Crna Gora, kroz promišljeno upravljanje svojim resursima, može postići značajan ekonomski razvoj uz očuvanje prirodnih ljepota i ekološke ravnoteže. To je zaključeno na okruglom stolu „Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja,“ održanom u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.

Okrugli sto je okupio eminentne stručnjake i istraživače koji su predstavili ključne zaključke i projekcije za valorizaciju resursa Crne Gore. Diskusija je bila temeljena na istraživanju „Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja,“ obimnom djelu koje je rezultat rada multidisciplinarnog tima pod vođstvom Radisava Raka Nikčevića.

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, otvarajući  skup, osvrnuo se na višedecenijski entuzijazam stručnjaka – učesnika ovog događaja apostrofirajući potencijal za napredak budućih generacija naše zemlje u ovom segmentu. „Nadamo se da je ovo samo prvi korak ka ostvarenju naših ciljeva. Prometejski čin koji smo započeli može nas usmjeriti ka novim dostignućima i pomoći nam da razumijemo šta sve možemo da ostvarimo“, kazao je rektor.

Integralne projekcije razvoja riječnih slivova Crne Gore na skupu je predstavio Radisav Rako Nikčević. On je istakao potencijale valorizacije resursa kao što su vode, agro kompleks, planinski turizam i šumski ekosistem. Posebno je naglasio revitalizaciju Skadarskog jezera kao ključnog elementa za ekonomski i ekološki razvoj, naglašavajući da bi benefiti bili enormni za državu.

Rječni slivovi Crne Gore predstavljaju najvažniji egzistencijalni i razvojni resurs naše zemlje. Kroz ove tokove godišnje protiče više od 25 milijardi m³ vode, ali Crna Gora trenutno koristi samo oko 12% u energetskom smislu ili manje od 3% u reverzibilnoj instalisanosti ovih površinskih dotoka. Višenamjenski efekti od ovih gotovo iskonski čistih količina vode su skoro minorni.

Dr Mihailo Burić je govorio o hidrogeološkim prilikama i klimatskim promjenama. On je istakao kako klimatske promjene utiču na dostupnost i kvalitet vodnih resursa u Crnoj Gori, te kako adekvatno upravljanje može zaštititi vodne eko sisteme i smanjiti erozivne procese.

Husein Vuković je predstavio hidrotehničke projekcije, posebno naglašavajući višenamjenske hidro akumulacije i hidroelektrane. Prema njegovim riječima, ove investicije bi obezbijedile energetsku sigurnost, stvorile nova riblja staništa i turističke atrakcije, te značajno doprinijele prostornoj infrastrukturi i profitabilnosti.
Prostorne aspekte razvoja riječnih slivova predstavio je Predrag Bulajić. On je istakao važnost planiranja infrastrukture koja bi omogućila integrisani razvoj svih resursa, te sinhronizaciju šumskih, turističkih i agrokompleksnih projekata za održiv ekonomski rast.

Na kraju, Željko Vidaković je predstavio ekoagro kompleks, naglašavajući raznovrsne agro proizvodne mogućnosti u različitim klimatskim zonama Crne Gore, od mediteranskih priobalnih područja do brdsko-planinskih regiona. Istakao je da je povrat investicija u ovaj sektor relativno brz, te da bi proizvodnja agro proizvoda mogla zadovoljiti kako domaće, tako i inostrane potrebe.

Zaključeno je da Crna Gora, kroz promišljeno upravljanje svojim resursima, može postići značajan ekonomski razvoj uz očuvanje prirodnih ljepota i ekološke ravnoteže. Predloženi modeli vlasničke i upravljačke strukture, uključujući formiranje državnog preduzeća „Rječni slivovi Crne Gore,“ dodatno osiguravaju održivost i profitabilnost ovih inicijativa.

Angažovanjem domaćih i stranih stručnjaka, Crna Gora bi mogla brzo postati bogato i ekološki čisto stanište za sva živa bića.