Connect with us

Politika

Pejović: Vanredni izbori nijesu državni interes

boris pejović

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i funkcioner Pokreta Evropa sad Boris Pejović smatra da su to zapravo legitimni politički zahtjevi opozicije, ali trenutno ih ne vidi kao realne, niti kompatibilne sa državnim interesima.

“Naredne dvije godine fokus će biti isključivo na evropskim integracijama, a teoretski, vanredni parlamentarni izbori uticali bi da izgubimo ključno i dragocjeno vrijeme u tom procesu. To nije državni interes”, kazao je Pejović za “Dan”.

Pred Crnom Gorom je zahtjevan period, imajući u vidu postavljeni cilj – zatvaranje pregovaračkih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom do kraja 2026. godine i ulazak u evropsku porodicu 2028. godine, što su mnogi ocijenili kao ambiciozan, ali ipak dostižan zadatak.

Evropa nam šalje poruku da je zajedništvo svih struktura najvažnije na ovom ambicioznom putu, a imamo dio političara iz opozicije koji 2025. vide kao godinu vanrednih parlamentarnih izbora.

Kako je poručio Pejović, umjesto za predizborne kampanje, energiju i vrijeme treba sačuvati za konkretan doprinos u domenu unapređenja životnog standarda, afirmacije vladavine prava i svih ostalih reformi koje su ključne za punopravno članstvo u EU.

Podsjetimo, evropska komesarka za proširenje Marta Kos, kojoj je Crna Gora bila prva stanica u okviru prve zvanične posjete regionu, poručila je da se prozor šanse otvorio i da Crna Gora ima istorijsku priliku da postane sljedeća članica Evropske unije.

“U atmosferi kada evropska komesarka Kos iskazuje stavove da je Crna Gora lider u procesu evropskih integracija, te da imamo ambiciozan, ali i realan cilj da zatvorimo pregovaračka poglavlja do 2026. godine, odgovor se sam definiše. Svi oni koji vjeruju u drugačiji epilog, vođeni partijskim interesom, priželjkuju da se proces punopravnog članstva odgađa, kako bi spriječili aktuelnu vladu da završi posao u očekivanim rokovima”,  smatra Pejović.

 

Izvor: Dan

Politika

Crna Gora korak bliže EU: “Economist“ o ustavnim izmjenama i borbi protiv korupcije

Crna Gora je napravila novi korak ka članstvu u Evropskoj uniji usvajanjem paketa ustavnih izmjena koje bi trebalo da doprinesu borbi protiv korupcije, ocjenjuje britanski “The Economist“.

Kako navodi taj list, parlamentarni odbor ove sedmice odobrio je sveobuhvatne izmjene Ustava, čija se ratifikacija očekuje narednih dana.

Među najvažnijim izmjenama izdvajaju se odredbe prema kojima ministri osumnjičeni za korupciju više ne bi imali imunitet od krivičnog gonjenja, dok bi kandidati za ministarske funkcije morali da prođu provjere integriteta.

“The Economist“ navodi da bi usvajanje tih izmjena, koje podržava Evropska komisija, moglo dodatno ojačati argumente Crne Gore na putu ka članstvu u EU.

Crna Gora, podsjeća list, ambiciozno planira da postane članica Evropske unije do 2028. godine, dok pregovore vodi od 2012. godine.

Pregovarački proces je, između ostalog, usporavan zbog zahtjeva evropskih zvaničnika da Podgorica pokaže konkretne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Prema ocjeni “The Economista“, ustavne izmjene mogle bi pomoći Crnoj Gori da uvjeri Brisel u posvećenost reformama.

Ipak, list navodi da su izmjene manje popularne među dijelom crnogorske javnosti.

Aktivisti za ljudska prava smatraju da su zakonodavci više fokusirani na ispunjavanje evropskih kriterijuma nego na suštinsku borbu protiv korupcije.

Oni takođe dovode u pitanje proces javnih konsultacija, ocjenjujući da je poziv građanima da daju mišljenje o izmjenama bio tek formalnost, navodi se u članku.

“The Economist“ ukazuje da bi paket ustavnih izmjena mogao predstavljati važan korak Crne Gore u ispunjavanju uslova za članstvo u Evropskoj unij.

Continue Reading

Politika

Da li je Milan Knežević bio vojnik?

Milan Knežević danas je jedan od najglasnijih političara kada je riječ o Kosovu i Metohiji, Srbiji i srpskom patriotizmu. Posljednjih mjeseci posebno je aktivan u inicijativi da Crna Gora povuče priznanje Kosova. Juče je koristio parolu „Služimo Srbiji“, koja je vezana za odnos prema Vojsci Srbije. I upravo tu otvorio jedno pitanje: da li je Milan Knežević ikada bio vojnik i da li je ikada služio vojni rok?

Javnost to, barem iz dostupnih podataka, ne zna.

Ako danas pozdravlja i koristi vojnički slogan „Služimo Srbiji“, koji govori o generacijama koje su nosile uniformu i bile spremne da polože život, posebno na Kosovu i Metohiji, onda bi bilo sasvim prirodno da javnosti kaže gdje je i kada on nosio vojnu uniformu.

Knežević je rođen 1980. godine. Godine 1999, kada je počeo rat na Kosovu i Metohiji i NATO bombardovanje SR Jugoslavije, imao je 19 godina. Tada su mnogi njegovi vršnjaci oblačili uniforme i odlazili tamo gdje su bili raspoređeni. Crna Gora je obavezno služenje vojnog roka ukinula tek u avgustu 2006. godine. Dakle, 1999. godine, kada je Knežević imao 19 godina, vojna obaveza još je postojala.
Njegovi vršnjaci su tada branili Kosovo, a neki se nikada nijesu vratili kući sa služenja vojnog roka.

Ako danas iz skupštinske fotelje pokreće inicijative za povlačenje priznanja Kosova, govori o patriotizmu i poziva na čuvanje sjećanja na one koji su Kosovo branili, onda je sasvim legitimno postaviti i još jedno pitanje:
Gdje je bio kada se Kosovo branilo iz rovova?

 

Izvor: Press online

Continue Reading

Politika

Knežević: Srbi jesu u Vladi, ali je vlast naglašeno antisrpska

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da on i predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić danas imaju različite stavove o tome kako treba ostvarivati interese srpskog naroda u Crnoj Gori, ali da ih povezuje zajedničko političko djelovanje tokom, kako je naveo, velikih političkih i krivičnopravnih pritisaka.

“Andrija Mandić i ja smo zajedno prošli velike političke i krivičnopravne ofanzive, i to je neizbrisiv trag našeg djelovanja na koji sam i te kako ponosan”, rekao je Knežević u intervjuu za Blic.

On je kazao da njih dvojica trenutno različito gledaju na način borbe za ostvarivanje interesa Srba u Crnoj Gori.

“On smatra da to može mnogo bolje i sadržajnije raditi iz pozicije vlasti, dok ja smatram da je ovakva vlast naglašeno antisrpska i da joj ne treba davati legitimitet, bez obzira što u njoj participira značajan broj ministara i potpredsjednika koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi”, kazao je Knežević.

On je podsjetio na razloge zbog kojih su on i njegova partija napustili Vladu premijera Milojka Spajića.

“Onog trenutka kad je premijer Spajić odbio da uvaži naše zahtjeve da srpski jezik bude normiran kao službeni u Ustavu, da se trobojka proglasi za narodnu zastavu, da dobijemo pravo na dvojno državljanstvo kao ostali narodi u državi, mi smo napustili Vladu”, rekao je Knežević.

On smatra da je odluka o izlasku iz vlasti bila ispravna.

“Vjerujem da smo napravili najbolji mogući potez u ljudskom i političkom smislu, jer nismo željeli da budemo saučesnici u institucionalnoj eutanaziji Srba u Crnoj Gori”, poručio je Knežević.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto