Vještačka inteligencija je jedan od najvažnijih tehnoloških proboja u modernoj istoriji, u rangu sa stvaranjem mikroprocesora, personalnih računara, interneta i mobilnog telefona, piše Bil Gejts u svom blogu naslovljenom: „Počelo je doba vještačke inteligencije“.

Osnivač „Majkrosofta“ odlučio je da napiše poduži blog tekst u trenutku kada kada se zahuktava trka na polju vještačke inteligencije (AI) i kada se tehnološke kompanije utrkuju da na tržište izbace svoje četbotove.

Gejts je već ranije govorio o tome da je uzbuđen za budućnost koju će donijeti vještačka inteligencija, ponajviše zbog toga koliko bi mogla da olakša život ljudima, unaprijedi obrazovanje i medicinu.

Milijarder je sada takođe istakao da dijeli zabrinutost oko vještačke inteligencije, uključujući i rizik da bi ljudi mogli da je koriste na brojne negativne načine, kao i na mogućnost superinteligentne AI koja bi sa napretkom tehnologije mogla da uspostavi sopstvene ciljeve.

U svom blogu, Gejts na sedam stranica elaborira ideje i misli o tome kako AI može da se koristi kako bi povećala produktivnost ljudi, ali i pomogao u ispravljanju nejednakosti na poslu, u zdravstvu i obrazovanju.

Obrazovani radnik na raspolaganju da pomogne u mnogim poslovima

Na radnom mjestu, vještačka inteligencija mogla bi da bude korišćena kao „digitalni lični pomoćnik“ da poboljša produktivnost zaposlenih. Integrisana u digitalna radna oruđa, poput Majkrosoft ofisa, mogla bi da pomogne u pisanju imejlova i komunikaciji.

Lični pomoćnici na bazi vještačke inteligencije, opremljeni ogromnim znanjem o kompaniji i industriji, mogli bi da predstavljaju i važan resurs sa kojim bi zaposleni mogli da komuniciraju.

„Sa pojačavanjem i pojeftinjenjem računarske moći, sposobnost četbotova da iznose svoje ideje sve više će ličiti na to da imate obrazovanog radnika koji bi mogao da vam pomogne sa raznim poslovima“, piše Gejts.

Digitalni pomoćnik koji skida teret sa zdravstvenih radnika

U zdravstvu, Gejts smatra da bi vještačka inteligencija mogla da oslobodi zaposlene od određenih poslova, posebno na polju birokratije, ali i popunjavanja doktorskih formulara za vizite.

Milioni ljudi u siromašnim zemljama nemaju ni mogućnost da ih doktor pregleda, a vještačka inteligencija bi mogla da poveća produktivnost doktorima da pregledaju što više pacijenata. Moguće je i da bi AI mogla da pomogne u liječenju pacijenata koji ne žive blizu ili nisu u mogućnosti da dođu do ljekara.

Vještačka inteligencija se već sad koristi da analizira zdravstvene podatke, pa čak i da osmišljava ljekove, a naredna generacija moći će da asistira u predviđanju negativnih efekata i doziranju ljekova.

Za poljoprivredu u siromašnim zemljama, Gejts piše da bi vještačka inteligencija mogla da pomogne u pravljenju sjemena specifično prilagođenog da raste u lokalnim klimatskih uslovima, kao i da razvije vakcine za stoku. Sve to je od suštinske važnosti u trenutku kada se klimatski uslovi mijenjaju i stvaraju još veći pritisak na poljoprivrednike u siromašnim zemljama.

Nastavnici će morati da se prilagode

Gejts predviđa i da će AI transformisati obrazovanje u narednih pet do 10 godina tako što će moći da prilagođava obrazovni sadržaj svakom učeniku, kao i da nauči šta motiviše, odnosno uzrokuje gubitak interesovanja kod svakog pojedinca.

Vještačka inteligencija će takođe moći da pomogne u pravljenju nastavničkih planova i procijeni stepena razumevanja određenih tema kod učenika.

„Čak i kada se tehnologija usavrši, učenje će i dalje zavisiti od odnosa učenika i nastavnika. Poboljšaće, ali nikada zamijeniti, odnos učenika i nastavnika“, ističe Gejts.

Takođe dodaje da je veoma važno da se vještačka inteligencija učini dostupnom u siromašnim sredinama širom svijeta, kako djeca u njima ne bi zaostajala.