Povećana količina padavina, povišeni vodostaji i izlivganje površinskih vodotokova i vodnih površina sa sobom nose rizik od ugrožavanja zdravlja ljudi i javljanja zaraznih bolesti iz niza razloga:
– često dolazi do prekida snabdijevanja higijenski ispravnom vodom za piće dok se oštećenjem vodovodnih i kanalizacionih mreža javlja mogućnost zagađenja vode za piće čime se stvaraju uslovi za širenje brojnih crijevnih, parazitarnih, kožnih i drugih zaraznih bolesti;
– dolazi do neadekvatnog uklanjanja čvrstog otpada, uključujući izlivanje kanalizacije i otpadnih voda;
– povećava se broj glodara što za vrijeme poplava predstavlja veliki rizik za zdravlje;
– postoji velika opasnost od povređivanja i izlaganja oštećenoj infrastrukturi (električne instalacije, prekinute cijevi i sl.).
U slučaju postojanja opasnosti od poplava, Institut za javno zdravlje stanovništvu na područjima sklonim plavljenju daje sljedeće preporuke u cilju očuvanja zdravlja i sprečavanja pojave crijevnih zaraznih bolesti:
Potrebno je pratiti informativne emisije i vremensku prognozu na svim medijima posebno lokalnim, kao i eventualna upozorenja od strane službe za vanredne situacije. Voda za piće može da bude zagađena u područjima sklonim plavljenju, pa se zbog toga preporučuje da u slučaju pojave zamućanja vode ili promjene boje, voda ne koristi za piće, pripremanje hrane i ličnu higijenu, dok se ne ispita da je bezbjedna za konzumaciju.
Treba redovno pratiti informacije koje daju preduzeća za vodovod i kanalizaciju. U slučaju da se vodosnabdijevanje vrši iz individualnih vodnih objekata (bunari, lokalni vodovodi i sl.), preporuka je da se voda ne koristi do dobijanja laboratorijska potvrde o higijenskoj ispravnosti. Do tada treba koristiti flaširanu vodu. U iznimnim situacijama, voda bez fizičkih nečistoća se može koristiti nakon prokuvavanja tako što se nakon postignute temperature ključanja ostavi da ključa još 10 minuta kako bi se uništile bakterije.
Pooštravanje održavanja lične higijene je imperativ uz često pranje ruku sapunom i higijenski ispravnom vodom (prije jela, nakon upotrebe toaleta, nakon čišćenja otpada i nakon rukovanja artiklima koji su došli u kontakt sa poplavnom ili kanalizacionom vodom).
Posebno treba obratiti pažnju na čistoću ruku kod djece, kao i pranje i dezinfekciju dječjih igračaka. Pranje i dezinficiranje dječijih igračaka držanjem u trajanju od dvije minute u rastvoru od deset litara vode i 1,5 šoljice hlornog rastvora za kućnu upotrebu.
Za pranje suđa, zuba, lica, ruku, namirnica za pripremu, ne smije se koristiti neprokuvana i nedezinfikovana voda, već treba koristiti samo prokuvanu i dezinfikovanu vodu.
Maloj djeci u pogledu namirica treba davati industrijski pripremljenu hranu, a u slučajevima kućne pripreme koristiti prokuvanu vodu.
Pored navedenog, treba preduzeti i sljedeće:
– Pregled električnih i drugih instalacija od strane kvalifikovanih osoba.
– Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom obavezno je čišćenje vrućom vodom i deterdžentom uz obavezno korištenje gumenih rukavica i dezinficiranje zidova i podova prostorija u koje je dospijela voda za vrijeme poplave.
– Bacanje zagađenih predmeta i materijala koji se ne mogu očistiti i dezinfikovati.
– Pranje odjeće i čišćenje obuće.
– Bacanje hrane koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom i sve kvarljive hrane koja je stajala duže od 4 sata na visokoj temperaturi.
– Čišćenje neoštećenih limenki koje su došle u kontakt sa poplavnom vodom potapanjem u rastvor od 10 litara vode i 1,5 šoljice hlornog preparata za kućnu upotrebu u trajanju od 2 minute.
– Čišćenje radnih površina i pribora za jelo i kuvanje (pribor za jelo se potopi u rastvor koji se napravi od 10 litara vode i 1,5 šoljice hlornog preparata za kućnu upotrebu u trajanju od 3-5 minuta).
– Kontrolisano korištenje sredstava za uništavanje insekata i glodara (držati van dohvata djece).
Zbog povreda koje su veoma česte u poplavljenim područjima, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem kako bi se spriječila infekcija. Nekada je potreban i dodatni tretman u vidu vakcinisanja protiv tetanusa, a ljekarsku pomoć obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.
U slučaju javljanja mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene tjelesne temperature treba obavezno tražiti ljekarsku pomoć .
Institut za javno zdravlje