Politika

SDT traži po pet godina za Mandića i Kneževića

Suđenje, u ponovljenom postupku optuženima za pripremanje terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, koje je juče sa kraćim pauzama trajalo više od petnaest sati, okončano je završnim riječima tužilaštva, a u 18 sati počelo je i davanje završnih riječi okrivljenih i advokata odbrane koje je trajalo do ponoći. Okrivljeni i advokati odbrane istakli su da je bilo očekivano da SDT odustane od optužbi i,,montiranog procesa”. Okrivljeni Andrija Mandić i Milan Knežević u završnim riječima istakli su da su crnogorsko pravosuđe i tužilaštvo jučerašnjim postupkom u sudnici Višeg suda doživjeli fijasko u predstojećim pravosudnim reformama.

Pred vijećem podgoričkog Višeg suda kojim predsjedava sudija i predsjednik suda Zoran Radović, specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić pročitali su završnu riječ koju je pripremila zastupnica optužbe, specijalna tužiteljka Jelena Protić, koja je u međuvremenu pošla na bolovanje. Njena završna riječ stala je na više od 100 kucanih strana i tužilaštvo je na pretresu insistiralo da je detaljno pročita. Specijalno tužilaštvo je u cjelosti ostalo pri ranijoj optužnici, tvrdeći da su optuženi izvršili krivično djelo koje im je stavljeno na teret. Tužilac Vučinić je neznatno izmijenio i precizirao dispozitiv optužnice. Kako je došlo do malih promjena, pri čemu je pravna kvalifikacija djela ostala neizmijenjena, okrivljeni i njihovi branioci nijesu tražili odlaganje završnih riječi.

Iako je optuženi Milan Knežević, radi ekonomičnosti postupka, predlagao da se završna riječ tužilaštva ne čita jer je predata sudu u elektronskoj formi, dvojica tužilaca mijenjali su se naizmjenično kako bi prisutnim strankama detaljno obrazložili činjenično stanje i dokaze koji su tokom osam godina suđenja provedeni u sudnici. Tako su u nekoliko sati detaljno pročitane odbrane okrivljenih, iskazi saslušanih svjedoka, kao i svjedoka saradnika Saše Sinđelića, nakon čega su podsjetili i na sve materijalne dokaze koji se nalaze u spisima predmeta. Tužilaštvo je zatražilo da se optuženi oglase krivim i kazne po zakonu.

Tužioci su predložili sudu da se organizatori kriminalne grupe ruski državljani Eduard Šišmakov osudi na 15 godina zatvora, a Vladimir Popov na 12 godina.

Za lidere bivšeg Demokratskog fronta (DF) Andriju Mandića i Milana Kneževića predloženo je po pet godina zatvora. Za bivšeg komandanta srpske Žandarmerije Bratislava Dikića tužioci su tražili jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora, dok je za Predraga Bogićevića i Nemanju Ristića predloženo po sedam godina zatvora.

Tužilaštvo za okrivljenu Branku Milić traži kaznu od tri godine, za Milana Dušića i Srboljuba Đorđevića po godinu i šest mjeseci, a za Dragana Maksića godinu i devet mjeseci zatvora. Za Mihaila Čađenovića, nekadašnjeg vozača Andrije Mandića tužilac je zatražio godinu i šest mjeseci zatvora.

Zatvorska kazna jedino nije tražena za Kristinu Hristić već je predložena uslovna osuda.

Zastupnici optužbe naveli su da su odbrane optuženih opovrgnute iskazima saslušanih svjedoka i provedenim dokazima na glavnom pretresu, posebno apostrofirajući iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića.

Branioci okrivljenih advokati Miroje Jovanović, Dražen Medojević, Nikola Medojević, Vaso Bečanović, Mladen Dubak, Radonja Drakulović i Dušan Radosavljević zatražili su u završnoj riječi oslobađajuću presudu.

Sledeće

Marković predstavio partiju: Nismo ničiji projekat, cilj je oporavak države

Ne propustite

Kaluđerović: Važnost jačanja vladavine prava i neselektivne borbe protiv kriminala

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: Referendum u Zeti zloupotreba demokratije

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je istakao za Radio Crne Gore da referendum u Zeti ne smatra paznikom demokratije kako to neki karakterišu, već zloupotrebom demokratije i dobre evropske prakse.

“Tačno je da u Evropi postoje lokalni referendumi. Ali na njima se nikada ne postavlja pitanje da li ste za to da se gradi projekat koji doprinosi zdravlju građana ili očuvanju životne sredine. Takvo pitanje je nonsens”, kazao je Mujović.

Pitanja koja se postavljaju na referendumima, kako je kazao u izjavi za Radio CG, uglavnom se tiču načina kako trošite novac poreskih obaveznika i naveo primjer iz Lozane (kanton Vaud) gdje je nedavni referendum bio na temu da li Vlada treba da isplati penzionerima 13. penziju.

“Ako već organizujete referendum sa temama koje se tiču tretmana otpada onda to mora biti početni korak, prije izdavanja bilo kakve dokumentacije za gradnju. Sprovoditi referendum u Zeti nakon dobijene dozvole za gradnju Postrojenja za prečišćavanje i nakon obezbjeđivanja finansijskih sredstava za njegovu realizaciju je Evropi nepoznata praksa”, naglasio je Mujović.

Konačno, ističe on, lokalni referendumi su uglavnom savjetodavnog karaktera, a finalnu odluku donose gradske vlasti, vlasti kantona ili vlast sa državnog nivoa.

“Ako nam je zaista cilj da budemo dio Evrope nemam dilemu da li treba graditi kolektor na definisanoj lokaciji i da li treba postupiti onako kako se postupa u Evropi”, zaključio je Mujović.

Politika

Asanović: Bezobrazne su tvrdnje da rezultati referenduma neće uticati na odluke

Stanovnici Zete, najmlađe crnogorske opštine, danas se na referendumu izjašnjavaju da li su za ili protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun.

Prema Asanovićevim riječima, građani dostojanstveno izlaze na referendum i direktno se izjašnjavaju o gradnji postrojenja u Botunu.

Poručuje da su “neki pokušavali da smanje izlaznost sa pričom kako ovaj referendum neće uticati”.

“Vrlo je bezobrazno ko god kaže da ovaj referendum neće uticati, jer ovo je volja građana, ovo je pravo građana da biraju. Ukoliko neko smatra da može da ide protiv toga, ja sam siguran da ne može i da se to mora poštovati”, naglasio je Asanović.

Podsjetio je i da pravo glasa, prema biračkom spisku, ima oko 13.000 građana.

Naglasio je i da, i pored činjenice da su na prošim izborima dobili mandat građana da samostalno vrše vlast, “građani će reći svoje”.

“Izlaznost je veća nego na posljednim parlamentarnim izborima, što dotatno daje uspješnost ovom referendumu. Samo u Botunu do 12 časova izlaznost je bila preko 60 odsto, što nikad u Crnoj Gori nije zabilježeno”, ocijenio je Asanović.

Asanović je istakao da su “Opština Zeta svi njeni građani”.

Izvor: Vijesti

Politika

Satler: Spreman sam da razgovaram sa građanima Botuna

Ambasador EU u Podgorici Johan Satler istakao je u Jutarnjem programu TVCG kako se nada da ćemo 16. decembra u Briselu, na Međuvladinoj konferenciji, imati uspješan dan. Naveo je da je spreman da razgovara sa građanima Botuna.

Što se referenduma u Zeti tiče, naglasio je da mu je drago da ljudi razgovaraju o pitanju postrojenja za prečišćavanje opadnih voda i ekološkim izazovima.

“Možda je trebalo i ranije ali dobro je da se to dešava. Bitno je da slušamo jedni druge. Ja želim da saslušam građane, to je jako bitno. Građani Botuna nijesu dugo saslušani. Posmatramo i problem crvenog mulja, to je ključno i izdvojeno je preko 30 miliona za rješavanje. Mislim da će i pitanje postrojenja u Botunu biti uspješno riješeno”, konstatovao je Satler.

Satler je, govoreći o novim segmentima nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine “Čuvaj da te čuva”, naglasio da su dosadašnjim akcijama postigli vidljive promjene.

On je pozdravio veliku zainteresovanost za kampanju, ističući da posebno želi da pohvali dešavanja u Kotoru i njihovu uključenost u akciju.

Satler je rekao da treba imati represivnu politiku kada je u pitanju narušavanje životne sredine.