Politika

SDT traži po pet godina za Mandića i Kneževića

Suđenje, u ponovljenom postupku optuženima za pripremanje terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, koje je juče sa kraćim pauzama trajalo više od petnaest sati, okončano je završnim riječima tužilaštva, a u 18 sati počelo je i davanje završnih riječi okrivljenih i advokata odbrane koje je trajalo do ponoći. Okrivljeni i advokati odbrane istakli su da je bilo očekivano da SDT odustane od optužbi i,,montiranog procesa”. Okrivljeni Andrija Mandić i Milan Knežević u završnim riječima istakli su da su crnogorsko pravosuđe i tužilaštvo jučerašnjim postupkom u sudnici Višeg suda doživjeli fijasko u predstojećim pravosudnim reformama.

Pred vijećem podgoričkog Višeg suda kojim predsjedava sudija i predsjednik suda Zoran Radović, specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić pročitali su završnu riječ koju je pripremila zastupnica optužbe, specijalna tužiteljka Jelena Protić, koja je u međuvremenu pošla na bolovanje. Njena završna riječ stala je na više od 100 kucanih strana i tužilaštvo je na pretresu insistiralo da je detaljno pročita. Specijalno tužilaštvo je u cjelosti ostalo pri ranijoj optužnici, tvrdeći da su optuženi izvršili krivično djelo koje im je stavljeno na teret. Tužilac Vučinić je neznatno izmijenio i precizirao dispozitiv optužnice. Kako je došlo do malih promjena, pri čemu je pravna kvalifikacija djela ostala neizmijenjena, okrivljeni i njihovi branioci nijesu tražili odlaganje završnih riječi.

Iako je optuženi Milan Knežević, radi ekonomičnosti postupka, predlagao da se završna riječ tužilaštva ne čita jer je predata sudu u elektronskoj formi, dvojica tužilaca mijenjali su se naizmjenično kako bi prisutnim strankama detaljno obrazložili činjenično stanje i dokaze koji su tokom osam godina suđenja provedeni u sudnici. Tako su u nekoliko sati detaljno pročitane odbrane okrivljenih, iskazi saslušanih svjedoka, kao i svjedoka saradnika Saše Sinđelića, nakon čega su podsjetili i na sve materijalne dokaze koji se nalaze u spisima predmeta. Tužilaštvo je zatražilo da se optuženi oglase krivim i kazne po zakonu.

Tužioci su predložili sudu da se organizatori kriminalne grupe ruski državljani Eduard Šišmakov osudi na 15 godina zatvora, a Vladimir Popov na 12 godina.

Za lidere bivšeg Demokratskog fronta (DF) Andriju Mandića i Milana Kneževića predloženo je po pet godina zatvora. Za bivšeg komandanta srpske Žandarmerije Bratislava Dikića tužioci su tražili jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora, dok je za Predraga Bogićevića i Nemanju Ristića predloženo po sedam godina zatvora.

Tužilaštvo za okrivljenu Branku Milić traži kaznu od tri godine, za Milana Dušića i Srboljuba Đorđevića po godinu i šest mjeseci, a za Dragana Maksića godinu i devet mjeseci zatvora. Za Mihaila Čađenovića, nekadašnjeg vozača Andrije Mandića tužilac je zatražio godinu i šest mjeseci zatvora.

Zatvorska kazna jedino nije tražena za Kristinu Hristić već je predložena uslovna osuda.

Zastupnici optužbe naveli su da su odbrane optuženih opovrgnute iskazima saslušanih svjedoka i provedenim dokazima na glavnom pretresu, posebno apostrofirajući iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića.

Branioci okrivljenih advokati Miroje Jovanović, Dražen Medojević, Nikola Medojević, Vaso Bečanović, Mladen Dubak, Radonja Drakulović i Dušan Radosavljević zatražili su u završnoj riječi oslobađajuću presudu.

Sledeće

Marković predstavio partiju: Nismo ničiji projekat, cilj je oporavak države

Ne propustite

Kaluđerović: Važnost jačanja vladavine prava i neselektivne borbe protiv kriminala

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Madžgalj podnio ostavku u Odboru direktora Aerodroma Crne Gore

Član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Stefan Madžgalj podnio je ostavku na tu funkciju

Madžgalj je prema nezvaničnim informacijama, ostavku podnio Generalnom sekretarijatu Vlade i u njoj naveo da je to uradio iz ličnih razloga.

Madžgalj je kadar Pokreta Evropa sad (PES) u ovom državnom preduzeću.

Prema Statutu Aerodroma Crne Gore, u slučaju kada jedan član Odbora direktora podnese ostavku, mandat prestaje cjelokupnom Odboru direktora, čime se stiču uslovi za njegovo razrješenje.

Prema nezvaničnim informacijama, Madžgaljeva ostavka dovodi se u vezu sa planiranom smjenom predsjednice Odbora direktora Jelene Maraš, koja je na tu funkciju izabrana sa kadrovske liste Demokratska narodna partija.

DNP je, odlukom svojih stranačkih organa, prije nekoliko dana napustio Vladu Milojka Spajić, nakon čega su otvorena pitanja daljeg učešća njihovih kadrova u organima upravljanja državnih preduzeća

Politika

Knežević: Srpski jezik nema alternativu

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, kao ključni razlog izlaska te stranke iz Vlade navodi, kako kaže, odbijanje da se riješe “osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjasnila da govori srpskim jezikom”. To je rekao u magazinu OKO na RTS-u.

“Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. Knjaževine Crne Gore i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo desetinama hiljada naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore, a 2005. i 2006. za vrijeme referenduma su se zatekli u Srbiji i ostali bez državljanstva, da im to omogućimo”, ističe Knežević.

Ukazuje da je odnos Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima, zbog čega, kako kaže, nisu željeli da budu saučesnici u “ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine”.

Govoreći o odnosima unutar koalicije sa Mandićevom Novom srpskom demokratijom, koja je ostala u vlasti, Knežević ističe da razgovori o budućnosti tek predstoje, ali da je njegova stranka već preduzela konkretne korake.

“Do kraja februara predložićemo u skupštinsku proceduru Zakon o državljanstvu i pokrenuti inicijativu o srpskom jeziku kroz dopune Ustava“, najavljuje Knežević.

Prema njegovim riječima, za dopune Ustava potreban je politički dogovor koji u ovom trenutku ne postoji.

“Za dopune Ustava neophodno je da imamo 54 poslanika, to jest dvije trećine, i politički dogovor koji u ovom trenutku gospodin Spajić ne želi da podrži, i on nas je uputio na radne grupe”, navodi Knežević.

“Kada u Crnoj Gori formirate radnu grupu, to znači da nešto ne želite da završite i nama je bilo jasno da bežanje od ovih suštinskih građanskih i elementarnih prava, a ne samo srpskog naroda, nego govornika srpskim jezikom, ustvari dolazi od određenih ambasadora”, dodaje Knežević.

“Naš dalji opstanak u ovoj Vladi bio bi kompromitujući, jer se naša država nalazi u jednom totalnom institucionalnom raspadu i mi ne želimo da dajemo legitimitet takvom raspadu”, poručuje Knežević.

Da li je kraj koalicije Kneževića i Mandića

Odluka o tome da li će koalicija “Za budućnost Crne Gore” nastaviti da postoji biće donijeta na stranačkim organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, izjavio je lider DNP-a Milan Knežević.

“Sa kolegom Mandićem imam prijateljske odnose, ali svakako drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskog naroda u Crnoj Gori”, naveo je Knežević.

Smatra da je malo neobično da jedan dio koalicije bude u opoziciji, a drugi na vlasti, zbog čega će, kako kaže, novonastala situacija biti analizirana unutar stranačkih organa, nakon čega će javnost biti obaviještena o daljim koracima.

Politika

Milatović ipak proglasio “plave” zakone

Nakon što je prvobitno odlučio da Skupštini na ponovno razmatranje vrati u ponedjeljak 25 usvojenih “plavih” zakona, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović se ipak predomislio i proglasio ih, objasnivši da njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta.

“Dok god je ovakav sastav parlamenta, zakoni će se, nažalost, donositi bez čitanja i suštinske rasprave. Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta”, naveo je Milatović u saopštenju za javnost.

Iz Vlade kazali su juče da svi zakoni koji su u ponedjeljak usvojeni s “plavom zastavicom” (važni za zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU), da imaju mišljenje Evropske komisije, da je održana javna rasprava o njima i da su u njih unesene evropske direktive.

U nastavku prenosimo integralno obraćanje predsjednika Milatovića.

“Poštovani građani,

Imali ste priliku da još jednom vidite kako se u Skupštini Crne Gore zakoni koji direktno utiču na vaš svakodnevni život donose žmureći, pukim dizanjem ruku. Siguran sam da bi nasumično izabrani građani obavljali posao poslanika odgovornije i savjesnije od sadašnjeg saziva Skupštine.

Dok god je ovakav sastav parlamenta, zakoni će se, nažalost, donositi bez čitanja i suštinske rasprave.

Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta.

Na ovaj način sam još jednom htio da pokažem da su Crnoj Gori neophodne otvorene liste, kako bi građani mogli da biraju poslanike koji zaista zastupaju njihove interese, koji čitaju zakone i aktivno učestvuju u raspravama o budućnosti ove zemlje.

Na kraju, upravo oni koji vode kampanju protiv mene, vođeni isključivo ličnim animozitetom i borbom za opstanak na vlasti, dokazali su da predstavljaju najveće protivnike istinskog demokratskog razvoja i evropskih integracija Crne Gore.

Svi u Crnoj Gori znaju istinu: EU put koči opstrukcija izbora sudija Ustavnog suda. EU put koči stanje u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru. EU put koče netransparentni ugovori sa UAE, koji suspenduju naše zakone, krše Ustav i zaobilaze evropske procedure. EU put koči slaba ekonomija i partijsko zapošljavanje. EU put koči i to što nemamo zakone o Vladi i Skupštini, kao i izbori u Šavniku koji traju već četiri godine. EU put koči i nedostatak napretka u izbornoj reformi, kao i osobe povezane sa kriminalom na visokim državnim pozicijama.

Svi sve znaju, ali je izgleda naš usud što i bivši i sadašnji na vlasti uvijek biraju sjaj Dubaija umjesto evropskih pravila”, poručio je predsjednik Milatović.