Politika

Spajić: Zbog Evrope sad 2 nikome u Crnoj Gori nisu smanjene penzije

Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.

Premijer Milojko Spajić pozvao je sve penzionere koji su primili manju penziju nakon ES2 da se jave kabinetu premijera i obećao da će lično uplatiti razliku na njihov račun.

“Garantujem da niko nije primio manju penziju”, istakao je Spajić.

Govoreći o inflaciji i povećanju cijena hrane, ističe da za to odgovornost snosi 43. Vlada Crne Gore.

“Tu je primarno bio problematičan eksterni faktor, odnosno rat u Ukrajini. Ja čak ni ne krivim tu Vladu, ali ako ćemo pošteno, 80 posto cijena je povećano za vrijeme 43. Vlade”, istakao je Spajić.

Kaže da su dobili vruć krompir, ali da su uspjeli da iz inflacije pređu u deflaciju.

Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.

„Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste “najstabilnijom crnogorskom vladom ikad”. Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine“, navodi se u pitanju Erakovića.

Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.

On će pitati Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva.

Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.

Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji.

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju.

Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.

Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra.

Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu.

Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.

Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih.

„Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju“, precizirao je Božović.

Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.

On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana.

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.

Slične teme:Crna gora milojko spajić premijerski sat

Sledeće

Poslanik “pao” na čokoladu

Ne propustite

Spajić: Od 15. aprila počinje implementacija SEPE

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Iz MVP-a odgovorili Vučiću: Crna Gora nije nastala otcjepljenjem

Iz Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore reagovali su na izjavu predsjednika Srbije Aleksandara Vučića povodom jubileja obnove crnogorske nezavisnosti i kazali da on nastavlja sa retorikom koja ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju dvije međunarodno priznate države.

U reagovanju Ministarstva ističe se da je Crna Gora 21. maja 2006. godine, slobodnom voljom građana na demokratskom referendumu, obnovila svoju nezavisnost u skladu sa Ustavnom poveljom državne zajednice Srbije i Crne Gore, međunarodnim pravom i standardima Evropske unije.

“Crna Gora se nije otcijepila od Srbije, niti je ikada bila dio Srbije na način na koji to predsjednik Vučić pokušava predstaviti. Crna Gora i Srbija bile su ravnopravne članice državne zajednice nastale nakon raspada bivše SFRJ, a obnovom nezavisnosti Crna Gora je omogućila i Srbiji da nastavi svoj državno-pravni kontinuitet kao samostalna država”, navodi se u objavi na X mreži.

Iz Ministarstva ocjenjuju neprihvatljivim pokušaje da se jubilej obnove crnogorske nezavisnosti predstavi kao čin usmjeren protiv Srbije ili srpskog naroda.

“Crna Gora svoju nezavisnost ne slavi protiv bilo koga — već u čast slobodno izražene volje svojih građana, svoje istorijske, državne i identitetske posebnosti, kao i prava svakog naroda da demokratski odlučuje o svojoj budućnosti”, navode iz MVP.

Posebno zabrinjavajuće je po njihovim ocjenama, kontinuitet narativa kojim se negira ili relativizuje crnogorska državnost, uz poruke koje podstiču podjele i potcjenjuju demokratski izbor građana Crne Gore.

Poručuju da Crna Gora ostaje posvećena razvoju dobrosusjedskih odnosa sa Srbija, zasnovanih na ravnopravnosti i uzajamnom poštovanju, ali da se takvi odnosi ne mogu graditi kroz uvredljive kvalifikacije, istorijski revizionizam i politički patronat prema Crnoj Gori.

“Jubilej obnove nezavisnosti biće obilježen dostojanstveno, ponosno i evropski, sa jasnom sviješću da je odluka građana iz 2006. godine bila istorijski ispravna i strateški potvrđena današnjim demokratskim i evropskim putem države”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

Politika

Vučić o proslavi 21. maja: Pozvan sam, ali neću otići – pljunuo bih sebi i svom narodu u lice

Aleksandar Vučić je tokom obilaska Ekspa odgovarao na pitanje novinara i tom prilikom komentarisao najavljeno slavlje nezavisnosti u Crnoj Gori i položaj srpskog naroda u toj državi.

Njihovo pravo i njihova stvar. Želim da naši građani znaju da oni tako glamurozno proslavljaju otcjepljenje od nas.

“Mnogo toga bih imao da kažem o nesposobnosti našeg rukovodstva iz tog perioda, oni su napravili takav izbor. Vidim da su srećni što su otišli od Srba i Srbije i ja im želim sreću”, kazao je on.

Čudno je da Srbi nemaju pravo da koriste srpski jezik kao službeni, iako je dominantan.

“Ali koliko je čudno, nije ni čudno, nije ni iznenađenje. Siguran sam da najveći broj Srba želi najbolje odnose sa Srbijom. Nek nastave oni svoj posao. Srbija da ide naprijed i pravi velike podvige i rezultate”, istiakao je Vučić.

Dodao je da u proslavi neće učestvovati, iako je dobio pozivnicu.

“Bilo bi me sramota i pljunuo bih sebi i svom narodu u lice. Neka slave šta hoće” – rekao je on.

Politika

Đurović o “otpriznavanju Kosova”: NSD ne želi da ulazi u procese za koje ne postoji dovoljno političke podrške

Pitanje identitetskih tema biće otvoreno u trenutku kada se procijeni da za to postoji odgovarajuća parlamentarna većina, poručio je tokom gostovanja na Aplus televiziji šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović.

Prema njegovim riječima, jedan od ključnih političkih ciljeva NSD-a smanjenje društvenih podjela i „pomirenje u Crnoj Gori“.

“Mi prije svega želimo da donesemo mir u Crnoj Gori i da se te podjele koje su obilježile jedan period Crne Gore jednom završe”, rekao je Đurović.

Govoreći o političkim podjelama u prethodnim decenijama, šef poslaničkog kluba NSD smatra da je javni prostor u Crnoj Gori bio obilježen oštrim etiketiranjima i polarizacijom.

“Imali smo legitimne i izdajničke predstavnike, borbu na sve ili ništa, imali smo izdajnike, dobitnike, povlašćene i obespravljene građane. Smatramo da tome mora doći kraj”, naglasio je Đurović.

Dodao je da je NSD pravi predstavnik srpskog naroda, a da će političke ciljeve ostvarivati u trenutku kada za to postoji većina.

“Njihovo sprovođenje zavisiti od političkog trenutka i podrške u parlamentu. Da bismo došli do tih ciljeva, mi smatramo da treba u određenom trenutku da imamo i jednu širu podršku, da bi neki od tih ciljeva morali biti izglasani u parlamentu”, predočio je on.

Dodao je da stranka ne želi da ulazi u procese za koje ne postoji dovoljno političke podrške.

“Ne želimo da dođemo u situaciju da nas preglasaju u parlamentu i da to bude politički akt radi političkog akta i da se završi negativno”, dodao je Đurović.

Izvor: A plus portal