Ekonomija

Proizvođače peleta kaznili sa 1.200 eura, a oni mjesečno zarade 620 hiljada

Ako se to uzme u obzir, može se reći da su proizvođači peleta jači od države, odnosno da im propisi države i kazne koje su minorne u odnosu na njihove zarade, ne mogu ništa.

Proizvođači peleta koji nisu poštovali odluke Vlade i prodavali su pelet iznad maksimalne dozvoljene cijene kažnjeni su sa po 1.200 eura, saopštili su “Danu” iz Ministarstva poljoprivrede (MP) i Ministarstva ekonomskog razvoja (MER). U pitanju su proizvođači koji po toni peleta imaju čistu zaradu od 240 eura, odnosno koji za dan mogu da zarade 21.600 eura, a za mjesec 630 hiljada eura. Za kaznu od 1.200 eura je malo reći da je blaga.

“Informisani smo od strane tržišne inspekcije da je nekoliko privrednih društava kažnjeno po 1.200 eura zbog nepoštovanja odluke o ograničenju cijena peleta. Kontrole od strane Tržišne inspekcije su učestale i brzo reaguju po pitanju prijava od strane građana na pojavu stavljanja u promet peleta po cijenama koje nisu u skladu sa odlukom Vlade. Ministarstvo poljoprivrede takođe veoma dobro sarađuje sa Tržišnom inspekcijom preko koje kontroliše i provjerava koliko koji proizvođač proizvodi peleta i ostavljaju li i plasiraju li dogovorene količine za domaće potrošače. Takođe je ustanovljeno da određeni privredni subjekti u Crnoj Gori imaju značajne količine peleta na zalihama koje ne stavljaju na tržište Crne Gore. Ovim putem pozivamo građane da sve nepravilnosti prijave tržišnoj inspekciji i ostalim nadležnim organima zaduženim za sprovođenje odluke o ograničenju cijena peleta”, kazali su “Danu” iz ova dva resora na čijem čelu su Vladimir Joković i Goran Đurović.

Javni servis je u utorak prenio da brojni proizvođači peleta ne poštuju odluku Vlade i da u veleprodaji prodaju tonu peleta za 269, a u maloprodaji za 320 eura. Time, osim što krše odluku Vlade od prije mjesec dana, nanose materijalnu štetu građanima kojima neće da prodaju tonu peleta po cijeni koju je Vlada odredila.

Vlasnici fabrika peleta proizvedu jednu tonu peleta za 80 eura

” Od te, do cijene od 320 eura, razlika je od 240 eura, što predstavlja čistu zaradu od samo jedne tone. Neke od fabrika dnevno proizvedu i do devedeset tona. Devedeset puta 240, što predstavlja čistu dobit, iznosi 21.600 eura, za samo jedan dan rada. Kada se to pomnoži sa trideset dana, dobija se čista zarada od 630 hiljada eura za jedan mjesec”, tvrde iz javnog servisa.

Iz resornih ministarstava su kazali da je odluku o ograničavanju cijena peleta Vlada donijela početkom avgusta zbog stanja na tržištu i značajnog porasta cijena ovog proizvoda u odnosu na prethodnu godinu. To je učinjeno u cilju zaštite životnog standarda građana, posebno u vrijeme pribavljanja neophodnih zaliha za predstojeću sezonu grijanja.

“Nakon primjene mjera, cijena peleta je najniža u regionu. Treba navesti da se u Crnoj Gori, prema podacima Monstata, godišnje proizvede od 80 – 90 hiljada tona peleta, dok su domaće potrebe oko 20 hiljada tona. Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su konstantno pratili situaciju na tržištu peleta u Crnoj Gori. Kako pojedini proizvođači nisu poštovali odluku o ograničenju cijena peleta na maksimalno 269 eura po toni u veleprodaji i 320 eura u trgovini na malo, kao ni postignuti dogovor o obezbjeđivanju 20 odsto proizvodnje za potrebe domaćeg tržišta, Vlada Crne Gore je 23.09.2022. godine donijela Odluku o izmjeni i dopuni odluke o privremenom ograničenju izvoza određenih drvnih sortimenata, pomenuta odluka je dopunjena u dijelu ograničenja izvoza peleta. Pravo na izvoz imaju samo proizvođači peleta koji na domaće tržište do krajnjih korisnika isporuče 20 odsto proizvodnje u ovoj godini “, naveli su iz ministarstava.

Prilikom donošenja odluke o ograničavanju cijena peleta, nekoliko ministara je zaprijetilo vlasnicima fabrika peleta da će im zabraniti izvoz ako ne budu poštovali odluke Vlade. Međutim, sada vidimo da je dovoljna i kazna od 1.200 eura, koju proizvođači zarade kada proizvedu i prodaju pet tona peleta. Podsjetimo, dnevno proizvode i do 90 tona peleta.

Ako se to uzme u obzir, može se reći da su proizvođači peleta jači od države, odnosno da im propisi države i kazne koje su minorne u odnosu na njihove zarade, ne mogu ništa.

Izvor: Dan

Sledeće

Dolar oštro pao, sad vrijedi manje od eura

Ne propustite

Najveća isplaćena plata u Crnoj Gori u 2022. godini

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Normalizovan željeznički saobraćaj, prekinuta blokada

Nakon pet dana postignut je dogovor oko deblokade željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori. Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović kazao je da su radnici dobili garancije za povećanje zarada, i da su jutros svi vozovi krenuli da saobraćaju na teritoriji Crne Gore.

Petodnevna obustava rada zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore izazvala je oštru razmjenu optužbi između predstavnika radnika i rukovodstva, dok šteta za nacionalni željeznički sistem i privredu rapidno raste.

Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović odbacio je navode da je odbio pregovore ili ponuđeni kolektivni ugovor, naglasivši da se odluke donose isključivo zajednički sa kolegama.

On je za TVCG kazao da su jutros svi vozovi krenuli na teritoriji Crne Gore.

“Dobili smo garancije za naše zarade. Povećanje plata će biti nekih 300 eura kao i što smo i najavljivali, tako da će zarada iznositi oko 1.000 do 1.200 eura”, kazao je Kaluđerović.

Kaluđerović je istakao da su na probleme ukazivali odavno, ali da radnici nijesu bili shvaćeni na pravi način.

Naglasio je da su dobili garancije da će povećanje biti u najkraćem zakonskom roku.

“Riješili smo sve ovo u korist zaposlenih, a nadam se i u korist menadžmenta”, poručio je on.

Kaluđerović je uputio izvinjenje svim putnicima koji su pretrpjeli štetu zbog obustave željezničkog saobraćaja, i poručio da se nadaju da se ovako nešto neće ponoviti.

Ekonomija

ŽICG: Željezničkog saobraćaja neće biti do daljnjeg

Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) saopštila je da je zaposleni u tom preduzeću Andrej Kaluđerović u ime zaposlenih koji su obustavili rad, odbio da uđe u razgovore sa izvršnim menadžmentom preduzeća, kao i Odborom direktora, iako su mu u više navrata ponuđeni, kako bi se pronašlo rješenje u interesu zaposlenih i omogućilo normalno funkcionisanje saobraćaja.

“Sada je potpuno jasno da se ne radi o sindikalnoj ili radničkoj inicijativi, već o politički instruiranoj opstrukciji kojom se pokušava ugroziti rad željeznice i prouzrokovati direktna šteta putnicima i privredi. Kaluđeroviću je dobro poznato da zahtjevi koje postavlja ne mogu biti ispunjeni na način na koji to očekuje, jer za svaku odluku o povećanju zarada i izmjenama kolektivnog ugovora neophodno je učešće i odobrenje Ministarstva finansija, kao i saglasnost reprezentativnih sindikata”, navode iz ŽICG.

Ističu da Kaluđerović uporno odbija razgovore sa menadžmentom i insistira na ispunjenju svojih ultimatuma kao uslovu da vozovi normalno saobraćaju.

“Željeznička infrastruktura Crne Gore još jednom poziva sve zaposlene da ostanu posvećeni zakonitom i odgovornom radu, a relevantne institucije da adekvatno reaguju na očiglednu opstrukciju kojom se nanosi ozbiljna šteta javnom interesu i bezbjednosti saobraćaja. Takođe, obavještavamo građane, operatere putničkog i teretnog saobraćaja da do daljnjeg neće biti željezničkog saobraćaja”, zaključuju u saopštenju.

Ministarstvo saobraćaja: Blokada željeznice prouzrokovala veliku materijalnu štetu

Obustava rada od strane dijela zaposlenih u ŽICG je nezakonita i prouzrokovala je veliku materijalnu štetu, kao i ozbiljne posljedice po odvijanje saobraćaja, saopštili su iz Ministarstva saobraćaja.

Posebno zabrinjava činjenica da je blokadom pruge zaustavljen međunarodni voz, na kojem se i dalje nalazi imovina stranih državljana, uključujući automobile putnika, navode iz ministarstva.

Ističu da je Ministarstvo saobraćaja u kontinuitetu podržavalo poboljšanje uslova rada zaposlenih, a kroz rebalans budžeta obezbijedili smo dodatnih 2,5 miliona eura za funkcionisanje Željezničke infrastrukture Crne Gore.

“Uprkos tome, današnja akcija dijela zaposlenih izvedena je na ultimativan način, do sada nezabilježen u Crnoj Gori. Radi se o potezu kojim su radnici odbili svaku mogućnost dogovora sa menadžmentom i odbijali razgovor čak i sa reprezentativnim sindikatima, koji su jedini ovlašćeni da pregovaraju o kolektivnom ugovoru u skladu sa zakonom”, navode u saopštenju.

Srbijavoz: Umjesto noćnih barskih vozova autobus na relaciji Bar-Prijepolje-Bar

Za putnike koji putuju večeras međunarodnim vozom broj 432 sa polaskom u 20.10 časova iz Bara za Zemun kao i vozom 433 sa polaskom u 19.40 časova iz Zemuna za Bar, obezbjeđen je autobuski prevoz na relaciji Bar-Prijepolje teretna-Bar, saopštio je Srbijavoz.

U saopštenju se navodi da je privremena izmjena u organizaciji noćnih barskih vozova uvedena zbog prekida željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori izazvanog obustavom rada grupe zaposlenih Železničke infrastrukture Crne Gore.

Tokom trajanja ove izmijenjene organizacije, zbog autobuskog prevoza putnika na pomenutoj relaciji, u noćne vozove se neće uvrštavati kola za prevoz automobila.

Ekonomija

Regionalni vodovod – od gubitka do rekorda

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje je u periodu od juna 2021. do juna 2025. godine prošao transformaciju od preduzeća opterećenog višemilionskim dugovima do finansijski stabilne kompanije sa rekordnom dobiti, saopšteno je iz ovog državnog preduzeća.

Na 57. sjednici Odbora direktora usvojena je završna informacija o poslovanju za pomenuti period, a iz Regionalnog vodovoda poručuju da „ostvareni rezultati nedvosmisleno potvrđuju transformaciju preduzeća, koje je od gubitaka i nelikvidnosti 2020. godine, za svega četiri godine postalo jedan od najupečatljivijih primjera uspješnog i odgovornog upravljanja u crnogorskom javnom sektoru“.

Kako navode, ključ uspjeha bio je „profesionalan, stručan i principijelan odnos članova Odbora direktora prema misiji i viziji preduzeća“.

U saopštenju se podsjeća da je „od juna 2021. godine, kada je Zoran Lakušić preuzeo upravljačku funkciju predsjednika Odbora direktora, Regionalni vodovod bio opterećen višemilionskim dugovima i poslovao je sa gubitkom“. Četiri godine kasnije, bilježi se „gotovo tri miliona eura neto dobiti“, dok je „od gubitka iz 2020. godine, koji je iznosio skoro 200 hiljada eura, Regionalni vodovod dostigao stabilnu i održivu profitabilnost“.

Rast prihoda, kako tvrde, ostvaren je „uz očuvanje stabilnosti cijena vode“. Korekcija cijena bila je „pažljivo odmjerena, bez većih negativnih efekata po krajnje korisnike, a u funkciji dugoročne održivosti sistema“.

Posebno se izdvaja podatak da je „otplaćeno više od 21,3 miliona eura naslijeđenih obaveza, čime je Regionalni vodovod značajno oslobođen dugogodišnjih kreditnih aranžmana“. Uz to, „iz dobiti je uplatio iznos od skoro pola miliona eura Vladi Crne Gore u državni budžet, po prvi put u svom poslovanju“.

U saopštenju se naglašava i da predsjednik Odbora direktora „tokom cijelog mandata nije koristio pravo na dnevnice, posebne naknade za rad u komisijama i radnim tijelima, niti karticu za reprezentaciju“.

Politika zapošljavanja, kako navode, bila je „temeljena isključivo na stvarnim potrebama radnog procesa, u skladu sa tehnološkim i organizacionim zahtjevima, bez kadrovskog uvećanja koje bi izlazilo iz okvira racionalnog i odgovornog upravljanja“.

Iz Regionalnog vodovoda poručuju da njihovi rezultati „pokazuju da državna preduzeća mogu poslovati profesionalno, odgovorno i sa milionskom dobiti“.

Dodaju i da su „upravljanje i postignuća Regionalnog vodovoda i predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića više puta pohvaljena na sjednicama Vlade Crne Gore“.

Kako ističu, „ostvareni rezultati i rekordne isporuke vode ne bi bili mogući bez istorijskog iskoraka – zaustavljanja nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka iz korita rijeke Morače, u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje Sestre“, čime je, navode, poslana snažna poruka da se „odlučnom i odgovornom akcijom mogu zaštititi ključni prirodni resursi i obezbijediti održiv razvoj“.