Priroda i društvo
Otrovi iz bazena KAP-a truju okolinu
Institucije u Crnoj Gori nijesu pokazale spremnost da se aktivno uključe u rješavanje pitanja sanacije bazena crvenog mulja koji se nalazi u okviru Kombinata aluminijuma (KAP). Iz tog bazena konstantno u životnu sredinu cure teški metali i toksična jedinjenja. Ove materije završavaju u podzemnim vodama i poljoprivrednom zemljištu okolnog područja, upozorila je u izjavi za “Dan” Azra Vuković, direktorica Nevladine organizacije “Grin houm”.
Beranska kompanija “Veg kolektor”, koja je prije nekoliko godina otkupila bazene KAP-a u Podgorici, u kojima se nalazi 7,5 miliona tona crvenog mulja, još u aprilu prošle godine ponudila je Vladi Crne Gore da ih vrati u državno vlasništvo. Do danas, kako su nam kazali iz te kompanije, od izvršne vlasti nijesu dobili nikakav odgovor niti poziv.
“Nakon informacije o sastanku radne grupe za rješavanje ove crne ekološke tačke, koji je održan prije više od godinu, nisu uslijedili konkretni koraci na rješavanju ovog problema. Iako je bila najavljena izrada akcionog plana sa hitnim, kratkoročnim i dugoročnim mjerama, koji će pratiti i implementaciju tih mjera, nije se odmaklo od najave, što ukazuje na nedostatak snage da se ovo pitanje rješava”, kazala je Vuković.
Kako je istakla, bez obzira na činjenicu što su bazeni crvenog mulja u privatnom vlasništvu, niko nema pravo da u kontinuitetu zagađuje životnu sredinu i utiče na kvalitet životne sredine okolnog područja i zdravlja građana.
“Poražavajuća je činjenica da je napravljena velika ekološka šteta, koja i dalje traje i koja se čini iz dana u dana u širem području lokaliteta bazena crvenog mulja, a da nadležni nijesu našli za shodno da se rješavanje ovog pitanja pomjere sa mrtve tačke. Iz bazena konstantno u životnu sredinu cure teški metali i toksična jedinjenja. Ove materije završavaju u podzemnim vodama i poljoprivrednom zemljištu okolnog područja. Dodatni problem je i u činjenici da kada se bazeni ne orošavaju, što je često slučaj, dolazi do raznošenja prašine u čijem sastavu su toksična jedinjanja”, upozorila je Vuković.
Vlasnik beranska kompanija “Veg kolektor”, koja je otkupila bazene, Siniša Jevrić u izjavi za “Dan” kaže da su voljni da razgovaraju i sa budućom vladom, od koje očekuju da bude odgovornija od odlazeće. Očekuje da razgovaraju i nađu rješenje za bazene crvenog mulja na zajedničku korist.
“Bazeni su bezbjedni. Ja sam kupio zemlju i ima više solucija kako da se bazeni valorizuju. Postoje investitori koji bi uložili novac i proizvodili određene materijale od crvenog mulja. Od otkupljenih bazena crvenog mulja imam samo troškove od oko nekoliko stotina hiljada eura godišenje”, kazao je Jevrić prošle godine.
Iz Agencije za zaštitu životne sredine ranije su saopštili da, s obzirom na to da su bazeni crvenog mulja u privatnom vlasništvu, kao i da vlasnik nije iskazao interesovanje za korišćenje sredstava iz zajma u svrhu sanacije, što nadležnim organima ograničava mogućnost djelovanja, kao održivo rješenje vide pokretanje postupka eksproprijacije u cilju vraćanja predmetne lokacije u državno vlasništvo, kao preduslova za sprovođenje modela za rješavanje problema i sanaciju bazena crvenog mulja i ujedno njihovu valorizaciju.
Iz Agencije su prošle godine saopštili da je nakon inspekcijskih kontrola obaviješten i državni tužilac zbog neposredne opasnosti po ugrožavanje zdravlja ljudi i imovine usled emisije prašine sa bazena crvenog mulja.
Vlada Crne Gore je 10. oktobra 2014. godine potpisala ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom (vrijedan 50 miliona eura), u cilju realizacije projekta “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje”, koji je namijenjen sanaciji četiri lokacije na kojima se nalazi industrijski opasan otpad: Kombinat aluminijuma Podgorica, Jadransko brodogradilište Bijela, Termoelektrana Pljevlja (deponija pepela i šljake Maljevac) i Flotaciono jalovište Gradac u Pljevljima.
Priroda i društvo
Udruženje Roditelji podržalo predlog poslanice Kaluđerović o produženju roditeljskog odsustva
Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović nastavila je svoju kampanju za usvajanje izmjena Zakona o radu, poznatog pod sloganom „Dajmo bebama više vremena“, koje imaju za cilj produženje roditeljskog odsustva sa 12 na 18 mjeseci.
U okviru svoje kampanje, Slađana Kaluđerović se sastala sa Kristinom Mihailović, izvršnom direktoricom udruženja Roditelji, koje okuplja roditelje i pruža im podršku u suočavanju sa izazovima roditeljstva.
Kristina Mihailović je istakla da su roditeljima potrebna ne samo zakonska rješenja već i logistička podrška i programi koji će olakšati funkcionisanje porodice. „Način života se umnogome promijenio, i danas porodice nažalost nemaju dovoljno vremena da provode zajedno, što je naročito bitno za djecu u ranom uzrastu kojima treba ljubav, pomoć i podrška. Zato bi usvajanje ovih izmjena, posebno ako bi mogle da se koriste do polaska djeteta u školu, bilo od velikog značaja za roditelje“, naglasila je Mihailović.Slađana Kaluđerović je naglasila važnost uključivanja cijele porodice, posebno očeva, u odgoj djece, te je predložila da jedan dio roditeljskog odsustva bude obavezno rezervisan za očeve. Na ovaj način, kako je istaknuto, očevi bi se više uključili u podizanje i njegu djece, što bi doprinosilo ravnoteži u podjeli odgovornosti unutar porodice.
Ove izmjene zakona su ključne za budućnost naših porodica. Produženje roditeljskog odsustva ne znači samo više vremena sa djecom već i bolje uslove za zdrav razvoj naših najmlađih. Očevi moraju biti ravnopravni partneri u odgoju djece, a država treba da pruži zakonski okvir koji će to omogućiti“, izjavila je Kaluđerović.
Pozvala je sve kolege u Skupštini, kao i širu zajednicu, da pruže podršku ovim izmjenama, koje predstavljaju važan korak ka pravednijem društvu u kojem je porodica na prvom mjestu. „Zajedno možemo stvoriti okruženje u kojem će roditelji imati mogućnost da provedu kvalitetno vrijeme sa svojom djecom, što je ulaganje u srećnu i stabilnu Crnu Goru“, zaključila je Kaluđerović.
Priroda i društvo
Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori
Medijski savjet za samoregulaciju osudio je sinoćnji napad na novinarku Anu Raičković, ističući da je ovakav incident još jedan dokaz da su novinari u Crnoj Gori nezaštićeni i izloženi svim oblicima agresije. „Ovo nije samo fizički nasrtaj na jednu novinarku, ovo je napad na sve novinare i medije u Crnoj Gori,“ navodi se u saopštenju Savjeta, koje potpisuje izvršni direktor Ranko Vujović.
U saopštenju se dalje ističe da su političari, nezadovoljni medijskim izveštavanjem, sve slobodniji u napadima i vređanju novinara.
„Medijski savjet za samoregulaciju već duže upozorava da se u državi stvara nepovoljna klima prema novinarima i medijima, i da političari olako vrijeđaju i napadaju novinare,” navodi se. „U ovako stvorenoj atmosferi bilo je samo pitanje dana kad će se neko osjetiti dovoljno ohrabren da i fizički nasrne na novinare. To se upravo desilo sinoć novinarki Ani Raičković.“
Savjet apeluje na državne institucije da ozbiljno shvate ovaj incident i odgovore konkretnom akcijom kako bi pokazali da napadi na novinare neće biti tolerisani.
„Od daljeg postupanja nadležnih institucija u ovom slučaju zavisi buduća bezbjednost novinara u našoj državi,“ stoji u saopštenju.
Takođe se ističe da će odgovor države biti „svojevrstan test koliko je ova vlast sposobna da stvori uslove za normalan i bezbedan rad novinara i medija.“
Medijski savjet poziva vlast da preduzme konkretne korake kako bi obezbijedila sigurnost svih novinara u Crnoj Gori i pokazala da napadi na medije neće biti tolerisani.
Priroda i društvo
Njegošev dan – Neradni dani 13. i 14. novembar
Povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.
Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima (“Sl.list RCG”, br. 27/07 i “Sl.list CG”, br. 36/13, 145/21, 3/23 i 30/23) državni praznik je 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture.
Kako se shodno navedenom zakonu državni i drugi praznici praznuju dva dana i to na dan praznika i narednog dana, povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.
Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.
Istaknuto
Asanović: Novi asfalt za 130 ulica kroz Zetu
Na teritoriji Zete uskoro će početi asfaltiranje 130 ulica, a u sklopu te akcije predviđena je rekonstrukcija nekoliko putnih pravaca...
Rukometašice Zete slavile protiv Rudara
Pripremila: Tamara Raičević
Budžet Opštine Zeta za narednu godinu projektovan je na 12,4 miliona eura
Budžet Opštine Zeta za narednu godinu projektovan je na 12,4 miliona eura, a dokument je na javnoj raspravi do 11....
Kračković: Upornost na trnovitom putu novinarstva
Autor: Tamara Raičević
Opština Zeta zahtjeva hitnu istragu protiv novinara RTCG-a Saše Radovića
Opština Zeta je izrazila protest i zatražila da nadležna tijela pokrenu hitnu istragu u vezi s postupanjem “novinara” RTCG-a Saše...
Najnovije
- Noković: Njegoševa djela su putokaz i inspiracija za našu zajednicu
- Asanović: Novi asfalt za 130 ulica kroz Zetu
- Radno vrijeme Doma zdravlja tokom praznika
- Vukićević: I pored gubitka dijela tržišta Aerodromi posluju dobro
- Mandić: Siguran sam da ćemo ponovo podići Njegoševu zavjetnu kapelu na Lovćenu
Istaknuto
-
Priroda i društvo3 дана ago
Milatović odlikovao rediteljku koja je kritikovala litije
-
Sport3 дана ago
Rukometašice Zete slavile protiv Rudara
-
Priroda i društvo2 дана ago
Udruženje Roditelji podržalo predlog poslanice Kaluđerović o produženju roditeljskog odsustva
-
Sport3 дана ago
Karatiskinja Bratstva, Jovana Stojanović, donosi bronzu iz Sarajeva
-
Zeta6 сати ago
Asanović: Novi asfalt za 130 ulica kroz Zetu
-
Sport2 дана ago
Ubjedljiva pobjeda Zete, Ilarion remizirao u derbiju 9. kola
-
Hronika2 дана ago
Bećirović uhapšen nakon napada na novinarku Pobjede
-
Politika1 дан ago
Mandić: Siguran sam da ćemo ponovo podići Njegoševu zavjetnu kapelu na Lovćenu