Zeta
Stanović: Razgraničenje sa Podgoricom prepreka za investicije u Zeti
Dvije firme planirale su da kupe ukupno oko 400.000 kvadrata zemljišta i otvore logističke centre i fabrike na Ćemovskom polju u dijelu sa lijeve strane iz pravca grada između streljane i Škodinog salona i KIPS-a, tvrdi Milan Stanović, sekretar za planiranje prostora u Opštini Zeta. Investicije su planirane u zahvatu naselja Donja Cijevna, koje pripada KO Cijevna, a ovaj dio je predviđen kao industrijska zona.
Stanović je kazao da za ovaj dio ne postoji detaljni urbanistički plan. To što na tom prostoru nema DUP-a, a samim tim ni ucrtanih takvih objekata, Stanović ne smatra biznis barijerom. Kao jedinu barijeru prepoznaje razgraničenje sa Podgoricom.
“Iako za taj dio ne postoji DUP, s obzirom na zakonsku regulativu postoji način da kroz odluku o lokacijama od opšteg interesa, investitori počnu da grade. Ovo zaista jeste opšti interes ne samo Zete već i cijele Crne Gore da takve firme dođu kod nas. Odluku o lokacijama od opšteg interesa donosi predsjednik Opštine Zeta “, rekao je Stanović.
Osim logističkih centara, kako je kazao Stanović jedan od investitora planira i gradnju fabrike za preradu voća i povrća. On ističe da bi proizvođači tako bezbolnije mogli da plasiraju proizvode.
“Tu su planirane značajne površine za prodaju od preko 400.000 kvadrata za obje firme. Takođe, planirano je i zapošljavanje oko 1.500 radnika kod oba investitora. To je na dobrobit i Glavnog grada i Opštine Zeta “, kaže Stanović.
Stanović ističe da nije problem što na tom dijelu nema kanalizacije.
” Tamo nema kanalizacije i to je ono što smo ukazivali Gradu kada je u pitanju postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, ali to neće biti problem jer zakon predviđa u tim situacijama septičke bio jame. Glavna vodovodna cijev je blizu tako da je ništa nije problem. Oba investitora su zainteresovana da odrade pristupne puteve i svo komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Oni će sjutra povući još neke druge investitore. Ponavljam da je jedina biznis barijera to što razgraničenje nije završeno”, kazao je Stanović.
On precizira da su stigla pisma namjere od Lidla i Nelt grupe.
“To znači da traže da kupe građevinsko zemljište kako bi radili logističke centre. Pismo namjere je prvi korak. Međutim, ne može da se uđe u proceduru u smislu pokretanja postupaka koji se tiču prodaje zemljišta, određivanja cijene koju će raditi državni organi… Imamo uvjerenja sa njihove strane da će sve biti završeno samo da se razgraničimo. Ne moraju se ovi objekti raditi samo u biznis zonama. Taj tip objekata može da se radi bilo gdje, ali mora biti predviđeno DUP-om ili odlukom. Država će odrediti cijenu za ovih 400.000 kvadrata, a od prodaje 30 procenata ide Opštini Zeta, a ostalo u državni budžet”, navodi Stanović.
Milan Stanović kaže da su im pregovori sa oba investitora blokirani sve do razgraničenja sa Gradom.
” Sve je blokirano dok se ne ispoštuje Zakon o teritorijalnoj organizaciji i nesporna imovina upiše na Opštinu. Kada se to uradi nastavljamo aktivnosti. U katastru se parcele vode na Glavni grad, dok zakon tu teritoriju nedvosmisleno tretira kao teritoriju Opštine Zeta. Postoji pravna blokada raspolaganja bilo čime. Glavni grad ne može da raspolaže tom teritorijom zbog zakona, jer nije njihova, a mi ne možemo da raspolažemo sa njom jer nije upisana u katastar. Da bi se prevelo mora se donijeti odluka o privremenom razgraničenju. U prvom koraku tražimo privremeno razgraničenje isključivo za teritoriju koju nam je opredijelio zakon. Nijesmo iznosili zahtjeve za spornu teritoriju, već samo za ovu nespornu “, kaže Stanović.
Stanović kaže da nijesu razgovarali na temu da se na njih prepišu te dvije parcele, jer smatraju da je to njihovo.
“Grad predlagao da za pojedinačne parcele pišemo zahtjev, pa da Skupština Glavnog grada odobrava. To je neprihvatljivo. Nema potrebe da Skupština grada odobrava nešto što je na našoj teritoriji, jer nemaju nadležnost. Zakon mora da se ispoštuje. Ulazak u arbitražu sa ove pozicije nije ravnopravan jer Podgorica je u povlašćenom položaju, jer se na njih vodi sva imovina i mogu da raspolažu sa njom “, kaže Stanović.
Izvor: Dan
Zeta
Zeta se nada dogovoru s Tuzima oko groblja i crkve
Arbitražna komisija sredinom juna trebala bi da završi proces razgraničenja Tuzi i Podgorice, nakon čega bi granice trebale da nacrtaju i imovinu podijele Zeta i Podgorica.
Jedan od većih izazova u procesu razgraničenja biće granice između Tuzi i Zete u dijelu Mataguža. Granica bi trebala da bude ulica, i tako bi crkva Svetog Nikole i groblje oko nje pripali Tuzima, a kapela preko puta Zeti. Pravno gledano razgraničenja između ove dvije opštine neće biti, jer se trenutno teritorija Zete vodi na Glavni grad sa kojim se Tuzi razgraničavaju. Kako saznajemo iz Arbitražne komisije još nijesu stigli do razgraničenja u dijelu Mataguža. Kažu i da razgraničenja između Tuzi i Zete neće biti jer je pravno gledano Zeta trenutno teritorija glavnog grada.
Potpredsjednik Opštine Zeta Aleksandar Marković smatra da će se nakon razgraničenja Tuzi i Podgorice lako dogovoriti o granicama u Matagužima. On je rekao da sa Tuzima imaju dobre odnose i saradnju.
“Sa njima ćemo lako naći zajednički jezik. Odlučeno je da Zeta ne bude dio razgraničenja zajedno sa Tuzima i Podgoricom, nego se sada prvo razgraničavaju Glavni grad i Tuzi. Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore jasno je naznačeno koje katastarske opštine pripadaju nama i tako će i biti po završetku razgraničenja. Niti mi možemo uzeti njihovo, niti oni naše. Sa rukovodstvom Opštine Tuzi imamo dobre odnose i lako ćemo se dogovoriti oko granica”, kaže Marković.
Odluka Arbitražne komisije je konačna i pravo žalbe ne postoji.
“Nemamo pravo žalbe na odluku Arbitražne komisije, ali mi možemo poslije da se sa Tuzima dogovorimo jer ne želimo da crkva bude u jednoj opštini, a kapela u drugoj. Lako ćemo se dogovoriti da to pripadne Zeti. Mislim da ćemo to lako dogovoriti jer su inače i ranije, dok je na čelu Opštine Tuzi bio Nik Đeljošaj, bili raspoloženi da tako bude. Podgorica sigurno sada ne zastupa naše stavove onako kako treba, tako da ćemo postići dogovor sa Tuzima čim se taj proces završi. Ako se gleda s te strane da nemamo pravo žalbe na odluku Arbitražne komisije mi jesmo došli pred svršen čin, ali s obzirom na dobre odnose sa rukovodstvom Opštine Tuzi računamo da ćemo se lako dogovoriti. Ne vjerujem da ne možemo doći do dogovora”, ističe Marković.
Marković očekuje da će razgraničenje Zete i Podgorice brzo početi.
“Ako smo već morali da idemo u dva procesa logičan slijed događaja je da se Tuzi prvo razgraniče jer su prije nas postali samostalna opština. Mi možemo da se zaštitimo tako što ćemo se dogovoriti sa Opštinom Tuzi koji su mnogo korektniji u pregovorima od Podgorice. Imamo neke nezvanične sastanke sa Opštinom Tuzi, a u narednom periodu ćemo javnost obavijestiti. Građani ne treba da brinu, biće svi zadovoljni razgraničenjem”, kaže Marković.
On kaže da će pokušati da kroz Odbor za razgraničenje postignu dogovor, te ukoliko im to ne pođe za rukom ne bježe ni od arbitraže.
“Pokušaćemo da nađemo zajednički jezik. Nakon prvog sastanka biće svakome jasno da li odmah ići na arbitražu ili zakazati naredni sastanak. Dao bih šansu komunikaciji da nađemo zajednički jezik što do sada nijesmo mogli”, kaže Marković.
U Arbitražnoj komisiji interese Opštine Tuzi zastupaju Nik Đeljošaj, potpredsjednik Vlade, Nermin Alibašić, sekretar SO Tuzi i Emin Hadži, sekretar za razvoj i projekte, dok su u Odboru za razgraničenje ispred Zete predsjednik Opštine, Bojan Popović, bivši sekretar za finansije, i Miroslav Brajović, predsjednik OO Nove u Zeti.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović kazao je da članovi Organizacionog odbora ne moraju biti zaposleni u Opštini, ali moraju biti delegirani od strane SO da predstavljaju Zetu u razgraničenju sa drugim opštinama.
“Nigdje ne piše da moraju biti u opštinskim strukturama. Što se tiče Bojana Popovića on je od početka u priči oko razgraničenja i dao je svoj puni doprinos tako da smatram da to što ne radi više u Opštini nije razlog da ne bude u Organizacionom odboru za razgraničenje. Svi naši članovi odbora su građani Zete i izabrala ih je SO”, rekao je Asanović.
Izvor: Dan
Zeta
Kroz Zetu voze samo dva autobusa
Sa samo dva autobusa Opština Zeta je organizovala prevoz unutar naselja.
Dakle, na preko 16.000 stanovnika dva autobusa, a pošto organizovati znači proces dovođenja nečega u red, uspostavljanje sistema ili sprovođenje plana kako bi neka struktura funkcionisala besprekorno jasno je da je u ovom slučaju Opština Zeta, odnosno Komunalno preduzeće daleko od ovog glagola. Daleko je i putnicima, jer iz ta dva autobusa se ka Podgorici presijeda, ili kod kružnog toka na skretanju za Luču, gdje staju gradski podgorički autobusi ili na nekoj od stanica Golubovci – Podgorica koju vozi prevoznik Bulatović.
Na teritoriji naše države ne postoji lošije organizovan prevoz putnika u međugradskom prevozu od onog na relaciji Zeta-Podgorica, smatra Luka Krstović, odbornik Demokrata u SO Zeta.
“Kako vrijeme odmiče, rješenja su sve nefunkcionalnija i kao takva u sve lošiji položaj dovode putnike. Scene koje gledamo na kružnom toku, na početku obilaznice, pozivaju na odgovornost i hitan pronalazak rješenja. U prvom redu rukovodstva opštine”, kaže Krstović.
On smatra da su sva dosadašnja rješenja bila loša.
“Donijela su mnogo više problema nego što bi iko očekivao. Neredovnost polazaka, neuslovnost, neispravnost i starost vozila, loše određivanje stanica i glavnog stajališta za Zetu su do nedavno bile ključne zamjerke putnika iz Zete. Zajedno sa skupim autobuskim stajalištima, takav nefunkcionalan oblik javnog prevoza do sada je sve građane koštao više od pola miliona eura. Skupo i bez održivosti. Od početka godine primjenjuje se najlošije rješenje ikada”, kaže Krstović.
Krstović kaže da je izmijenjenom Odlukom o osnivanju Komunalnog preduzeća predviđeno da gradski i prigradski prevoz može obavljati preduzeće.
“Sa druge strane, izmjene Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju nisu otvorile prostor da se na kvalitetan način riješi pitanje mobilnosti sugrađana. Ključno je da se, bez daljih odlaganja, pristupi pronalaženju novog načina. S obzirom na buduće izmjene daljinara i poziva za upis linija, potrebno je da Opština i Komunalno preduzeće, bez odlaganja pristupe primjeni mogućnosti koju definišu statut preduzeća i odluka o osnivanju. Nabavka autobusa je imperativ i krajnje realna potreba”, kazao je Krstović.
Mihailo Asanović, predsjednik Opštine, kazao je da su preko Zajednice opština inicirali izmjene zakona kako bi se omogućilo da susjedne opštine mogu obavljati prevoz kao jedna opština, ali da to nije došlo do poslanika.
“Usvajanje tog zakona bi riješilo probleme. Trenutna situacija je takva da Zakon o saobraćaju omogućava privatnicima koji su upisali polaske u međugradski saobraćaj, u konkretnom slučaju između Zete i Podgorice, da ima neku vrstu monopola jer niko sem njega ne može obavljati međugradski prevoz. Imamo situaciju da putnici presijedaju. Kroz Zetu je besplatno za sve, a do Podgorice za đake penzionere”, rekao je Asanović.
On je naveo da su dva vozila kupili od Puteva, a u toku tender za nabavku novog autobusa koji će ići na liniji Mataguži.
“Preduslov dobre organizacije saobraćaja je usvajanje ovih izmjena tako da nismo mi adresa za kritike već poslanici u Skupštini i ministar koji ne želi jedno takvo rješenje. Pozivamo nadležno ministarstvo da dozvoli predloženo rješenje kako bi građani imali prednost u odnosu na privatnike kojima je profit jedini interes”, poručio je Asanović.
Direktor Puteva Radoš Zečević rekao je da ne postoji mogućnost da Putevi voze od Podgorice do Zete jer to zabranjuje zakon.
“To je slučaj i sa Tuzima i Danilovgradom. Imali smo razgovoe u Ministarstvu saobraćaja, pitali možemo li na neki način da organizujemo prevoz u Zeti, rečeno je da po zakonu to ne smijemo, pa čak i da ta opština nije organizovala svoj. Glavni saobraćajni inspektor nam je rekao da ako se pojavimo na teritoriji Zete da će nam isključiti autobuse”, rekao je Zečević.
Izvor: DAN
Zeta
Knežević i Asanović ugostili studente Harvarda i MIT-a u Zeti
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović ugostili su juče u Zeti učesnike međunarodnog programa „Balkan Trek 2026“, studente master i doktorskih studija sa prestižnih univerziteta Harvard University i Massachusetts Institute of Technology.
Tokom posjete organizovani su večera i druženje sa studentima, koji u okviru desetodnevnog studijskog putovanja obilaze zemlje Zapadnog Balkana kako bi se kroz razgovore sa političkim liderima, predstavnicima institucija i privrede upoznali sa političkim, ekonomskim i društvenim prilikama u regionu. Studenti su prije dolaska u Crnu Goru posjetili Srbiju gdje su pored posjeta istorijskim znamenitostima imali niz sastanaka sa najvišim državnim zvaničnicima.
Predstavnici DNP-a i Opštine Zeta izrazili su zadovoljstvo i čast što su učesnici „Balkan Treka“ iskazali želju da posjete upravo Opštinu Zeta i da se upoznaju sa njenim istorijskim, kulturnim i političkim značajem.
Tokom susreta, Milan Knežević govorio je studentima o bogatom istorijatu Zete, njenoj ulozi kroz različite epohe crnogorske istorije, kao i o značaju koji Zeta ima za savremenu Crnu Goru. Poseban akcenat stavljen je na tradiciju i istorijsko nasljeđe ovog kraja, ali i na potencijale za budući razvoj.
-
Zeta4 дана ranijeKroz Zetu voze samo dva autobusa
-
Zeta3 дана ranijeZeta se nada dogovoru s Tuzima oko groblja i crkve
-
Sport3 дана ranijeZeta na korak od Druge lige: Pogotkom Šoća do važne pobjede u Mojkovcu
-
Sport4 дана ranijeKaratisti Zete dominantni u Istočnom Sarajevu – 13 medalja i priznanje za najbolju takmičarku
-
Zeta4 дана ranijeKnežević i Asanović ugostili studente Harvarda i MIT-a u Zeti
-
Sport4 дана ranijeNe igraj tiket ove nedelje prije nego što vidiš BetBoost 50%
-
Politika2 дана ranijeSpajić: Crna Gora ima ideju koja je spaja i vodi, a to je evropska Crna Gora
-
Sport2 дана ranijeTri godine, ista priča: Ceklić najbolji strijelac lige

