Politika
Putovanja poslanice Pejović građane koštala skoro 25 hiljada eura
Podaci dostavljeni iz Skupštine Crne Gore pokazuju da su poslanici tokom 2024. godine na službena putovanja potrošili ukupno 352.101 eura. Ovi troškovi uključuju prevoz, smještaj i dnevnice.
Najviše je o trošku građana putovala Jevrosima Pejović, poslanica Posebnog kluba poslanika, koja je u 2024. godini na službena putovanja potrošila 24.594 eura. Tokom godine Pejović je posjetila 15 država, od čega Belgiju i Švajcarsku po dva puta, dok je ostale destinacije – uključujući Grčku, Irsku, Island, Katar i SAD – posjetila po jednom. U strukturi njenih troškova, najviše novca je izdvojeno za smještaj (9.690 eura), zatim za prevoz (9.499 eura) i dnevnice (5.053 eura). Pejović je članica nekoliko skupštinskih delegacija, uključujući i Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) i Parlamentarnu skupštinu OEBS-a.
Iza nje, po visini troškova, nalaze se Gordan Stojović iz Pokreta Evropa sad (PES) sa 19.406 eura, te Duško Stjepović iz Demokrata sa 17.261 eura. Stojović, je imao devet službenih putovanja u svojstvu šefa delegacije u parlamentarnoj dimenziji Centralnoevropske inicijative (CEI) i člana skupštinskih delegacija pri nekoliko drugih međunarodnih tijela. Stjepović, predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike i šef delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, bio je član deset skupštinskih delegacija tokom 2024. godine.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić (NSD) na službenim putovanjima, potrošio je 6.252 eura tokom cijele godine, što je značajno manje u odnosu na mnoge druge poslanike, uprkos njegovoj funkciji. Tokom 2024. godine, Mandić je putovao u Belgiju, Italiju, Maltu, Maroko, Portugaliju, Srbiju, Švedsku i Španiju, a nije koristio pravo na isplatu dnevnica.
Za službena putovanja potpredsjednika Nikole Camaja (Albanski forum) je iz budžeta izdvojeno 15.869 eura, dok je Zdenka Popović (Demokrate) potrošila 11.448 eura. Sa druge strane, Mirsad Nurković (BS) imao je troškove od 5.203 eura, dok je Boris Pejović (PES) – 2.906 eura.
Pored ranije navedenih poslanica Pejović i Popović, te poslanika Stojovića, Stjepovića i Camaja, među poslanicima za čija je službena putovanja izdvojeno više od 10.000 eura tokom 2024. godine nalaze se i Anđela Vojinović (Demokrate) – 14.440 eura, Jelena Božović (NSD) – 13.199 eura, bivša poslanica Maja Vukićević (DNP) – 13.120 eura, Admir Adrović (BS) – 13.009 eura, Jelena Nedović (PES) – 11.501 eura, Nikola Rakočević (DPS) – 10.314 eura i Amer Smailović (BS) – 10.263 eura.
Sa druge strane, u Skupštini Crne Gore postoji i 19 od ukupno 81 poslanika koji tokom 2024. godine nisu potrošili ni cent na službena putovanja. Među njima najbrojniji su poslanici PES-a – čak šest od 20 poslanika ove partije nije imalo troškova vezanih za službena putovanja: Armen Šehović, Dane Marković, Dragana Vučević, Milan Zečević, Tonći Janović i Vladimir Bakrač.
Slijede poslanici DPS-a, od kojih troje od 17 nije imalo takvih troškova: Elvir Zvrko, Nermin Abdić i Nikola Janović. Nisu putovali ni Bogdan Božović (SNP), Boris Bogdanović (Demokrate), Edina Dešić (BS), Filip Adžić (URA), Mehmed Zenka (DUA), Milan Knežević (DNP), Vladimir Dobričanin (Poseban klub)…
Politika
Vuković u Vašingtonu potpisao ugovore vrijedne 58 milione eura
Ministar finansija Novica Vuković potpisao je u Vašingtonu dva strateški izuzetno važna ugovora sa Svjetskom bankom, ukupne vrijednosti 58 miliona eura, čime Crna Gora dodatno učvršćuje kurs ka održivom razvoju, jačanju institucija i ubrzanju evropske integracije.
Ovi projekti predstavljaju konkretan rezultat aktivne i odgovorne politike Ministarstva finansija (MF), koje, kroz međunarodna partnerstva, obezbjeđuje finansijsku i ekspertsku podršku za ključne razvojne prioritete države.
“Najveći dio sredstava, 40 miliona eura, biće usmjeren na sveobuhvatnu modernizaciju sistema upravljanja otpadom, uključujući izgradnju Regionalnog centra u Nikšiću, kao i razvoj savremenih sistema za selekciju, reciklažu i kompostiranje. Ovaj projekat ima direktan značaj za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene”, naveli su iz MF-a.
Istovremeno, projekat „Šume Crne Gore za zajednički prosperitet“, vrijedan 18 miliona eura, donosi snažan razvojni impuls sektoru šumarstva, kroz održivo upravljanje resursima, jačanje drvne industrije i unapređenje ekonomskih prilika u ruralnim područjima. Projekat je u potpunosti usklađen sa evropskim standardima i doprinosi ispunjavanju obaveza iz Programa pristupanja Evropskoj uniji.
“Zaključenje ovih aranžmana potvrđuje jasnu opredijeljenost Vlade da, uz snažnu podršku Ministarstva finansija, ubrzano sprovodi reforme koje vode ka zatvaranju pregovaračkih poglavlja i punopravnom članstvu u Evropskoj uniji”, kazali su iz MF-a.
Kako su istakli, ove investicije nijesu samo ulaganja u infrastrukturu, one predstavljaju ulaganje u jače institucije, konkurentniju ekonomiju i bolji kvalitet života građana. Istovremeno, one potvrđuju da Crna Gora ima kapacitet i političku volju da sprovodi zahtjevne reforme i odgovori na standarde Evropske unije.
“Ministarstvo finansija nastavlja da bude ključni stub ekonomskog razvoja države, kroz proaktivnu politiku koja povezuje finansijsku stabilnost, razvojne projekte i strateške ciljeve evropske integracije”, navodi se u saopštenju.
Inicijativa o povlačenju priznanja Kosova koju ponovo aktuelizuje Milan Knežević djeluje na prvi pogled kao snažna politička poruka, ali u suštini otvara niz nelogičnosti, kontradikcija i političkih paradoksa, kako na regionalnom, tako i na unutrašnjem planu.
Prije svega, takva inicijativa zanemaruje realnost političkog života Srba na Kosovu. A ta realnost se zove Srpska lista. Ova politička organizacija, koja je prošla put od građanske inicijative (2013) do dominantne političke stranke među Srbima na Kosovu, aktivno učestvuje u institucijama kosovskog sistema: od lokalnih samouprava do parlamenta i vlade.
Ono što dodatno komplikuje narativ povlačenja priznanja Kosova jeste činjenica da Srpska lista uživa snažnu političku i logističku podršku iz Beograda, prije svega od Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke. Drugim riječima, zvanična politika Srbije, iako ne priznaje nezavisnost Kosova aktivno učestvuje u političkom sistemu Kosova kroz Srpsku listu.
Tu dolazimo do ključne kontradikcije u Kneževićevoj inicijativi.
Ako je problem u priznanju Kosova kao države, kako onda nije problem učešće Srba u institucijama te iste države? Ako je Kosovo “takozvana država”, zašto je prihvatljivo da srpski politički predstavnici budu ministri, poslanici i potpredsjednici skupštine u tom sistemu?
Ova nedosljednost postaje još izraženija kada se Kneževićeva politika uporedi sa njegovim odnosom prema Beogradu. Naime, Knežević je nedavno javno podržao Aleksandra Vučića na lokalnim izborima u Srbiji. Time je implicitno podržao i ukupnu političku strategiju Srbije prema Kosovu, uključujući i djelovanje Srpske liste.
To otvara legitimnu dilemu:
- Da li Knežević ovom inicijativom zapravo kritikuje politiku Beograda i indirektno dovodi u pitanje legitimitet Srpske liste?
- Ili je riječ o političkom manevru usmjerenom ka biračkom tijelu, bez stvarne dosljednosti i strateške dubine?
Jer ako bi bio dosljedan, Knežević bi morao jasno reći da je i učešće Srpske liste u kosovskim institucijama sporno. Međutim, takav stav izostaje. Naprotiv, njegova ranija podrška Vučiću sugeriše da prihvata model “djelovanja iznutra” — odnosno borbe za interese Srba kroz institucije tkz.Kosova.
Zbog toga inicijativa o povlačenju priznanja u Crnoj Gori djeluje više kao politički signal nego kao realna politika. Ona ne nudi rješenje nijednog konkretnog problema: ni položaja Srba na Kosovu, ni regionalne stabilnosti, niti spoljnopolitičkog položaja Crne Gore.
Na kraju, postavlja se suštinsko pitanje smisla: ako i Srbija, koja najviše osporava kosovsku nezavisnost, učestvuje u tom sistemu kroz Srpsku listu, kakav bi efekat imalo povlačenje priznanja od strane Crne Gore?
Politika
Knežević: Ulazak DNP-a u Vladu samo odložio inicijativu o povlačenju priznanja Kosova
Lider DNP-a Milan Knežević tvrdi da očekuje podršku od svojih koalicionih partnera, na čelu sa NSD-o, ali i od Pokreta Evropa sad na najavljenu inicijativu o povlačenju priznanja Kosova.
“Očekujem da će dati podršku ovoj našoj inicijativi. Podsjetiću vas da je prapočetak ove inicijative bio u Skupštini opštine Zeta, gdje vršimo vlast zajedno sa našim koalicionim partnerima iz Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene. I tada je već bila formirana većina, ali smo nakon ulaska u Vladu i dogovora da kroz koalicioni sporazum ne potenciramo teme koje bi mogle da dijele društvo, a navodno je to bila jedna od tema, dogovorili se da kroz jedan razgovor i dijalog stvorimo institucionalne preduslove kako bi moglo da se normira i rješenje vezano za zastavu i za državljanstvo i da srpski jezik postane službeni”, kazao je Knežević za Euronews Montenegro.
Ali svakako, kaže, da “otvorimo pitanje oko priznanja takozvane države Kosovo, jer je i sam tadašnji premijer Duško Marković tada saopštio da je preko 75% građana bilo protiv priznanja takozvane države Kosovo.”
“Tako da će ta prva inicijativa biti sigurno u Skupštini opštine Zeta. Sinoć je održana sjednica odborničkog kluba u Zeti i vjerujem da ćemo dobiti podršku naših koalicionih partnera iz Nove srpske demokratije. Zatim ćemo krenuti sa svim lokalnim samoupravama i skupštinama gdje participiramo u vlasti da bi konačno završili sa rezolucijom u Skupštini Crne Gore u kojoj bi obavezali Vladu da povuče ovu odluku koja je donesena 2008. godine. Tako da, smatramo da se radi o jednoj kontinuiranoj principijelnoj politici koja nema nikakve veze ni sa kakvim predizbornim aktivnostima jer su izbori 2027. godine i da smo htjeli sa bilo čim da manipulišemo mogli smo to da uradimo u maju sljedeće godine, ali naprosto nakon odbijanja da se na dnevni red uvrsti naša inicijativa vezana za državne simbole i da trobojka postane narodna zastava normirana u zakonu, shvatili smo da premijer Spajić ne želi nikakav dogovor”, naveo je on.
-
Kolumne4 дана ranijeВук Бачановић: Орлови, љиљани, тробојке и будале
-
Sport13 сати ranijeMaraš: Od dječačke ljubavi do kapitenske trake Zete
-
Politika1 дан ranijeZašto inicijativa o povlačenju priznanja Kosova nema smisla?
-
Politika2 дана ranijeKnežević: Ulazak DNP-a u Vladu samo odložio inicijativu o povlačenju priznanja Kosova
-
Politika3 дана ranijeKnežević: Tražićemo povlačenje odluke o priznanju Kosova
-
Politika3 дана ranijeDNP podržao subvencije produženog boravka po mjeri DPS-a
-
Politika2 дана ranijeDobrosavljević: Macutova Vlada – Vlada kontrole štete, bez strategije
-
Zeta2 дана ranijeĐokić: Ublažen rast poreza na nepokretnosti u Zeti

