Politika

SDT traži po pet godina za Mandića i Kneževića

Suđenje, u ponovljenom postupku optuženima za pripremanje terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, koje je juče sa kraćim pauzama trajalo više od petnaest sati, okončano je završnim riječima tužilaštva, a u 18 sati počelo je i davanje završnih riječi okrivljenih i advokata odbrane koje je trajalo do ponoći. Okrivljeni i advokati odbrane istakli su da je bilo očekivano da SDT odustane od optužbi i,,montiranog procesa”. Okrivljeni Andrija Mandić i Milan Knežević u završnim riječima istakli su da su crnogorsko pravosuđe i tužilaštvo jučerašnjim postupkom u sudnici Višeg suda doživjeli fijasko u predstojećim pravosudnim reformama.

Pred vijećem podgoričkog Višeg suda kojim predsjedava sudija i predsjednik suda Zoran Radović, specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić pročitali su završnu riječ koju je pripremila zastupnica optužbe, specijalna tužiteljka Jelena Protić, koja je u međuvremenu pošla na bolovanje. Njena završna riječ stala je na više od 100 kucanih strana i tužilaštvo je na pretresu insistiralo da je detaljno pročita. Specijalno tužilaštvo je u cjelosti ostalo pri ranijoj optužnici, tvrdeći da su optuženi izvršili krivično djelo koje im je stavljeno na teret. Tužilac Vučinić je neznatno izmijenio i precizirao dispozitiv optužnice. Kako je došlo do malih promjena, pri čemu je pravna kvalifikacija djela ostala neizmijenjena, okrivljeni i njihovi branioci nijesu tražili odlaganje završnih riječi.

Iako je optuženi Milan Knežević, radi ekonomičnosti postupka, predlagao da se završna riječ tužilaštva ne čita jer je predata sudu u elektronskoj formi, dvojica tužilaca mijenjali su se naizmjenično kako bi prisutnim strankama detaljno obrazložili činjenično stanje i dokaze koji su tokom osam godina suđenja provedeni u sudnici. Tako su u nekoliko sati detaljno pročitane odbrane okrivljenih, iskazi saslušanih svjedoka, kao i svjedoka saradnika Saše Sinđelića, nakon čega su podsjetili i na sve materijalne dokaze koji se nalaze u spisima predmeta. Tužilaštvo je zatražilo da se optuženi oglase krivim i kazne po zakonu.

Tužioci su predložili sudu da se organizatori kriminalne grupe ruski državljani Eduard Šišmakov osudi na 15 godina zatvora, a Vladimir Popov na 12 godina.

Za lidere bivšeg Demokratskog fronta (DF) Andriju Mandića i Milana Kneževića predloženo je po pet godina zatvora. Za bivšeg komandanta srpske Žandarmerije Bratislava Dikića tužioci su tražili jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora, dok je za Predraga Bogićevića i Nemanju Ristića predloženo po sedam godina zatvora.

Tužilaštvo za okrivljenu Branku Milić traži kaznu od tri godine, za Milana Dušića i Srboljuba Đorđevića po godinu i šest mjeseci, a za Dragana Maksića godinu i devet mjeseci zatvora. Za Mihaila Čađenovića, nekadašnjeg vozača Andrije Mandića tužilac je zatražio godinu i šest mjeseci zatvora.

Zatvorska kazna jedino nije tražena za Kristinu Hristić već je predložena uslovna osuda.

Zastupnici optužbe naveli su da su odbrane optuženih opovrgnute iskazima saslušanih svjedoka i provedenim dokazima na glavnom pretresu, posebno apostrofirajući iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića.

Branioci okrivljenih advokati Miroje Jovanović, Dražen Medojević, Nikola Medojević, Vaso Bečanović, Mladen Dubak, Radonja Drakulović i Dušan Radosavljević zatražili su u završnoj riječi oslobađajuću presudu.

Sledeće

Marković predstavio partiju: Nismo ničiji projekat, cilj je oporavak države

Ne propustite

Kaluđerović: Važnost jačanja vladavine prava i neselektivne borbe protiv kriminala

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

MUP: Nijedna kazna u 2025. zbog blokade puteva i protesta

Dok javnost bruji o drastičnim novim kaznama koje donose izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, paradoksalna je činjenica da se postojeći zakon gotovo uopšte nije primjenjivao – iako već predviđa sankcije za zloupotrebu prava na okupljanje, uključujući i blokadu saobraćajnica.

“U periodu od 01.01.2025. godine do 01.06.2025. godine nije bilo slučajeva kažnjavanja po osnovu čl. 33 i 34 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama”, stoji u odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova.

Odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, dobijen je putem aplikacije za slobodan pristup informacijama (SPI) koju razvija MANS, i potvrđuje da tokom 2025. godine nije bilo nijednog slučaja kažnjavanja po osnovu člana 33 i člana 34 aktuelnog Zakona. Ova dva člana propisuju kazne za organizatore i učesnike okupljanja koji ne poštuju prijavljene rute, remete javni red ili ometaju saobraćaj.

Upravo su takva okupljanja – naročito ona koja su uključivala blokade puteva i raskrsnica – bila česta tokom proteklih mjeseci, kako iz sindikalnih, ekoloških, tako i političkih motiva. Međutim, ni u jednom slučaju nije pokrenut prekršajni ili krivični postupak, što otvara ozbiljno pitanje: zašto se zakon koji već postoji ne primjenjuje, dok se paralelno uvodi drastično stroži režim?

Najavljene izmjene predviđaju kazne od 5 000 do 10 000 eura za organizatore okupljanja koje blokira saobraćaj. Poređenja radi, postojeći zakon već sada propisuje kazne do 5 000 eura (za pravna lica), no očigledno se dosadašnja zakonska osnova nije smatrala „dovoljnom“ – iako je ostala potpuno neiskorišćena.

Zato novi zakon djeluje manje kao pokušaj unapređenja postojećeg pravnog okvira, a više kao politička poruka i sredstvo pritiska, posebno u kontekstu sve učestalijih protesta i rastuće društvene polarizacije.

Politika

Joković: Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje

Photo by Portal Zeta

Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, upućujem vam najiskrenije čestitke u ime Socijalističke narodne partije Crne Gore i u svoje lično ime, kazao je predsjednik SNP-a Vladimir Joković.

“Na današnji dan s ponosom se prisjećamo dva velika istorijska trenutka – međunarodnog priznanja crnogorske državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i slavnog narodnog ustanka protiv fašizma 1941. godine. Ove dvije svetinje predstavljaju stubove slobodarske tradicije naše države i vječni su podsjetnik da Crna Gora pripada svom narodu – onima koji su je stvarali, branili i čuvali” navodi se u saopštenju.

SNP Crne Gore u kontinuitetu baštini te vrijednosti: slobodu, pravdu, solidarnost i borbu za dostojanstven život svakog čovjeka. Vjerujemo u Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana, u kojoj nema mjesta za podjele, revanšizam i ucjene, već u kojoj je narod taj koji odlučuje, a država ta koja štiti njegove interese, ističe Joković.

“Naša borba je borba za narodnu državu, za ekonomsku sigurnost, za snažnu podršku domaćem seljaku, radniku i penzioneru. To je borba za državu u kojoj se cijeni rad, poštuje porodična vrijednost, njeguje vjera, tradicija i identitet, ali istovremeno gradi društvo u kojem su svi ravnopravni i slobodni. Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje, jer samo zajedno možemo graditi Crnu Goru koja će biti jaka, poštovana i pravedna”, zaključuje Joković.

Politika

Spajić: 13. jul – duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja

Povodom Dana državnosti i Dana ustanka naroda Crne Gore, premijer Milojko Spajić uputio je čestitku građankama i građanima, naglašavajući da ovaj datum predstavlja duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja.

Dan državnosti nas podsjeća na događaje koji predstavljaju najdublji izraz našeg beskompromisnog i kosmopolitskog kolektivnog opredjeljenja. Put slobode, pravde i građanske solidarnosti nije samo naš savremeni ideal – on je rezultat viševjekovne borbe i požrtvovanja naših predaka, poručio je Spajić.

Ističe da savremena Crna Gora svoje temelje gradi na vrijednostima koje su utkane u 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora dobila međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu, kao i u 13. jul 1941. godine, kada je narod ustao protiv fašističkog okupatora.

“Dužni smo, odgovorni pred precima, a obavezni pred potomcima, da taj put nastavimo – kroz širenje i osavremenjavanje temeljnih vrijednosti 13. jula. Te vrijednosti su garant uspješnog nastavka i završetka reformskog procesa i našeg članstva u Evropskoj unije”, poručio je predsjednik Vlade.

Spajić je izrazio uvjerenje da će Crna Gora i u vremenu pred nama pokazati visoki nivo nacionalne zrelosti i društvenog jedinstva oko ključnih pitanja razvoja i napretka.

“Siguran sam da ćemo, kao mnogo puta do sada, dokazati snagu konsenzusa i dostojanstveno dočekati 150. godišnjicu Berlinskog kongresa kao punopravna članica Unije najnaprednijih evropskih država”, naglasio je premijer.

Na kraju, Spajić je građanima još jednom čestitao najveći državni praznik.

“Živjela Crna Gora”, poručuje u čestitki.