Politika

Šaranović predao dokumentaciju o zloupotrebama u “Čistoći”

Zamjenik gradonačelnice Podgorice Danilo Šaranović i predsjednik Odbora direktora “Čistoće” Milan Vukadinović predali su Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dokumentaciju koja, kako je naveo Šaranović, ukazuje na zloupotrebe u radu gradskog preduzeća “Čistoća” tokom mandata bivšeg direktora Andrije Čađenovića. Šaranović je u obraćanju medijima istakao da je “Čistoća” u ovom trenutku dužna preko dva miliona eura.

“Danas smo glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću dostavili dokumentaciju da su odgovorna lica u JP “Čistoća” počinila djela koja se gone po službenoj dužnosti. U međuvremenu smo nabavili još neku dokumentaciju. Čuli ste da su zaposleni, po sopstvenom kazivanju, bili izloženi višegodišnjem pritisku od strane bivšeg rukovodstva da lažiraju iskaze. Ima tu donacija, isplate jednokratne pomoći. Kako će tužilac kvalifikovati krivična djela to je njegov posao. Naš zadatak jeste da javnost i nadležne institucije upoznamo sa svim nezakonitostima, rekao je Šaranović novinarima.

Kazao je da su došli da obavljaju ove funkcije da bi se borili za jednaka prava svih zaposlenih, te da ne smiju za žmure na nezakonitosti.

“Siguran sam da je ovo “samo vrh ledenog brijega”, imajući u vidu da se od one konferencije za medije toliko zaposlenih oslobodilo da nam ukaže na brojne višegodišnje zloupotrebe. Naročito prednjače pritužbe na račun Čađenovića”, kazao je Šaranović.

Istakao je da je da je predsjednik Odbora direktora “Čistoća” Milan Vukadinović nakon izbora odmah počeo pristupio sa upoznavanjem sa stanjem u privrednom društvu.

“Mi smo uradili ono što je bio naš dio posla, nakon toga možda će i nadležno tužilaštvo tražiti uvid u dodatnu dokumentaciju i mi želimo da institucijama olakšamo posao tako što ćemo 24/7 biti na raspolaganju kad su ovakve stvari u pitanju”, kazao je Šaranović.

Šaranović: “Čistoća” dužna preko dva miliona eura, a prije mandata Čađenovića bila dužna ispod 100 hiljada

Istakao je da ono što za sada znaju jeste da je “Čistoća” sada dužna preko dva miliona eura.

“Ako vi imate izjavu odgovornih lica iz službe finasija da nisu validno prikazivani izvještaji, mi ne možemo utvrditi vrijednost štete. Ono što znamo jeste da je sada “Čistoća” dužna preko dva miliona eura, a bila je dužna ispod 100 hiljada kada je Andrija Čađenović došao u “Čistoću”. Kada je izašao iz nje na računu je bilo 40 hiljada a kada je došao bilo je 530 hiljada”, kazao je Šaranović.

Istakao je da je na ime jednokratnih pomoći i donacija isplaćeno blizu 400 hiljada eura.

“Vidjeli ste i sami da je na ime jednokratnih pomoći isplaćeno blizu 400 hiljada eura, vidjeli ste i sami da se za vrijeme mandata Čađenovića broj zaposlenih povećao za 200”, kazao je Šaranović.

Šaranović: Dug prema “Deponiji” milion eura

Istakao je da je dug “Čistoće” prema drugom gradskom preduzeću, “Deponiji”, milion eura.

“Zbog toga je neizvjesno hoće li ‘Deponija’ moći da reguliše svoje obaveze, a tu su i rata kredita, kao i zarade. Radimo sve što je moguće da i jedno i drugo društvo isplate barem neto zarade”, kazao je Šaranović.

Istakao je da za svakog za koga otkriju da je “radio ovakve ili slične stvari biće obaviješteno tužilaštvo”.

Podsjetimo, Šaranović je ranije saopštio je da situacija u gradskom preduzeću “Čistoća” izuzetno teška, te da je ozbiljno ugrožena sposobnost da ta firma obavlja funkciju. Tvrdi i da više od pola mehanizacije za odvoz otpada nije u funkciji, a riječ je o mašinama starosti od samo nekoliko godina.

Sledeće

Ustavni sud ukinuo izmjene Zakona o predsjedniku

Ne propustite

Evropa sad: Abazović ozbiljan kandidat za novinara žute štampe

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.