Politika

Radunović: Usvajati samo neophodno za funkcionisanje države do 11. juna

Skupština Crne Gore usvojila je danas četiri zakona, među kojima je i onaj o potvrđivanju Sporazuma o slobodi kretanja na Zapadnom Balkanu sa ličnom kartom.

Poslanik DF-a Slaven Radunović kazao je da smatra da Skupština u stanju kada je raspuštena treba da odlučuje samo o tehničkim stvarima, jer samim tim što je raspuštena, ona je i nelegitimna.

“Mislim da bi period do novih parlamentarnih izbora trebalo da koristimo prikladno za Skupštinu koja je raspuštena”, rekao je on.

Objašnjava da brzo predlaganje zakona Vlade koja je legalna, ali ne i legitimna, a onda i usvajanje od strane parlamenta koji će da dobije zamjenu 11. juna, stvara situaciju da novi saziv nakon parlamentarnih izbora radi po diktatu trenutnog.

“Smatramo da smo ovdje nelegitimni između ostalog i zato što će u budućoj vlasti bitnu ulogu igrati još jedan igrač koji trenutno nema predstavnike u ovom domu”, rekao je on.

On je konstatovao i da u Skupštini ne postoji parlamentarna većina, te da se treba suzdržavati novih inicijativa iz Vlade.

“Ne želimo da koristimo ovaj dom kao marketinšku platformu za buduće izbore”, rekao je on.

Na dnevnom redu skidanje imuniteta poslanicima

Administrativni odbor predložio je skidanje imuniteta poslanicima DPS-a i SD-a još u decembru prošle godine, ali to na dnevni red dolazi tek u aprilu.

Specijalno državno tužilaštvo sumnja da su nekadašnji funkcioneri u ranijoj Vladi Demokratske partije socijalista (DPS), od 2016. do 2020. godine, odlučivali o dodjeli stanova i kredita, suprotno kriterijumima koji su definisani odlukom tadašnje Vlade. Vlast DPS-a je smijenjena u avgustu 2020. godine.

Krivične prijave protiv njih podnio je premijer Dritan Abazović sredinom oktobra prosle godine, tvrdeći da je time država oštećena za oko dva miliona eura.

Rekao je da je to posljedica zloupotrebe službenog položaja, tvrdeći da imaju spisak od više od 500 ljudi koji su dobili stanove.

Među osumnjičenima su aktuelni poslanici o čijem imunitetu će se izjasniti Skupština – Predrag Bošković, Dragica Sekulić, Suzana Pribilović, Ivan Brajović i Damir Šehović, koji su u jednoj od prethodnih vlada bili ministri i članovi komisije za dodjelu stanova.

Svi su iz DPS-a i nihovog koalicionog partnera Socijaldemokrata Crne Gore.

Stanovi i krediti su dodjeljivani na osnovu Vladine “Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera Vlade Crne Gore” iz 2014. godine.

Abazović tvrdi da je DPS uništio dio dokumentacije o dodjeli stanova. Kako je ranije predočio, to se dogodilo nakon političkih promjena u avgustu 2020. godine, tokom tri mjeseca funkcionisanja tehničke Vlade dok nije izabrana Vlada Zdravka Krivokapića. Takve optužbe, DPS je odbacio.

Pritom su, tvrde iz aktuelne Vlade, uništeni svi tonski snimci sa sjednica crnogorske Vlade od 2010. do 2020. godine.

Sledeće

Ivan Vuković odlazi sa mjesta gradonačelnika Podgorice

Ne propustite

Mladi Evrope: Pobjedom Milatovića pobijedila je mladost, sloboda i Evropa!

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.

Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.

Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.

Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.

Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.

Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.

Izvor: Dan

Politika

Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.

Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.

“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.

Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.

“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.

Politika

Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori

Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.

Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.

Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.

Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.

Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.