Priroda i društvo

Regionalni vodovod od velikog značaja za privredu i turizam Crne Gore

Predsjednik Odbora direktora preduzeća Regionalni vodovod, Zoran Lakušić obećao je da će Regionalni vodovod nastaviti da radi na procjeni podzemnih voda i mjera potrebnih za ublažavanje uticaja klimatskih promjena i destruktivnih aktivnosti koje je prouzrokovao čovjek, kao i na rehabilitaciji izvorišta Bolje sestare, koje se koristi za regionalno vodosnabdijevanje.

On smatra da je rad na procjeni podzemnih voda je od izuzetne važnosti za održivo upravljanje izvorištem Bolje sestre i obezbjeđivanje kvalitetnog vodosnabdijevanja crnogorskog primorja.

„Utvrđivanje mjera za ublažavanje uticaja klimatskih promjena je takođe od izuzetne važnosti, pošto su vodni resursi osobito osetljivi na klimatske promjene. Ove mjere mogu uključivati poboljšanje upravljanja vodama, promjene u infrastrukturi, posebne protokole za eksploataciju vode i slično.

Kroz rehabilitaciju koji je veoma važan proces, može se obnoviti i unaprijediti kvalitet i kapacitet izvorišta Bolje sestre, što će doprinijeti održivom vodosnabdijevanju crnogorskog primorja i zaštiti vodnih resursa u dugoročnom periodu“ – kaže Lakušić.

Regionalni vodovod je kompanija osnovana da obezbijedi pouzdano vodosnabdijevanje lokalnih vodovodnih preduzeća u šest opština koje se nalaze duž crnogorskog primorja.

„Izvor Bolje sestre na obali Skadarskog jezera je prirodni kraški izvor iz kojeg su prve kapi vode potekle prema crnogorskom primorju 2010. godine. Ovaj izvor je od izuzetnog značaja za stanovništvo, privredu i turizam Crne Gore. Regionalni vodovodni sistem je riješio akutni problem nestašice vode izazvan malim protokom priobalnih izvora na crnogorskom primorju u ljetnjim mjesecima, kada turistička sezona diktira maksimalne potrebe za vodom“ – ističe Lakušić.

Zbog toga se, kako kaže on, ovaj projekat s pravom naziva „projektom koji je promijenio Crnu Goru“. Mali i nesigurni zahvati na lokalnim izvorima obezbjeđuju dio potrebne vode lokalnom stanovništvu.

Problem sa nezadovoljavajućim vodosnabdijevanjem u letnjim mjesecima je još uvek prisutan, ali se očekuje da će se ovo poboljšati sa dodatnim investicijama u infrastrukturu i tehnologiju. Regionalni vodovod radi na efikasnijem upravljanju vodnim resursima i ulaže napore na zaštiti izvorišta Bolje sestre kako bi se osiguralo održivo vodosnabdijevanje za buduće generacije.

Regionalni vodovodni sistem se sastoji od cjevovoda dužine 140 km, koji su finansirali Vlada Crne Gore, Evropska banka za obnovu i razvoj i Svjetska banka.

Regionalni vodovod je od velikog značaja za privredu i turizam Crne Gore, pošto sigurno vodosnabdijevanje igra ključnu ulogu u razvoju ovih sektora. Takođe, pokazao je da sa pravilnim upravljanjem i investicijama, moguće riješiti ozbiljne probleme u vodosnabdijevanju i donijeti značajne koristi za društvo.

Izvorište Bolje sestre u početku svoga rada pokazalo se više nego dovoljnim da zadovolji potražnju za vodom u toku ljetnjih mjeseci, ali mjerenja od 2007. do danas pokazuju značajno smanjenje izdašnosti.

Regionalni vodovodni sistem je projektovan na maksimalnom kapacitetu od 1,55 m3/s, međutim, ranije procijenjeni minimalni protok od 2,3 m3/s značajno je opao i 2022. godine utvrđeno je da je deset puta manji od prvobitnog, a isporučena količina je bila samo polovina njegovog projektovanog kapaciteta.

Tokom opsežnog istraživanja koje je sproveo međunarodni konzorcijum eksperata predvođen „Geoprojektom“ iz Podgorice u periodu 2021-2022. godine, identifikovani su mnogi uzroci tako drastičnog pada izdašnosti u toku ljetnjih mjeseci i pritom su predložene mjere sanacije. Dio ovih mjera odnosi se na stabilizaciju izvorišta Bolje sestre, ali mnoge druge aktivnosti potrebne za potpuno razumijevanje i sanaciju kompleksne povezanosti rijeke Morače, njenog aluvijuma i kraškog vodonosnog sloja na kojem se nalazi izvorište Bolje sestre.

Aktivnosti koje planira Regionalni vodovod će obuhvatiti obimne radove duž rijeke Morače i njene doline, te šireg polja Grbavci. Radi će se hidrometrija rijeke u različitim fazama, bušenje i opremanje više pijezometara, testovi praćenja, hidrohemija, prognoza klimatskih i hidroloških varijabilnosti i modeliranje podzemnih voda samo su dio potrebnih i planiranih aktivnosti.

Razvijena metodologija i dostignuća koja bi se sprovodila na unapređenju regionalnog vodovodnog sistema predstavljala bi sastavni dio i važan doprinos definisanju zajedničke transnacionalne strategije za obezbjeđivanje i zaštitu raspoloživih vodnih resursa izvorišta Bolje sestre od klimatskih promena i ljudskog uticaja.

„S obzirom na značaj izvorišta Bolje sestre za vodosnabdijevanje crnogorskog primorja, sprovođenje analiza i istraživanja na tom području bi pružilo važnu informaciju o statusu i kvalitetu vodnih resursa, kao i o mjerama koje treba primjeniti za njegovo održivo korišćenje.

Ova vrsta aktivnosti bi igrala suštinsku ulogu u stvaranju strategije koja će obezbijediti održivo upravljanje i bila bi od suštinskog značaja za formiranje mjera za zaštitu i održivo upravljanje izvorištem Bolje sestre.

Ukratko, Regionalni vodovod je ključni igrač u obezbjeđivanju pouzdanog i održivog vodosnabdijevanja crnogorskog primorja i ima značajan uticaj na živote stanovnika, privredu i turizam u Crnoj Gori.“ – zaključuje predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, Zoran Lakušić.

Slične teme:

Sledeće

Ekološki kriminal jedan od najvećih izazova u Crnoj Gori

Ne propustite

Sjutra HPV vakcinacija bez zakazivanja

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.