Connect with us

Priroda i društvo

Pesticidi – koliko je (ne)zavisna naša poljoprivreda

pesticidi i poljoprivreda crna gora

Iako se, u Crnoj Gori, pesticidi koriste odvajkada, stiče se utisak da su njihova dejstva i rizici koje sa sobom nose i dalje nepoznanica kako za poljoprivredne proizvođače, tako i za institucije koje bi, na osnovu studija, propisa i analiza uticaja na ljudsko zdravlje i životnu sredinu trebalo da kontrolišu njihovu upotrebu.

Prema mišljenju biologa Vuka Ikovića iz ,,Preokreta”nadležne institucije ne znaju koliko se u Crnoj Gori, tačno, koristi pesticida, tj. hemijskih supstanci koje se upotrebljavaju za uništavanje insekata, gljivica, bakterija i/ili drugih izazivača biljnih i životinjskih bolesti.

,,Ne vodi se evidencija koliko se pesticida proda a koliko (po)troši, a to je jedna od osnovnih djelatnosti institucija koje se bave poljoprivredom i bezbjednošću hrane. Ako ne vodite računa o hrani koju jedete, pripremate ili kontrolišete – onda ne vodite računa ni o sebi, kao ni o svojoj porodici i društvu”, navodi Iković.

On naglašava da su pesticidi otrovne supstance koje koristimo da biljke zaštitimo od grinja, lisnih vaši i različitih gljivica, koje napadaju naše voće i povrće.

,,To su, takođe, sredstva koja koristimo da spriječimo rast pojedinih biljaka ili trovanje glodara ili divljači. Čovjek ih, najčešće, koristi da bi povećao prinose voća i povrća, ili da bi zaštitio svoje domaće životinje. Na taj način on povećava svoju zaradu ali, istovremeno, utiče negativno na okolinu, jer kada tim sredstvima usmrtimo lisne vaši mi, istovremeno, usmrtimo i brojne druge vrste kao što su bumbari ili pčele, koje su jako korisne da bi se cvijet razvio u plod”, naglašava Iković.

Razvoj i proizvodnja moraju biti usklađeni sa prirodom

Zato je, ističe on, jedan od ciljeva zdrave proizvodnje – smanjenje pesticida.

,,Koliko su bitne pčele potvrđuje istraživanje po kojem jedna košnica povećava prinos, okolnog voća i povrća, za 370 eura. Stoga, treba uvijek naći način da izbjegavamo korišćenje pesticida, ili da ih koristimo u što manjoj mjeri, a ako baš moramo – onda to treba uraditi u skladu sa uspustvima”, istakao je on.

Vuk Iković; photo by Monitor

Iković podsjeća i da su ta hemijska sredstva bila vrlo važna u ekonomskom razvoju velikog broja zemalja – kako u proizvodnji hrane, tako u zaštiti šuma i iskorjenjivanju raznih bolesti koje prenose insekti – ali je njihova upotreba ostavila i otvorene ožiljke, zatrovano zemljište i vode koje, godinama nakon njihove upotrebe, mještani više ne mogu koristiti za piće.

Stoga razvoj, dodaje on, mora biti usklađen za potrebama prirode jer će, u suprotnom, doći do još veće i klimatske i ekonomske krize.

,,Ako u pumpi za prskanje povrća treba da uspemo jedan čep od flaše pesticida, često vidimo da korisnik u Crnoj Gori sipa čep i po, jer smatra da ‘što je sigurno – sigurno je’, pa poveća dozu kako bi usmrtio sve biljne štetočine. Ako poštujemo uspustvo za ljekove, koje nam je propisao ljekar, tako bi trebalo poštovati i upustvo za pesticide, pojasnio je Iković.

Poljoprivredni proizvođači nisu u dovoljnoj mjeri edukovani

Sa njegovim stavom saglasan je i Miodrag Karadžić iz Društva mladih ekologa iz Nikšića koji nam je, takođe, potvrdio da pesticidi imaju značajnu upotrebu u Crnoj Gori.

,,Mi, vjerovali ili ne, prilikom analiza i istraživanja koja smo vršili nijesmo došli do tačnih podataka o količinima pesticida koje se, tokom jedne godine, upotrijebe u Crnoj Gori. Iz tog razloga je, po mom mišljenju, ovo pitanje adekvatnije postaviti Ministarstvu poljoprivrede. Ipak, stava sam da ga nije teško provjeriti, jer se svi pesticidi u Crnoj Gori uvoze, izjavio je, u razgovoru za ,,Kombinat”, Karadžić.

Miodrag Karadžić; photo by Fos Media

U Crnoj Gori se, kako kaže, koriste različite vrste pesticida i oni se, obično, svrstavaju u nekolike grupe: fungicidi, herbicidi, insecticidi, akaricidi, rodenticidi, limacidi, nematocidi…

Karadžić smatra da poljoprivreni proizvođači kod nas nijesu, u dovoljnoj mjeri, informisani o potrebnim mjerama i količinama pesticida koje treba upotrebljavati za datu kulturu.

,,Prije svega jer tu je potrebna veća komunikacija i saradnja između nadležnih institucija i poljoprirvednih proizvođača, ali i sa firmama koje se bave plasiranjem i prodajom sredstava za zaštitu bilja. Uključivanje svih povezanih struktura, kao i njihovo sinhronizovano djelovanje, jedino mogu garantovati da će se pravilno i u dozvoljenoj mjeri korisititi pesticidi, smatra Karadžić.

Crna Gora unaprijedila zakonsku regulativu

Najveći problem sa kojim se Crna Gora suočava po pitanju plasiranja i upotrebe pesticida, izričit je on, je nestručno i nekontrolisano rukovanje, a odgovornost zbog toga je na svima koji su povezani sa prometom i upotrebom ovih sredstava.

Ipak, on se vodi razmišljanjem da je Crna Gora, u proteklom periodu, dosta uradila na zakonskoj regulativi koja reguliše ovu oblast.

,,Kao pretpristupna EU članica, Crna Gora je pristupila uspostavljanju savremenog sistema upravljanja hemikalijama od 2007. godine. Zakonom o hemikalijama (“Sl. list CG”, br. 51/17), usklađenim sa EU pravnom tekovinom, utvrđen je postupak prijavljivanja i stavljanja u promet novih i postojećih hemikalija, uvoz i izvoz, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu zdravlja ljudi i životne sredine. Na osnovu ovog zakona donesena je Nacionalna strategija upravljanja hemikalijama (2019 – 2022), kojom je dat uvid u postojeće stanje, proizvodnju, uvoz, izvoz, upotrebu hemikalija i odlaganje otpada, zakonodavni okvir i nadležni organi odgovorni za spovođenje pravnih propisa u ovoj oblasti. Integralni dio ove strategije je i Akcioni plan za period od 2019. do 2022. godine, kojim su predviđene aktivnosti koje je potrebno sprovesti u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih Nacionalnom strategijom, kaže Karadžić.

Prekomjerna upotreba pesticida loše utiče na zemlju!

Koliko se god neko hemijsko sredstvo brzo razgrađivalo, tvrdi Iković, ono dijelom ostaje u biljci, a dijelom u zemlji i, na kraju, završava za našim stolom…

Cijeli tekst pročitajte na portalkombinat.me

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom propisa koji su u suprotnosti sa standardima EU, a posebno zbog mjera koje šalju poruku da su investitori – nepoželjni u Crnoj Gori i da treba uvesti propise koji nikakvo uporište nemaju u EU standardima. Ne postoji nijedan zakon u EU koji promoviše gašenje legalne industrije, a stimuliše nelegalne priređivače, posebno one online, kojih ima sve više u Crnoj Gori.

Ovo nije zakon. Ovo je proglas o protjerivanju.

Predloženi zakon, sa blizu 200 kaznenih odredbi i preko 40 razloga za oduzimanje odobrenja, postavlja nerealne i represivne zahtjeve pred legalne operatere. Sve to bez analize uticaja, konsultacija s industrijom ili tranzicionog perioda. Time se ne samo obesmišljava investicioni ciklus, već se direktno poručuje da je tržište zatvoreno za nove investicije i neprijateljsko za postojeće ulagače. Dodatno zabrinjava činjenica da su ovi propisi u suprotnosti sa direktivama Evropske unije, čime Crna Gora šalje negativan signal međunarodnoj zajednici i otvara vrata arbitražnim tužbama i pravnoj nesigurnosti. Umjesto harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, svjedočimo regresiji i zakonodavnom inženjeringu bez strateškog cilja.

Posebnu odgovornost za ovakvo stanje ima Ministarstvo finansija, koje već duže vrijeme svojim potezima direktno ugrožava poslovni ambijent. Umjesto da bude partner privredi, MF djeluje kao najglasniji protivnik investitora i predvodnik administrativne agresije na legalne priređivače.

Podsjećamo i na posljednji primjer Zakona o sprječavanju pranja novca, kojim je prag za identifikaciju korisnika snižen sa 2.000 na 20 eura – sto puta manje – bez tehničkih, operativnih ili zakonskih preduslova. Takvo postupanje onemogućava zakonito poslovanje i dodatno opterećuje industriju u trenutku kada joj je potrebna stabilnost.

Sve navedeno vodi jednoj realnosti: Legalnim priređivačima se planski onemogućava opstanak na tržištu. Legalni sektor je pod opsadom, dok crno tržište svakodnevno raste, bez ikakve institucionalne kontrole.

Pozivamo Vladu Crne Gore, Ministarstvo finansija i ostale nadležne organe da prekinu sa pogubnom praksom ignorisanja privrede i hitno otvore dijalog sa predstavnicima industrije. Legalni priređivači ne traže privilegije – tražimo samo fer, stabilan i predvidiv pravni okvir.

Ukoliko se ovakav zakon usvoji, posljedice će biti sljedeće:
• gašenje legalnih kompanija,
• masovni gubitak radnih mjesta,
• pad budžetskih prihoda,
• potpuna dominacija neregulisanog tržišta,
• povlačenje stranih i domaćih investitora.

Predstavnici “Montenegrobet-a” upozoravaju na institucionalno razaranje sektora koji je godinama građen kao legalna i odgovorna privredna djelatnost. Zalažemo se za zakon koji uređuje, a ne uništava sektor igara na sreću. Zakon koji štiti, a ne progoni investitore. I državu koja poziva na partnerstvo – a ne na odstup.

Continue Reading

Priroda i društvo

Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova

monstat

U Crnoj Gori ima 215.227 domaćinstava, a najviše domaćinstava, njih 99.622 ili 46,29 odsto, ima tri do pet članova, saopšteno je iz Monstata.

“Na nivou Crne Gore, kao i u svim crnogorskim opštinama, većina domaćinstava broji od tri do pet članova, osim u Šavniku gdje prednjače jednočlana domaćinstva. Učešće domaćinstava sa tri do pet članova je najmanje u opštini Šavnik i iznosi 32,09 odsto, a najveće je u opštini Zeta 54,05 odsto”,  navode u saopštenju.

Posmatrajući strukturu domaćinstava po broju članova po opštinama, najveći udio samačkih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava je zabilježen u Šavniku i iznosi 33,33 odsto, a najmanji u Tuzima 11,60 odsto.

“U Crnoj Gori najviše ima domaćinstava koja se sastoje od jedne porodice i to 69,18 odsto”, navode iz Monstata.

Svega 4,8 odsto domaćinstava sastavljeno je od dvije ili više porodica, dok 26,01 odsto domaćinstava čine neporodična domaćinstva.

“Važno je napomenuti da od 55.980 neporodičnih domaćinstava, 89,54 odsto su samačka tj. jednočlana domaćinstava, a ostala su višečlana neporodična domaćinstva. Od ukupnog broja domaćinstava u Šavniku, jednoporodičnih domaćinstava je 53,55 odsto, dok je u Zeti taj procenat 72,76 odsto. Najmanje domaćinstava sa dvije i više porodice zabilježeno je u Budvi i to 2,04 odsto, a najviše 13,90 odsto u Tuzima”,  stoji u saopštenju Monstata.

Continue Reading

Priroda i društvo

Univerzitet Crne Gore pokreće program “Stipendije najboljima – posao kod najboljih”

Na Univerzitetu Crne Gore danas je potpisano sedam memoranduma o saradnji sa istaknutim privrednim subjektima Crne Gore koji će stipendirati i podržati najbolje studente, u okviru univerzitetske inicijative” Stipendije najboljima. Posao kod najboljih”.

Studentima će, u skladu sa potpisanim dokumentima, biti dodijeljene stipendije u iznosu od 300 eura mjesečno, tokom deset mjeseci godišnje, uz dodatnu mogućnost stručne prakse ili profesionalnog usavršavanja u okviru kompanija potpisnica. Time se studentima omogućava ne samo finansijska podrška, već i neposredno povezivanje sa realnim poslovnim okruženjem.

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, potpisao je sedam memoranduma o saradnji sa čelnicima privrednih subjekata, među kojima su Vladimir Ivanović (Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS), Ivan Bulatović (Elektroprivreda Crne Gore), Nemanja Laković (Rudnik uglja Pljevlja), Marina Bošković (Željeznička infrastruktura Crne Gore), Krsto Radović (Regionalni vodovod Crnogorsko primorje), Milutin Marojević (EPCG Solar gradnja) i Milan Ljiljanić (Monteput).

Rektor Božović kazao je da inicijativa “Stipendije najboljima. Posao kod najboljih” predstavlja konkretan izraz zajedničke odgovornosti Univerziteta i privrednog sektora u prepoznavanju i podršci studentske izvrsnosti.

„Zahvaljujem partnerima koji su među prvima prepoznali značaj ove inicijative i time pokazali odgovornost prema mladima i znanju. Vjerujem da će njihov primjer podstaći i druge. Najbolji studenti zaslužuju i najbolje prilike – ne samo kroz finansijsku podršku, već i kroz uvid u realno poslovno okruženje, koje ih priprema za izazove savremenog društva. Uvjeren sam da je ovo tek početak šire i dublje saradnje sa privrednim sektorom, koji u ovoj inicijativi može prepoznati dugoročnu korist za cijelo društvo“, kazao je rektor Božović.

On je naglasio da je potpisivanje memoranduma čin kojim se prepoznaje talenat i rad studenata, pruža finansijska podrška i otvaraju vrata ka zaposlenju kod najboljih.

“Ovo je revolucionarna stvar kada je u pitanju obrazovanje u Crnoj Gori i kada je u pitanju odnos prema mladima. Smatramo da će na ovaj način jedan broj naših najtalentovanijih studenata i djece dobiti dodatni podsticaj da ostanu ovdje i grade karijeru i ovu zemlju. Ovo i jeste poziv da zajedno, punim entuzijazmom, gradimo ovu zemlju na najbolji način. Siguran sam da će tako i biti”, poruka je Božovića.

Na svečanom potpisivanju, prisustvovali su i predsjednik Upravnog odbora UCG prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju UCG prof. dr Sanja Peković, dekan Mašinskog fakulteta UCG prof. dr Radoje Vujadinović, direktor sektora za pravne, kadrovske, opšte poslove i poslove staranja o imovini u Rektoratu UCG Vladimir Miličković, predsjednik Odbora direktora Monteputa Aleksandar Dožić i predsjednik Odbora direktora ŽICG Aleksandar Dakić.

Cilj ove inicijative je i jačanje međusobnih veza između visokoobrazovnog i privrednog sektora, kroz zajedničku afirmaciju znanja, rada i izvrsnosti. Univerzitet će biti zadužen za pravovremeno informisanje studenata o dostupnim stipendijama, sprovođenje selekcije na osnovu akademskih i drugih relevantnih kriterijuma, kao i za pružanje akademske podrške izabranim studentima. Kompanije će, sa svoje strane, obezbijediti redovnu isplatu stipendija, organizaciju stručnih angažovanja i mentorsku podršku studentima tokom trajanja programa.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto