U sklopu istrage koju je Specijalno državno tužilaštvo vodilo protiv bivšeg visokog službenika Uprave policije Zorana Lazovića i nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, u svojstvu svjedoka saslušan je dugogodišnji prvi čovjek Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Peruničić.

Njegovo svjedočenje pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem uglavnom se odnosilo na sistem funkcionisanja Agencije za nacionalnu bebjednost i način na koji je sin Zorana Lazovića, Petar Lazović, iz ANB-a privremeno prešao da radi za Upravu policije, ali i na veličanje lika i djela Zorana Lazovića.

Peruničić je tom prilikom detaljno objasnio kako je kao direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, na inicijativu tadašnjeg direktora policije Veselina Veljovića, dao saglasnost da se službenik ANB-a Petar Lazović privremeno rasporedi u Upravu policije. Ispričao je da je mlađi Lazović u ANB-u imao odlične rezultate rada, da je bio izuzetno prodoran i da je mogao da dođe do saznanja tamo gdje drugi službenici nijesu mogli, kao i da je upravo zbog takvih rezultata rada sa drugim kolegama iz sektora išao na obuke u Sjedinjene Američke Države i Njemačku. Peruničić je kazao i da je sa Petrovim ocem Zoranom Lazovićem radio od početka devedesetih godina, pa sve do odlaska u penziju.

„Što se tiče njegovog rada, profesionalnog odnosa i moralnih karakteristika, sve mogu da kažem jednom rečenicom, a to je da imam dvoje djece i ako bi njihovu sudbinu morao nekome da prepustim da ih pazi i čuva, to bi bio samo Zoran Lazović“,  rekao je Peruničić tužiocu.

Nakon što se dogovorio sa Veljovićem oko prelaska Petra Lazovića u UP, pravne službe Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije sačinile su sporazum koji je mlađi Lazović potpisao.

„Petar Lazović je u ANB-u radio na poslovima borbe protiv organizovanog kriminala. U jednom od razgovora Veljović me je pitao jesam li saglasan da Lazović privremeno bude raspoređen u UP, na šta sam mu odgovorio da to prvo mora da pita Petra, što sam kasnije i ja učinio i dobio potvrdan odgovor“,  kazao je Peruničić.

O tome je, kako je dodao, obavijestio Veljovića, a potom je poslat pisani zahtjev u ANB, a pravne službe sačinile su tekst sporazuma o privremenom raspoređivanju Petra Lazovića. Peruničić se ne sjeća da li ga je Veljović u tom periodu pitao da se još neki službenik ANB-a privremeno rasporedi u UP, niti je on sa bilo kojim službenikom ANB-a o tome razgovarao.

„Ranije je bilo slučajeva da recimo vojna obavještajna služba ili UP traži da se neko od službenika ANB-a privremeno rasporedi u tu službu, ali ako službenik ANB-a nije dao tu saglasnost, onda se na tome završavalo“,  naveo je Peruničić.

Operativci ANB-a, kako je pojasnio, kontakt ostvaruju neposredno ili posredno. Ti kontakti znače i kontakte sa pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa. Ti kontakti se obavezno dokumentuju i nalaze se u ANB-u.

„Do direktora ANB-a ne dolaze sva dokumenta o kontaktima operativaca sa pripadnicima OKG-a. Kada se dokumentuje kontakt i saznanja do kojih se došlo, ona se dalje provjeravaju i nadležni sektor koji je na vrhu piramide povratno obavještava centre i odjeljenja o kvalitetu dobijene informacije. Ukoliko se informacija pokaže kao tačna i značajna, tek tada se sa njom upoznaje direktor ANB-a“, objasnio je je Peruničić.