Priroda i društvo

Tema “Budućnost poljoprivrede i proizvodnje hrane” okupila domaće i stručnjake iz regiona

Okrugli sto Budućnost poljoprivrede i proizvodnje hrane, u organizaciji Biotehničkog fakulteta, okupio je preko 50 predstavnika akademske i naučne zajednice, državnih institucija, privrede i studenata, 26. juna u Rektoratu UCG. U radu okruglog stola, pored profesora sa Biotehničkog fakulteta (doc. dr Mirko Knežević, prof. dr Zoran Jovović i prof. dr Milan Marković), učešće su uzeli i eminentni stručnjaci iz okruženja: prof. dr Renata Bažok sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr Vladimir Crnojević sa instituta Biosense iz Novog Sada.

Dekanka Biotehničkog fakulteta, prof. dr Božidarka Marković istakla je da je ovaj okrugli sto dio cjelogodišnjeg programa obilježavanja jubileja – 50 godina postojanja i rada Univerziteta Crne Gore, najveće akademske ustanove u državi, koja je nosilac visokog obrazovanja, nauke, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u Crnoj Gori.

„Sa zadovoljstvom ističem da je Biotehnički fakultet, prije 50 godina organizovan kao Poljoprivredni institut, bio jedan od članica osnivača Univerziteta. I sve vrijeme, od 1974. do danas radili smo, razvijali se sa Univerzitetom, jednom riječju živjeli život Univerziteta.

Stoga smo sa posebnim senzibiltetom prihvatili poziv Univerziteta Crne Gore da u godini obilježavanja ovog veoma važnog jubileja jedan od okruglih stolova bude u organizaciji Biotehničkog fakulteta“, kazala je dekanka Marković.

Ovaj okrugli sto ima za cilj da iz ugla akademske i naučne zajednice ukažemo na neke važne izazove sa kojima se poljoprivreda i proizvodnja hrane već suočava ili će se u narednom periodu još snažnije suočiti, te da se razmotre mogućnosti odgovora ne te izazove.

O poljoprivrednom zemljištu koje je osnovni resurs na kome počiva proizvodnja hrane, a sa kojim se često ne upravljamo na adekvatan način govorio je doc. dr Mirko Knežević. On je ukazao da bez adekvatnog očuvanja i održivog korišćenja, rizikujemo smanjenje proizvodnje hrane i ugrožavanje ekosistema. Očuvanje zemljišta predstavlja ključ za sigurnost hrane i održivi razvoj, omogućavajući stabilne prinose i zaštitu prirodnih resursa za buduće generacije, te da je implementacija zakonskih regulativa i kontrola korišćenja zemljišta od suštinskog značaja.

Poseban izazov za poljoprivredu i proizvodnju hrane danas predstavljaju sve izraženije klimatske promjene, o čemu je govorio prof. dr Zoran Jovović. On je ukazao na vrlo nepovoljne trendove i prognoze u zagrijavanju, a koje su naročito nepovoljne za područje Zapadnog Balkana pa i Crne Gore. Po pitanju prilagođavanja on je istakao: „Najveći uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu ostvarivaće će preko vode, pa će u budućem periodu navodnjavanje predstavljati jedan od ključnih mehanizama adaptacije kao i primjena adekvatnih agrotehničkih mjera“. O uticaju stočarstva na klimatske promjene, ali i nepovoljnom efektu klimatskih promjena na stočarstvo, kao i mjerama ublažavanja govorila je prof. dr Božidarka Marković.

Izazovi sa kojima se suočava savremena zaštita bilja, posebno sa aspekta neophodnosti smanjenja upotrebe hemijskih sredstava, a u cilju zaštite zdravlja ljudi govorila je prof. dr Renata Bažok. Ona je naglasila: ’’Savremena zaštita bilja mora osigurati dovoljne količine sigurnih i zdravstveno ispravnih proizvoda koji ne sadrže ostatke opasnih aktivnih supstanci, a pri tom mora biti sigurna za životnu sredinu i za primjenitelja, odnosno mora biti održiva. Da bi se to postiglo potrebno je potpuno transformisati sisteme proizvodnje hrane i mobilizaciju svih resursa’’.

O primjeni digitalnih tehnologija u poljoprivredi, koje su sve više ključ uspjeha, posebno u situaciji sve izraženijeg nedostatka radne snage i klimatskih promjena govorio je prof. dr Vladimir Crnojević. On je prezentovao brojne modele primjene digitalnih tehnologija u monitoringu meteoroloških parametara na njivama, kvaliteta zemljišta, stanja usjeva i dinamike rasta biljaka, kao i brojne servise elektronskog upravljanja bazama podataka u poljoprivredi neophodnih za realizaciju mjera agrarne politike.

Prof. dr Milan Marković je u svom osvrtu na karakteristike i razvojne potencijale crnogorske poljoprivrede naglasak dao na multifunkcionalnost POLJOPRIVREDE, kao globalno prihvaćeni koncept njenog razvoja. On je, ukazao da glavni pokretač razvoja crnogorske poljoprivrede mora, na prvom mjestu, biti domaće tržište, pa tek onda turizam i izvoz. Posebno je istakao ulogu države u kreiranju podsticajnog ekonomskog i pravnog okvira za razvoj poljoprivrede, usklađenog sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU, kao i mjera agrarne politike za podršku poljoprivredi i zaključio: ’’EU postavlja jasna i stroga pravila za trošenje zajedničkog novca, a EU ne određuje niti nameće koncept i brzinu razvoja poljoprivrede’’.

Slične teme:panel poljoprivreda univerzitet crne gore

Sledeće

Danas je Vidovdan

Ne propustite

Raspisan konkurs Univerziteta Crne Gore: Prijave počinju sjutra

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

U cijeloj Crnoj Gori danas i sjutra narandžasti meteoalarm

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore izdao je za danas i sjutra narandžasti meteoalarm za cijelu državu zbog najavljenih jakih udara vjetra i obilnih padavina.

Očekuju se udari vjetra jači od 17 m/s (preko 60 km/h, oko 8 Bofora), i obilne padavine.

Danas će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno sa povremenom kišom u većem dijelu zemlje. Slab snijeg i susnježica su mogući samo u višim planinskim predjelima.

Na krajnjem sjeveru uglavnom suvo a u južnim predjelima ima uslova za pojavu pljuskova, ponegdje i grmljavine, uglavnom u prvom dijelu dana.

Duvaće slab do umjeren vjetar, početkom dana ponegdje pojačan, pretežno južni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni.

Sjutra se očekuje umjereno do potpuno oblačno, u prvom dijelu dana ponegdje, od sredine dana povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom, ponegdje se očekuju obilniji pljuskovi.

Vjetar južnih smjerova, mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 10 stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni.

Priroda i društvo

Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?

Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.

Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.

Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.

Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.

Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.

Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.

Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.

Priroda i društvo

Mještani Botuna se okupljaju u podne ispred prostorija DNP-a

photo by Filip Filipović / Adria

Mještani Botuna i cijele Zete okupiće se danas u podne ispred prostorija Demokratske narodne partije kako bi dali podršku predsjedniku te partije Milanu Kneževiću, Maji Vukićević i Milunu Zogoviću koji su podnijeli ostavke u Vladi Crne Gore.

Kako je kazao jedan od predstavnika mještana Mihailo Ćetković, Zećani znaju da je okidač bio kolektor, ali ovog puta pozivaju i ljude iz cijele Crne Gore koji podržavaju da srpski jezik bude službeni, uvođenje trobojke kao državne zastave i dvojno državljanstvo.

“Danas se okupljamo u 12 sati ispred postorija DNP-a da damo podršku Zogoviću, Vukićević i Kneževiću. Da se Zogoviću i Vukićević zahvalimo što su podnijeli ostavke na funkcije u Vladi. Pozivamo ljude iz cijele Crne Gore da nam se pridruže u 12 sati zbog ostavki. Smatram da ne treba samo da budu ljudi iz Zete na skupu, već svi oni koji podržavaju jezik, zastavu i dvojno državljanstvo”, istakao je Ćetković.

On je pozvao sve da im se pridruže na skupu u podne ispred prostorija DNP-a koji se nalaze preko puta nekadašnjeg hotela Ljubović.