Connect with us

Ekonomija

Proizvođače peleta kaznili sa 1.200 eura, a oni mjesečno zarade 620 hiljada

Ako se to uzme u obzir, može se reći da su proizvođači peleta jači od države, odnosno da im propisi države i kazne koje su minorne u odnosu na njihove zarade, ne mogu ništa.

joković, snp

Proizvođači peleta koji nisu poštovali odluke Vlade i prodavali su pelet iznad maksimalne dozvoljene cijene kažnjeni su sa po 1.200 eura, saopštili su „Danu“ iz Ministarstva poljoprivrede (MP) i Ministarstva ekonomskog razvoja (MER). U pitanju su proizvođači koji po toni peleta imaju čistu zaradu od 240 eura, odnosno koji za dan mogu da zarade 21.600 eura, a za mjesec 630 hiljada eura. Za kaznu od 1.200 eura je malo reći da je blaga.

„Informisani smo od strane tržišne inspekcije da je nekoliko privrednih društava kažnjeno po 1.200 eura zbog nepoštovanja odluke o ograničenju cijena peleta. Kontrole od strane Tržišne inspekcije su učestale i brzo reaguju po pitanju prijava od strane građana na pojavu stavljanja u promet peleta po cijenama koje nisu u skladu sa odlukom Vlade. Ministarstvo poljoprivrede takođe veoma dobro sarađuje sa Tržišnom inspekcijom preko koje kontroliše i provjerava koliko koji proizvođač proizvodi peleta i ostavljaju li i plasiraju li dogovorene količine za domaće potrošače. Takođe je ustanovljeno da određeni privredni subjekti u Crnoj Gori imaju značajne količine peleta na zalihama koje ne stavljaju na tržište Crne Gore. Ovim putem pozivamo građane da sve nepravilnosti prijave tržišnoj inspekciji i ostalim nadležnim organima zaduženim za sprovođenje odluke o ograničenju cijena peleta“, kazali su „Danu“ iz ova dva resora na čijem čelu su Vladimir Joković i Goran Đurović.

Javni servis je u utorak prenio da brojni proizvođači peleta ne poštuju odluku Vlade i da u veleprodaji prodaju tonu peleta za 269, a u maloprodaji za 320 eura. Time, osim što krše odluku Vlade od prije mjesec dana, nanose materijalnu štetu građanima kojima neće da prodaju tonu peleta po cijeni koju je Vlada odredila.

 Vlasnici fabrika peleta proizvedu jednu tonu peleta za 80 eura

“ Od te, do cijene od 320 eura, razlika je od 240 eura, što predstavlja čistu zaradu od samo jedne tone. Neke od fabrika dnevno proizvedu i do devedeset tona. Devedeset puta 240, što predstavlja čistu dobit, iznosi 21.600 eura, za samo jedan dan rada. Kada se to pomnoži sa trideset dana, dobija se čista zarada od 630 hiljada eura za jedan mjesec“, tvrde iz javnog servisa.

Iz resornih ministarstava su kazali da je odluku o ograničavanju cijena peleta Vlada donijela početkom avgusta zbog stanja na tržištu i značajnog porasta cijena ovog proizvoda u odnosu na prethodnu godinu. To je učinjeno u cilju zaštite životnog standarda građana, posebno u vrijeme pribavljanja neophodnih zaliha za predstojeću sezonu grijanja.

„Nakon primjene mjera, cijena peleta je najniža u regionu. Treba navesti da se u Crnoj Gori, prema podacima Monstata, godišnje proizvede od 80 – 90 hiljada tona peleta, dok su domaće potrebe oko 20 hiljada tona. Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su konstantno pratili situaciju na tržištu peleta u Crnoj Gori. Kako pojedini proizvođači nisu poštovali odluku o ograničenju cijena peleta na maksimalno 269 eura po toni u veleprodaji i 320 eura u trgovini na malo, kao ni postignuti dogovor o obezbjeđivanju 20 odsto proizvodnje za potrebe domaćeg tržišta, Vlada Crne Gore je 23.09.2022. godine donijela Odluku o izmjeni i dopuni odluke o privremenom ograničenju izvoza određenih drvnih sortimenata, pomenuta odluka je dopunjena u dijelu ograničenja izvoza peleta. Pravo na izvoz imaju samo proizvođači peleta koji na domaće tržište do krajnjih korisnika isporuče 20 odsto proizvodnje u ovoj godini „, naveli su iz ministarstava.

Prilikom donošenja odluke o ograničavanju cijena peleta, nekoliko ministara je zaprijetilo vlasnicima fabrika peleta da će im zabraniti izvoz ako ne budu poštovali odluke Vlade. Međutim, sada vidimo da je dovoljna i kazna od 1.200 eura, koju proizvođači zarade kada proizvedu i prodaju pet tona peleta. Podsjetimo, dnevno proizvode i do 90 tona peleta.

Ako se to uzme u obzir, može se reći da su proizvođači peleta jači od države, odnosno da im propisi države i kazne koje su minorne u odnosu na njihove zarade, ne mogu ništa.

 

Izvor: Dan

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ekonomija

Pejović: Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata, saopštio je Boris Pejović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

„Realne brojke, a ne selektivni napadi! Inflacija u 12 država EU veća je nego u Crnoj Gori. Plate i penzije su značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a. Kreditni rejting Crne Gore podignut je dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike“, izjavio je funkcioner Pokreta Evropa sad (PES).

Kako je dodao, „minimalna plata danas je tri puta veća, građani imaju više za život.

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata. Građani znaju koliko danas zarađuju i koliko im je ostajalo prije“, izjavio je Pejović.

Continue Reading

Ekonomija

Od 2022. godine zarade rasle oko 200 odsto, a inflacija između 30 i 70 odsto

Od 2022. godine do danas, minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori značajno su porasle, dok je inflacija zabilježila rast od preko 30 odsto, pokazuju podaci Monstata. Povećanje minimalne plate za 170% (600€) i 260% (800€), kao i prosječne plate za 100% (1.012€), uz istovremeno povećanje minimalne penzije za 200% (450€), donijelo je značajne promjene u standardu građana.

Programi koji su sprovedeni umjesto predviđene ekonomske krize donijeli su ekonomski preporod, a uvođenje programa „Evropa sad 2“ novembra prošle godine dodatno je poboljšalo finansijsku situaciju. Najniža penzija sada iznosi 450€, a prosječna 537€, dok su prosječne plate porasle sa 850 na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

Mitar, penzioner iz Zete, ističe da je ranije jedva sastavljao kraj s krajem, dok sada ima mogućnost za dostojanstven život.

„Prije sam bio na ivici siromaštva, sada već živim lagodnije. Imam podršku svoje djece, koji sada zarađuju više, i zajedno možemo da živimo bez velikog pritiska. Lakše pokrivam troškove i više se ne bojim svakog sledećeg mjeseca“, kaže Mitar.

Mlada Dina, koja radi u jednom trgovinskom lancu, navodi da sada konačno ima fer platu u skladu sa svojim radnim obavezama.

„Iako su cijene porasle, sada sebi mogu da priuštim više. Napokon osjećam da moj rad vrijedi. Svake nedelje mogu sebi da priuštim ručak u nekom od primorskih gradova, pa čak i putovanje u susjedne zemlje. Prije mi je to bilo nezamislivo“, ističe Dina.

Iako je inflacija zabilježila rast između 30 i 70 odsto, veći prihodi omogućili su građanima da lakše podnesu poskupljenja i poboljšaju kvalitet života. Uvođenjem ekonomskih reformi i povećanjem zarada, Crna Gora nastavlja da unapređuje životni standard svojih građana.

Continue Reading

Ekonomija

“Evropa sad” tek treći uzročnik inflacije, 90% inflacije uvezeno

Podaci sa panel diskusije održane na Ekonomskom fakultetu u Podgorici potvrđuju stavove premijera o inflaciji. Profesorica Maja Baćović istakla je da je 90% inflacije u Crnoj Gori rezultat globalnih ekonomskih kretanja, dok je program “Evropa sad” tek treći uzročnik.

Baćović je naglasila da su makroekonomski pokazatelji jasni i da je “Evropa sad 1” imala pozitivne efekte na tržište rada, posebno u smislu uvođenja sive ekonomije u legalne tokove. “Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine povećao za oko 75.000, što pokazuje da su radna mjesta postala vidljivija u legalnim okvirima”, kazala je profesorica.

Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, saglasio se s ovom analizom, ističući da, uprkos izazovima, Crna Gora ima nižu inflaciju nego mnoge druge evropske zemlje. “Polazne osnove u analizama nijesu dobre, ali uz program ‘Evropa sad’ i smanjenje poreskog opterećenja na rad, mi smo ispod EU zone inflacije”, rekao je Krvavac.

Ova panel diskusija jasno potvrđuje da je inflacija u Crnoj Gori uglavnom uvezena, dok su mjere kao što je “Evropa sad” imale efekte na tržište rada i smanjenje poreskog opterećenja.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto