Politika

Spajić: U Vladu treba da uđu svi iz parlamentarne većine, pripremamo i drugi dio “Evrope sad 2”

Premijer Milojko Spajić u susret 100 dana rada Vlade, u intervjuu za Televiziju Crne Gore, govori o postignutim rezultatima Vlade u prethodna tri mjeseca, rekonstrukciji Vlade, kao i šta će biti s programom Evropa sad 2, prenosi portal RTCG.

On je, između ostalog kazao, da će se rekonstrukcija Vlade definitivno desiti i da su sve to definisali Sporazumom. Naglasio je da je najbitnije da je krenula “Evropa sad 2” i da je cilj da Crna Gora uđe u EU.

Zbog čega smo čekali tri mjeseca televizijsko gostovanje?

Mislim da smo se svi umorili od političara i samopromocije i narcisoidnog načina liderstva, mislim da je bitno da lideri u Crnoj Gori izađu onda kada imaju neke rezultate prikažu, da obavijeste javnost o svim aktivnostima a ne da to koriste za samopromociju. Mislimo da je to neka nova kultura u Crnoj Gori.

U svijetu su na naslovnim strana obično ljudi iz kulture, sporta, zabave, kod nas su političari. Mislim da je to bespotrebno i da treba raditi na tome, da se naši političari bave rezultatima, da budu manje samopromoteri.

Spajić je naglasio je da vidi mnoge rezultate 44. Vlade Crne Gore i da je najbitnije da su profunkcionisale institucije.

“Vidimo mnoge rezultate, bitno je da je Evropa sad 2 počela i da se stiču uslovi za primjenu ne samo za penzionere koji će osjetiti od 13. februara povećanje penzija, nego pripremamo i drugi dio Evrope sad 2. Mislim da su se određeni uslovi stekli” kazao je Spajić.

Istakao je značaj uspješno sprovedenog popisa u Crnoj Gori.

“Počeo bih od popisa koji je bio vrući krompir koji nam je dat, smatram da smo ga jako dobro ishendlovali”, kazao je on.

Kazao je i da su dobili jednu koheziju koja nije postojala 20 godina u ovoj državi.

“Smirili smo tenzije, umanjili polarizaciju. Hoće li biti polarizacije u budućnosti? Sigurno hoće ali ne na onom novou koji je bio do decembra 2023. godine. Siva lista manivala je izbjegnuta, to je jako bitna stvar. Ona je preduslov za bilo kakvo ekonomsko napredovanje, za naš evropski put, za vladavinu prava, sprečavanje pranja novca, finansiranja terorizma, mafije… “, istakao je Spajić.

Naglasio je da su usvojili fiskalan odgovoran budžet koji ima deficit oko 3 odsto, te da su usvojene jako važne nominacije u pravosuđu.

“Imamo suficit ili imaćemo izabalansiran tekući budžet, odnosno svi prihodi minus tekući rashodi biće u suficitu. Što se tiče parlamenta, usvojili smo jako bitne nominacije u pravosuđu, u Ustavnom sudu pa Sudski savjet, sad i izbor VDT-a. To su stvari koje su polako otvarale put Crnoj Gori ka naprijed”, kazao je Spajić.

Na pitanje kako je zadovoljan funkcionisanjem parlamentarne većine Spajić naglašava da parlamentarna većina radi one stvari koje su u interesu građana Crne Gore.

“To je upravo definisano Sporazumom koji je potpisan prije formiranja parlamentarne većine. Sporazum je po meni jako kvalitetan jer do detalja definiše unutar parlamentarne većine. To je i razlog zašto su stvari predvidive i zašto dobro I jednostavno funkcionišu. Dok god se pridržavamo tog Sporazuma mislim da neće biti problema “, kazao je Spajić.

Spajić je istakao da on smatra da je lično u odličnim odnosima sa svim političarima u Crnoj Gori za dobrobit Crne Gore.

“Nismo tu da se družimo da budemo partneri za čitav život, već da bi dali rezultate našoj državi. Pružili smo ruku svim političarima u Crnoj Gori, imam dobar odnos sa svima i radujem se budućem zajedničkom djelovanju”, naglasio je Spajić.

“Kad već pominjemo rekonstrukcije, mislim da mnogo više treba da se priča o reknostrukcijama puteva, Aerodroma…Rekonsrtukicja Vlad eje jedna politička stvar koja će se definitivno desiti”, kazao je Spajić povodom pitanja o rekonstrukciji Vlade.

Kazali ste da želite da sve partije koje čine parlamentarnu većinu uđu u Vladu i preuzmu odgovornost. Da li je moguće da rekonstrukcijom i neke partije koje nijesu potpisnice Sporazuma postanu dio izvršne vlasti?

“Ja sam pobornik toga, treba nam što širi krug partija, lidera, da se priključe ovom pokretu, koji je evropski pokret, u nekom ideološkom smislu. Jer mi imamo misiju da uvedemo Crnu Goru u Evropsku uniju što prije. Mislim da treba da zajednički pokušamo da dovedemo red u ovoj državi i da podignemo standard građana na jedan od sada neviđen nivo i uspostavimo vladavinu prava na onom nivou na kojem je trebala da bude “, istakao je Spajić.

Upitan za slučaj sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i da li će ostati na toj poziciji, te da li postoji mogućnost da se dogovara da se on povuče sa te pozicije, Spajić je kazao da su sudovi iznad svih i da smatra da se odluke suda prvo moraju poštovati.

“Vladavina prava je nešto što Evropska unija traži u primjeni a ne samo u zakonima i na riječi. Ako želite da primijenite vladavinu prava vi morate i da poštujete odluke sudova. Imamo odluku suda koja je izričita i koja se ponavljala više puta do toga da nam sud nije ostavio mogućnost da mi kao Vlada i izvršna vlast uopšte razmatramo tu opciju nego nam je nametnula rješenje da se Brđanin vrati na mjesto direktora policije”, naglašava Spajić.

Istakao je da poštuje sudove u Crnoj Gori, sve institucije, šta god mislio o nekim odlukama.

“Dobili smo signale od suda da ukoliko bi se išlo prema takvoj vrsti razrješenja, upravo zbog rokova koje je parlament imao kao i zakona koji je srećno ili nesrećno napisan, ne ulazim u to, da bi imali sličnu situaciju koja je zatekla dva puta 43. Vladu. Došlo bi to toga da ponovo postajemo neozbiljna država koja ide protiv sudske vlasti. Mi želimo da se odgovorno ponašamo, gospodin Brđanin se izjasnio da je on za dogovor i da u jednom civilizovanom razgovoru možemo da dođemo do rješenja. Sudovi su iznad svih nas i smatram da se odluke suda prvo moraju poštovati. Mi kao izvršna vlast smo toga stava. Mislim da ćemo sve probleme rješavati dogovorom”, izričit je Spajić.

Evropa sad 2 postoji u pisanoj formi

Spajić je istakao da Evropa sad 2 postoji u pisanoj formi.

” Oni su prezentovani prije godinu dana. To je jednostavan program, vrlo identičan programu Evropa sad 1″, dodao je Spajić.

Na pitanje da li će biti ukinuti doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje kazao je da će se ići ka smanjenju opterećenja na rad i da će vidjeti koliko to smanjenje treba da bude.

“Imamo cilj koji ćemo ispuniti, i predstavićemo sve mjere za ostavrenje tog cilja”, kazao je Spajić.

Premijer je istakao da se neće ukinuti Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Sledeće

Božović: Država da kreira uslove koji će omogućiti građanima da riješe stambeno pitanje

Ne propustite

Za budućnost Zete: Antipravoslavna kampanja usmjerena protiv sveštenstva SPC se nastavlja

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Dragović: Crna Gora neće izgubiti svoj suverenitet ako službeni jezik bude srpski

Dragović je kazao da je zahtjev da se srpski jezik uvede kao službeni jezik u Crnoj Gori, potpuno legitiman.

“Ja sa tim zahtjevom nemam nikakav problem. Nemam ništa protiv. Ali, upravo jedan takav zahtjev je pokazatelj da je DPS otvorio Pandorinu kutiju. U parlamentu svi poslanici pričaju najmanje četiri različita jezika, ali nama prevodilac ne treba. To pitanje je posatvljeno u političke okvire. Mi se svi razumijemo”, ukazao je on u emisiji “Klub A plus”.

Upitan kako bi on riješio ovo pitanje, Dragović je odgovorio da službenim jezikom treba se nazove svaki jezik kojim priča do 18 odsto stanovništva.

“Sve ispod je jezik u službenoj upotrebi”, kategoričan je Dragović.

Dragović se, ipak, pita šta to srpski dio stanovništva u Crnoj Gori dobija tim ukoliko srpski jezik bude proglašen kao službeni.

“A sa druge strane ne vidim bojazan šta to gubi crnogorski nacionalni korpus, ako bi srpski jezik bio službeni jezik. Sve ovo ukazuje da bi legitimitet Ustava bio doveden u pitanje. Jako je teško izmijeniti Ustav što se toga tiče. Jezik ne predstavlja pitanje suveriniteta jedne države”, pojasnio je Dragović.

Dio građana su se prije 13 godina iz inata popisivali kao Srbi

Dragović tvrdi da se jedan dio stanovništva u Crnoj Gori na popisu 2011. godina iz inata popisivao kao dio srpskog nacionalnog korusa.

“Drugi je bio pod pritiskom DPS-a i pod strahom. Rezultati popisa iz 2011. godine su bili rezultati pritiska i inata tadašnje vladajuće oligarhije. Tu mislim na pritiske što se tiče jezika, nacionalne opredijeljenosti i vjere”, kazao je Dragović.

Popis još jedna pobjeda vlasti iz 2020. godine

Dragović takođe tvrdi da su se građani na nedavnom popisu stanovništva izjasnili slobodno i bez opasnosti da će dobiti otkaz, da će biti progonjeni i da će imati bilo kakve posljedice.

“Popis je samo još jedna pobjeda vlasti 2020. godine “, ocijenio je Dragović.

Dragović je uvjeren da je popis sproveden fer i zakonito, a da su podaci apsolutno tačni.

“Nisam primiejtio da je bilo ko vršio bilo kakav pritisak na bilo kog stanovnika Crne Gore da se popiše onako kako ne želi. To je jedan od najvećih uspjeha popisa”, rekao je on.

Ipak, ukazao je na negativne pokazatelje popisa,a to je da Crna Gora gubi veliki broj stanovništva.

“Stanovništvo nam stari, a nemamo strategiju za razvoj mladih i nemamo strategiju za razvoj sjevera. Ako se nastavi ovim tempom veliki broj škola biće zatvoren. Ovo je posljednji alarm za državu da nešto učini”, zaključio je Dragović.

Politika

Milatović: EU da bude uključena u pitanje dvojnog državljanstva

Evropska unija trebalo bi da bude uključena u pitanje rješavanja dvojnog državljanstva, a koje je pokrenula Vlada, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Milatović je u intervjuu Pobjedi kazao da se mora voditi računa i o potrebi ljudi koji decenijama žive u Crnoj Gori, ali i da se spriječi politički inženjering.

On je rekao da je stava da prebivalište mora biti ključni uslov za ostvarivanje biračkog prava u Crnoj Gori, navodeći da je o ovom, kao i kod drugih važnih pitanja, neophodno težiti društvenom i političkom konsenzusu.

“Istovremeno, moramo pažljivo čuvati naše državne interese i spriječiti svaki oblik političkog inženjeringa. Naša je odgovornost da osiguramo da se o budućnosti Crne Gore odlučuje isključivo unutar njenih granica”, kazao je Milatović.

On je dodao i da su građani na izborima u Podgorici nesporno pokazali da žele drugačiji pristup i dinamičniji razvoj glavnog grada nego što je to bio slučaj i prije i poslije oktobra 2022. godine.

Milatović je ocijenio da bi novi izbori značili odlaganje suočavanja sa problemima koji su uzrokovani nedovoljnom efikasnošću dosadašnje gradske vlasti i da bi u tom smislu trebali biti krajnja opcija.

“Naravno, ukoliko ne bude moguć dogovor o formiranju nove gradske uprave, sud građana je jedino pravično rješenje”, poručio je Milatović.

On je ponovio da su izbori u Podgorici bili svojevrsni referendum o radu Vlade na državnom nivou, koji je pokazao da građani žele drugačiji pristup.

Upitan kako gleda na javni sukob načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića i ministra odbrane Dragana Krapovića, Milatović je odgovorio da je Savjet za odbranu i bezbjednost kolektivno tijelo koje odlučuje o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba, a da je ministar odbrane samo predlagač odluke.

“Ustav definiše da Savjetom predsjedava predsjednik države, a da Savjet dodatno čine predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Ministar odbrane, dakle nije član Savjeta za odbranu i bezbjednost, već dolazi na sjednice Savjeta po pozivu predsjednika države, kao i načelnik Generalštaba”, rekao je Milatović.

On je kazao i da pojedinci koji učestvuju u radu Savjeta iznose javno, bez saglasnosti Savjeta, detalje sjednice, na taj način kršeći Poslovnik o radu tog tijela.

“A onaj ko ne poštuje Poslovnik Savjeta – direktno ugrožava ulogu Savjeta u odbrani i bezbjednosti zemlje, kao i ugled ovog tijela i njegovih članova kao nosilaca najviših državnih funkcija. Na taj način direktno isključuje sebe iz učešća na narednim sjednicama Savjeta za odbranu i bezbjednost”, naveo je Milatović.

On je dodao i da je odluka Komisije za žalbe, koja je poništila rješenje ministra odbrane o prekidu aktivne službe načelniku Generalštaba, potvrdila pogrešnost preduzetih radnji ministra odbrane, a koje su bile u suprotnosti sa odlukama Savjeta za odbranu i bezbjednost.

Milatović je podsjetio i da Vlada već godinu nije predložila ambasadora pri NATO.

“Više puta sam ukazivao Vladi na ovu važnu činjenicu koja narušava imidž naše države kao kredibilnog saveznika. To je nedopustivo, posebno s obzirom na trenutnu, izuzetno složenu bezbjednosnu situaciju u svijetu. Uz to, nema objektivnih razloga zbog kojih se to ne čini”, rekao je Milatović.

On je ukazao i na zahtjeve da se neki članovi Savjeta izuzimaju iz standardne procedure informisanja o osjetljivim bezbjednosnim pitanjima, kao i još neformalizovanom zahtjevu za „nadglasavanjem“ unutar Savjeta.

Milatović je kazao da je i u parlamentu bilo glasanja koja nijesu bila konzistentna sa strateškim bezbjednosnim opredjeljenjima, a tiču se učestvovanja u zajedničkim vojnim vježbama unutar Alijanse.

“Sve gore navedeno dovodi u pitanje Vladinu posvećenost kredibilnom članstvu zemlje u NATO. To, kao i mnogi drugi strateški ciljevi naše vanjske politike, ostaje na nivou retorike bez suštinskih koraka da se isti i ostvaruju”, istakao je Milatović.

Politika

Milatović razgovarao sa Botunjanima

Problem izgradnje kolektora, kao jedno od gorućih pitanja u Glavnom gradu, zahtijeva iznalaženje rješenja nadležnih institucija, uključujući Vladu, Glavni grad, Opštinu Zeta i mještana Botuna, poručeno je na sastanku predsjednika države Jakova Milatovića sa predstavnicima Vodovoda i mještana Botuna.

Predsjednik Milatović je, kako su saopštili iz kancelarije za odnose sa javnošću, upoznat sa zahtjevima mještana i trenutnom problematikom koja se tiče ovog projekta. Na sastanku je zaključeno da je u što hitnijem roku potrebno organizovati novi sastanak sa donosiocima odluka, uključujući Vladu, Glavni grad, i Opštinu Zeta, kako bi se došlo do rješenja.

“Mještani Botuna su naglasili višegodišnje protivljenje izgradnji ovog postrojenja na predviđenoj lokaciji, kao i zabrinutost vezanu za ekološke i zdravstvene posljedice koje projekat može imati po životnu sredinu, ali i zdravlje ljudi koji žive u ovom kraju. Napomenuli su da ne spore da je Podgorici kolektor potreban, ali da oni svojoj teritoriji imaju ekološke probleme poput bazena crvenog mulja, te da bi njegova izgradnja predstavljala još jedan korak u pravcu ugrožavanja kvaliteta života mještana. Ukazali su na činjenicu da su isto predočili svim nadležnim institucijama, ponudili alternativna rješenja, te da zahtijevaju od njih da sagledaju sa dužnom pažnjom i pristupe rešavanju ovog problema u što hitnijem roku”, saopšteno je iz kancelarije za odnose sa javnošću predsjednika države.

Iz kancelarije dodaju da su mještani Botuna i Vodovoda saopštili da sastanak sa predsjednikom države predstavlja korak naprijed u boljem dijalogu u vezi razrješenja ove situacije, koja već duže vrijeme opterećuje sve građane Botuna, Podgorice i Crne Gore.