Priroda i društvo

Otrovi iz bazena KAP-a truju okolinu

Institucije u Crnoj Gori nijesu pokazale spremnost da se aktivno uključe u rješavanje pitanja sanacije bazena crvenog mulja koji se nalazi u okviru Kombinata aluminijuma (KAP). Iz tog bazena konstantno u životnu sredinu cure teški metali i toksična jedinjenja. Ove materije završavaju u podzemnim vodama i poljoprivrednom zemljištu okolnog područja, upozorila je u izjavi za “Dan” Azra Vuković, direktorica Nevladine organizacije “Grin houm”.

Beranska kompanija “Veg kolektor”, koja je prije nekoliko godina otkupila bazene KAP-a u Podgorici, u kojima se nalazi 7,5 miliona tona crvenog mulja, još u aprilu prošle godine ponudila je Vladi Crne Gore da ih vrati u državno vlasništvo. Do danas, kako su nam kazali iz te kompanije, od izvršne vlasti nijesu dobili nikakav odgovor niti poziv.

“Nakon informacije o sastanku radne grupe za rješavanje ove crne ekološke tačke, koji je održan prije više od godinu, nisu uslijedili konkretni koraci na rješavanju ovog problema. Iako je bila najavljena izrada akcionog plana sa hitnim, kratkoročnim i dugoročnim mjerama, koji će pratiti i implementaciju tih mjera, nije se odmaklo od najave, što ukazuje na nedostatak snage da se ovo pitanje rješava”, kazala je Vuković.

Kako je istakla, bez obzira na činjenicu što su bazeni crvenog mulja u privatnom vlasništvu, niko nema pravo da u kontinuitetu zagađuje životnu sredinu i utiče na kvalitet životne sredine okolnog područja i zdravlja građana.

“Poražavajuća je činjenica da je napravljena velika ekološka šteta, koja i dalje traje i koja se čini iz dana u dana u širem području lokaliteta bazena crvenog mulja, a da nadležni nijesu našli za shodno da se rješavanje ovog pitanja pomjere sa mrtve tačke. Iz bazena konstantno u životnu sredinu cure teški metali i toksična jedinjenja. Ove materije završavaju u podzemnim vodama i poljoprivrednom zemljištu okolnog područja. Dodatni problem je i u činjenici da kada se bazeni ne orošavaju, što je često slučaj, dolazi do raznošenja prašine u čijem sastavu su toksična jedinjanja”, upozorila je Vuković.

Vlasnik beranska kompanija “Veg kolektor”, koja je otkupila bazene, Siniša Jevrić u izjavi za “Dan” kaže da su voljni da razgovaraju i sa budućom vladom, od koje očekuju da bude odgovornija od odlazeće. Očekuje da razgovaraju i nađu rješenje za bazene crvenog mulja na zajedničku korist.

“Bazeni su bezbjedni. Ja sam kupio zemlju i ima više solucija kako da se bazeni valorizuju. Postoje investitori koji bi uložili novac i proizvodili određene materijale od crvenog mulja. Od otkupljenih bazena crvenog mulja imam samo troškove od oko nekoliko stotina hiljada eura godišenje”, kazao je Jevrić prošle godine.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine ranije su saopštili da, s obzirom na to da su bazeni crvenog mulja u privatnom vlasništvu, kao i da vlasnik nije iskazao interesovanje za korišćenje sredstava iz zajma u svrhu sanacije, što nadležnim organima ograničava mogućnost djelovanja, kao održivo rješenje vide pokretanje postupka eksproprijacije u cilju vraćanja predmetne lokacije u državno vlasništvo, kao preduslova za sprovođenje modela za rješavanje problema i sanaciju bazena crvenog mulja i ujedno njihovu valorizaciju.

Iz Agencije su prošle godine saopštili da je nakon inspekcijskih kontrola obaviješten i državni tužilac zbog neposredne opasnosti po ugrožavanje zdravlja ljudi i imovine usled emisije prašine sa bazena crvenog mulja.

Vlada Crne Gore je 10. oktobra 2014. godine potpisala ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom (vrijedan 50 miliona eura), u cilju realizacije projekta “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje”, koji je namijenjen sanaciji četiri lokacije na kojima se nalazi industrijski opasan otpad: Kombinat aluminijuma Podgorica, Jadransko brodogradilište Bijela, Termoelektrana Pljevlja (deponija pepela i šljake Maljevac) i Flotaciono jalovište Gradac u Pljevljima.

Sledeće

Iz Ministarstva zdravlja pozvali pacijente da prijave nesavjesne ljekare

Ne propustite

Slabiji zemljotres kod Bara

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Poziv poljoprivrednicima iz Zete da se priključe projektu „Prirodom do prinosa“

Projekat „Prirodom do prinosa“ ima za cilj da poljoprivrednicima iz Danilovgrada, Tuzi i Zete pruži znanja, alate i podršku za primjenu održivih poljoprivrednih praksi. Program obuhvata edukativne radionice o kompostiranju, biološkoj zaštiti usjeva i korišćenju organskog otpada kao resursa, kao i praktične demonstracije kompostiranja uz primjenu EM (efektivnih mikroorganizama) tehnologije.

Učesnicima će biti obezbijeđena besplatna podjela EKO EM+ (Bokashi) posipa za kompost i zdravije zemljište, obuka za digitalno izvještavanje, praćenje rezultata i korišćenje online formulara, te podrška u dokumentovanju napretka kroz fotografije i video materijale.

U projekat će biti uključeno 30 poljoprivrednika – po 10 iz Danilovgrada, Tuzi i Zete. Selekcija učesnika biće vršena na osnovu Google ankete kojom se procjenjuju interesovanje, motivacija i uslovi za primjenu naučenih tehnika.

Rok za prijavu je 20. avgust, a prijave se vrše putem linka: https://forms.gle/U9MfxX9JhfXwoaY47. Za više informacija zainteresovani mogu kontaktirati broj 067/278-563.

Projekat realizuje NVO Udruženje biologa Crne Gore – Cellula, uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore, kroz regionalni program „Akademija od farme do viljuške“.

Priroda i društvo

Zagađenje Morače ili kolektor u Botunu?

Kolektor u Botunu prethodnih dana je jedna od najaktuelnijih tema u javnosti. Danas je Sektor za hidrologiju i kvalitet voda Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore objavio rezultate analize kvaliteta Morače, sprovedene u julu na zahtjev preduzeća Vodovod i kanalizacija, na dvije lokacije – iznad i ispod uliva otpadnih voda postojećeg postrojenja za prečišćavanje.

Kako su saopštili iz Vodovoda, nalazi pokazuju da voda ne odgovara propisanom statusu i da je njen kvalitet značajno narušen na oba mjerna mjesta, odnosno iznad uliva otpadnih voda postrojenja (iznad pješačkog mosta) i ispod uliva (iznad mosta Nikšićkog puta).

“Prema nalazima stručnjaka, voda ispod uliva ima sivo-žutu boju, izražene neprijatne mirise, prisustvo pjene, skrame, suspendovanih čestica i otpada, dok je hemijska analiza ukazala na prekoračenja graničnih vrijednosti za ključne parametre kao što su biološka potrošnja kiseonika, ukupni organski ugljenik, azotni i fosforni spojevi. Rezultati ukazuju na jasno narušen kvalitet vode ispod uliva postojećeg Postrojenja za prečišćavane otpadnih voda. Vrijednosti pojedinih parametara su višestruko iznad dozvoljenih, a vizuelna i hemijska svojstva vode dodatno potvrđuju prisustvo zagađivača. Na vode Morače utiču ulivne otpadne voda Gradskog kolektora i opterećuju njen kvalitet i izvode ga iz zahtijevanog dobrog statusa, ali i u gornjem dijelu ima uticaja i udara zagađenja što pokazuju povišeni sadržaji amonijaka i nitrita”, navodi se u dijelu komentara analize.

Iz Vodovoda naglašavaju da su upravo ovi nalazi još jedan dokaz koliki je značaj izgradnje novog sistema za prečišćavanje otpadnih voda, koji će na ekološki prihvatljiv način riješiti problem prikupljanja i tretiranja otpadnih voda i poboljšati opšte uslove, kvalitet života i zdravlje građana Podgorice.

“Kao preduzeće koje upravlja ključnom gradskom infrastrukturom u ovom domenu, osjećamo odgovornost da ukažemo koliko je trenutno stanje neodrživo. Morača je već sada pod ozbiljnim pritiskom, a svaki dan bez rješenja i novog postrojenja dodatno ugrožava i životnu sredinu i zdravlje ljudi. Projekat će doprinijeti očuvanju životne sredine na širem području. Jedna od njegovih značajnih dimenzija je zaštita režima podzemnih voda zetske ravnice, a samim tim očuvanje postojećih vodoizvorišta na teritoriji Glavnog grada, kao i smanjenje rizika od njihovog zagađenja. Zaštitom Morače i njenih pritoka, štiti se i Skadarsko jezero kao najveću akumulaciju vode za piće, Nacionalni park Skadarsko jezero, kao i postojeće vodoizvorište Bolje sestre i buduće vodoizvorište Karuč”, poručeno je iz podgoričkog Vodovoda, ističući da je brza reakcija nadležnih institucija neophodna.

Podjećamo da je izgradnja kolektora u Botunu sve izvesnija, što je prije par dana potvrdio i gradonačelnik Glavnog grada, Saša Mujović. Iz vladajuće koalicije u Zeti najavili su radikalne poteze ukoliko se krene sa radovima u Botunu. Da li će kolektor u Botunu biti povod da DNP napusti koaliciju na državnom nivou – ostaje da se vidi.

Priroda i društvo

Lakušić: Više od 600 metara kubnih smeća uklonjeno iz sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre

U okviru kampanje „Čuvaj da te čuva“ očišćena je druga sanitarna zona – 41 kamion i 615 metara kubnih otpada prevezeno na gradsku deponiju, saopštio je Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje”.

U okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, uspješno je sprovedena velika ekološka akcija čišćenja druge sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre, jednog od najvažnijih izvora pitke vode u Crnoj Gori.

Akciju je organizovao i finansirao Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, s ciljem očuvanja prirodnih resursa, sanacije ekološki ugroženih područja i zaštite javnog zdravlja.

“Tokom šest dana intenzivnog rada, iz ove zone uklonjen je 41 kamion otpada, a ukupno je odvezeno 615 m³ smeća na gradsku deponiju. Prostor koji je prethodno bio ugrožen nelegalnom eksploatacijom šljunka i nepropisnim odlaganjem otpada vraćen je u prirodno i funkcionalno stanje”, izjavio je Lakušić.

Akciju su sproveli Regionalni vodovod i služba Zaštite prostora Crne Gore, koja je bila uključena svih šest dana, koristeći mehanizaciju i terensku operativu, uz visok nivo organizacije i profesionalizma.

Ovoj važnoj inicijativi snažnu podršku pružili su: Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, unutrašnju politiku i borbu protiv kriminala i Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

“Njihovo prisustvo i podrška potvrđuju da je zaštita izvorišta i životne sredine prioritet i domaće i međunarodne zajednice”, dodaje Lakušić.

Nakon čišćenja, prostor je potpuno revitalizovan i danas predstavlja idealno mjesto za šetnje i boravak u prirodi. Sanitarna zona dobila je novi izgled, dostojan značaja koji ima za vodosnabdijevanje crnogorskog primorja.

“Regionalni vodovod je postavio table upozorenja o zabrani odlaganja otpada, a najavljena je i pojačana kontrola nadležnih organa, kao i uspostavljanje video-nadzora”, navodi Lakušić.

Kazne za nelegalno odlaganje otpada i ugrožavanje životne sredine biće stroge i dosljedno primjenjivane.

Posebno se ističe doprinos zaposlenih u službi Zaštite prostora Crne Gore, koji su uz pomoć mehanizacije i terenskih ekipa, pokazali izuzetnu odgovornost i profesionalnost u realizaciji ove zahtjevne i značajne akcije.

“Regionalni vodovod još jednom potvrđuje da je lider u oblasti održivog upravljanja vodnim resursima i pouzdan partner u borbi za očuvanje životne sredine u Crnoj Gori”, zaključio je predsjednik odbora direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Zoran Lakušić.