalnu bezbjednost predložilo hitan veting u pravosuđu
-
Bilbord2 дана ranije
Kao da si poručio nešto online – samo što ovdje stižu bonusi!
-
Politika2 дана ranije
Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena