Politika

Politička marginalizacija predsjednika Milatovića: Neuspjeh u Podgorici i pad uticaja

U situaciji kada je Jakov Milatović marginalizovao sebe na političkoj areni, a njegova, od PES-a odbjegla družina, izlazi kažnjena i desetkovana posle izbora, jasno je da će na njima biti da donesu teške odluke o formiranju vlasti u Podgorici. Da li će svojih preostalih šest odbornika utopiti u reformisano ,,zdravo“ tkivo DPS-a i doprinijeti destabilizaciji politike u Crnoj Gori od čega će profitirati kriminogene strukture, ili će nastaviti izazovnim putem demokratske konsolidacije Crne Gore započete 30. avgusta 2020. godine?

Lokalni izbori u Podgorici 2024. godine donijeli su značajne promjene, posebno za bivše i odbjegle odbornike Pokreta Evropa sad (PES) i njihovog lidera Jakova Milatovića. Odbornici koji su napustili jedinstvenu listu PES-a formirali su takozvani “Pokret za Podgoricu” i pridružili se manjem savezu sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene. Njihova očekivanja da će postati dominantna politička snaga unutar vladajuće većine nisu se ostvarila, a krajnji rezultat tih političkih manevara bio je pad njihove podrške sa 11 na samo 6 odbornika u gradskom parlamentu i stavljanje pred svršen čin: ako im je do Podgorice i odblokiranja rada lokalne uprave, koju će odluku donijeti?

Jakov Milatović, koji se oslanjao na podršku “odbjeglih” odbornika PES-a i imao ključnu, ali autodestruktivnu ulogu u kampanji “Luka za gradonačelnika”, sada se suočava sa političkom marginalizacijom.

Iako je uživao veliku popularnost nakon pobjede na predsjedničkim izborima 2023. godine, između ostalog i zbog podrške koju je dobio od Demokratskog fronta, Demokrata i URA, njegovo direktno učešće u lokalnoj kampanji, pokazalo se pogubnim.

Ova situacija stavila je Milatovića u težak položaj. Ne samo da je njegova politička moć u Podgorici ozbiljno narušena, već su i njegovi politički partneri iz URA-e i Pokreta za promjene izgubili veliki dio podrške građana. Raskolnici koji su napustili PES, i koji su pokušali redefinisati političku dinamiku glavnog grada, sada se suočavaju sa jasnim nezadovoljstvom birača.

Milatović sada mora da odluči kojim će putem dalje voditi svoju političku karijeru. Naredni potezi biće ključni za njegovu budućnost na političkoj sceni Crne Gore, posebno u svjetlu eventualnih novih saveza i pregovora za formiranje većine u Podgorici.

Dok se spekuliše da bi ga Dritan Abazović i Milo Đukanović mogli uvući u savez kako bi destabilizovali Vladu, Milatović se nalazi na prekretnici koja će odrediti hoće li ostati vjeran svojim ranijim obećanjima o borbi protiv DPS-a ili će biti primoran na nove političke kalkulacije. Podgorica bi tako mogla postati središte novih potencijalnih političkih sukoba, zavisno od toga kako će se odvijati postizborni pregovori, odgovornost za političku destabilizaciju nosiće Milatović.

Sledeće

Đukanović: I da sam pjevao “jači smo od Srbije”, je li to mržnja?

Ne propustite

Abazović: Neću sa DPS-om, PES i Demokrate me neće ucjenjivati

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.

Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.

Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.

Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.

Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.

Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.

Izvor: Dan

Politika

Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.

Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.

“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.

Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.

“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.

Politika

Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori

Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.

Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.

Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.

Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.

Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.