Connect with us

Politika

Ploča u Morinju će biti zamijenjena onom koja neće falsifikovati istoriju

Abazović tvrdi da Vlada nije bila upoznata sa tim da će ploča biti postavljena i odbacuje interpretacije da je protiv obilježavanja zločina postavljanjem ploče.

Premijer Dritan Abazović najavio je da će sadašnju ploču u Morinju zamijeniti novom na kojoj će činjenično biti navedeno ko je odgovoran za ratni zločin počinjen na mjestu nekadašnjeg vojnog objekta.

Abazović tvrdi da Vlada nije bila upoznata sa tim da će ploča biti postavljena i odbacuje interpretacije da je protiv obilježavanja zločina postavljanjem ploče.

”Mi smo za to da se ploča postavi u skladu sa zakonom, ovo što je sad postavljeno, postavljeno je suprotno zakonu bez znanja Vlade i Opštine Kotor i saglasnosti Ministarstva kulture. Ljudi (bivši ministri vanjskih poslova Ranko Krivokapić i odbrane Raško Konjević) počinili su krivično djelo. Imali su politički interes i učinili su takvu stvar”, kazao je Abazović.

Dodaje da je zvanična Hrvatska obaviještena i da je prilikom susreta sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem pokušao da objasni da nema problema sa obilježavanjem, ali da to nije urađeno u skladu sa procedurama.

”Razgovarali smo sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem, oni samo treba da upute dopis prema Vladi da su spremni da se tu postavi obilježje. Ne možemo sa tekstom koji su oni (Krivokapić i Konjević) tu postavili amnestirati tadašnju vlast u Crnoj Gori. Ne možemo stavljati da je to radio neko u ime Crne Gore, a da Crna Gora o tome nije imala pojma, to je taj narativ. Tako se falsifikuje istorija, nego činjenično navesti ko je bio i ko je odgovoran i zamijeniti tablu. Biće postavljena u skladu sa zakonom i odgovarajućim tekstom i mislim da te radnje treba da završimo u nekom narednom periodu”, zaključio je Abazović.

Uprava za inspekcijske poslove (UIP) podnijela je krajem novembra Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv Krivokapića i Konjevića, zbog postavljanja spomen-ploče u Morinju.

Postupajući inspektor prijavu je podnio zbog, kako je u njoj precizirano, povrede člana 411a Krivičnog zakonika, koji se odnosi na povredu i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja.

”Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obilježje, ili podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se zatvorom od jedne do tri godine”, navodi se u toj odredbi Krivičnog zakonika.

Spomen obilježje postavljeno je u znak sjećanja na činjenicu da je u Morinju 1991-92. nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike sa dubrovačkog ratišta, a u kojem su bili zatočeni brojni zarobljeni pripadnici hrvatskih snaga koje su branile Konavle i Dubrovnik od pljačkaškog naleta crnogorskih rezervista u uniformama JNA, kao i mnogi hrvatski civili sa te teritorije.

Crnogorsko pravosuđe je prije nekoliko godina donijelo više osuđujućih presuda protiv bivših stražara u tom Sabirnom centru, konstatujući da su oni počinili krivična djela ratnih zločina jer su tukli i zlostavljali zatočenike.

MVP, odnosno MO Crne Gore koje su tada vodili u međuvremenu razriješeni ministri iz redova SDP-a Krivokapić i Konjević, 10. oktobra su ovdje postavili spomen-ploču, u društvu hrvatskih kolega – ministra vanjskih i evropskih poslova Gorana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.

To je urađeno mimo zakonske procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima i bez odluke Vlade Crne Gore, odnosno zakonom neophodne saglasnosti Opštine Kotor. Zbog toga je UIP nekoliko dana kasnije donio rješenje o uklanjanju nelegalne spomen-table i obavezao Opštinu Kotor da ga sprovede u djelo, ali je intervenciju Komunalne inspekcije i Komunalne policije Kotora 24. oktobra spriječila Vojska Crne Gore čiji pripadnici od postavljanja spomen-table, čuvaju do tada potpuno napušteni bivši vojni objekat u Morinju i nikome ne dozvoljavaju da uđe u njegov krug.

Vojnici koji 24 sata dnevno čuvaju zaključanu kapiju na ulazu u kompleks, to čine po usmenoj naredbi koju su dobili od svojih pretpostavljenih u lancu komandovanja na čijem je vrhu aktuelni načelnik Generalštaba VCG, brigadni general Zoran Lazović.

Naredba po kojoj uniformisani i naoružani vojnici 24 sata moraju obezbjeđivati napušteni nekadašnji vojni objekat u kome nema struje, vode, ni elementarnih uslova za život pa stražari naizmjenično spavaju u vojnom vozilu parkiranom u krugu objekta, a fiziološke potrebe vrše u obližnjoj šumi, izdata je dok je na čelu Ministrarstva odbrane bio Raško Konjević. Naredba, međutim, nije poništena nakon Konjevićeve smjene sa čela MO, čijim radom od tada, zvanično, koordinira ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić (URA).

 

Izvor: Vijesti

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Continue Reading

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.

 

Continue Reading

Politika

PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).

Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.

Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.

“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.

Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.

“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”,  kaže se u saopštenju.

Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.

“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto