Skupština Crne Gore ponovo je danas usvojila izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).

Parlament je danas usvojio te zakone nakon što ih je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje, zbog nedostataka na koje su ukazivali on, opozicija i nevladin sektor.

Izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima danas su usvojene glasovima 47 poslanika, dok su protiv glasala 22, a uzdržanih nije bilo.

Usvajanje Zakona o ANB-u podržalo je takođe 47 poslanika, 21 je bio protiv, dok uzdržanih nije bilo.

Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) zbog usvajanja tih zakona 6. marta podnijeli su ostavke na fukcije potpredsjednika Skupštine, kopredsjedavajućeg Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, predsjednika odbora za evropske integracije i za antikorupciju.

Predsjednik poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao je da će, ukoliko parlamentarna većina istraje u namjeri i u ponovljenom glasanju odluči da ponovo podrži zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u, biti jasno da vlast gazi Ustav i formalno uvodi represiju kao model upravljanja državom.

“To onda više nije pitanje političkog nesaglasja, već demonstracija sile nad ustavnim poretkom i građanima”,  rekao je Nikolić.

On je naveo da u takvim okolnostima DPS, kao vodeća stranka opozicije, smatra da dalja parlamentarna saradnja s Vladom nije prihvatljiva.

“Ubuduće nećemo glasati ni za jedan predlog Vlade, jer ne želimo da dajemo legitimitet politici koja institucionalizuje policijsku državu u Crnoj Gori. Građanima poručujemo da je ovo trenutak u kojem se brani sloboda, svako ćutanje danas znači pristajanje na sjutrašnju represiju “, poručio je Nikolić.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša rekao je da se zakonima iz oblasti bezbjednosti krše temeljni principi EU, kao i Ustava i pravnog poretka Crne Gore.

On je poručio da će iz Evropskog saveza biti partner svakome ko želi bolju, progresivnu, emancipovanu i evropsku Crnu Goru, ali, kako je poručio, biće ozbiljan protivnik svima koji simuliraju demokratiju i brutalno se obračunavaju sa opozicijom samo zato što drugačije promišljaju političku realnost.

“Kad nepravda postane zakon, naša obaveza i dužnost je otpor”, zaključio je Mugoša.

Politički analitičar Boško Vukićević saopštio je da je neprijatno posmatrati javno disciplinovanje DPS-a od strane Delegacije EU.

On se, naime, osvrnuo na stav Delegacije EU u Podgorici da crnogorska opozicija treba da bude konstruktivni, kao i da od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nije traženo posredovanje u dijalogu sa predstavnicima vlasti.

Delegacija EU: Opozicija da bude konstruktivna, Milatoviću nije traženo posredovanje

„Još juče je DPS govorio o ‘destruktivnim potezima vlasti’, optužujući je za, maltene, ‘antievevropsko djelovanje’. Tim prije, pomalo je neprijatno posmatrati ovakvo javno disciplinovanje i šamaranje DPS-a od strane Delegacije EU, dok je Milatović tu kao kolateralna šteta“, ocijenio je Vukićević.

Očuvanje snažne i stabilne političke podrške reformama i odlukama vezanim za Evropsku uniju (EU) u Skupštini, uključujući konstruktivan angažman svih parlamentarnih aktera, treba da ostane ključni prioritet za Crnu Goru, posebno imajući u vidu njen cilj da zaključi pristupne pregovore do kraja 2026. godine.

To su “Vijestima” danas kazali iz Delegacije EU u Podgorici, komentarišući reakcije opozicije na usvajanje izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), te odluku najjače opozicione stranke – Demokratske partije socijalista – da zbog toga napusti čelna mjesta u skupstinskim odborima.

Milatović pozvao lidere stranaka na sastanak oko “institucionalne krize”

Iz Delegacije su naveli da je Evropska komisija upoznata “sa zabrinutostima koje su izrazili civilno društvo, sindikati i politički akteri” povodom nedavnog usvajanja izmjena i dopuna zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u.

“Komisija podsjeća da je bila konsultovana o nacrtima zakona i smatra da odredbe o zaštiti podataka još nijesu u potpunosti usklađene s pravnom tekovinom EU, naročito s Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Direktivom o sprovođenju zakona (LED)”, rekli su.

Kako su dodali, Komisija je savjetovala da Crna Gora obezbijedi potpunu usklađenost s pravnom tekovinom EU, bilo prije usvajanja (zakona) ili kroz blagovremena usklađivanja prije zatvaranja pristupnih pregovora.

“Bez obzira na to koji će mehanizam usklađivanja biti izabran, od suštinskog je značaja da proces bude inkluzivan i transparentan, uz smisleno učešće opozicije”, poručili su iz Delegacije.

Na pitanje “Vijesti” da li je tačno da je Kabinet predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, kako je objavio jedan crnogorski medij, zatražio od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posreduje između vlasti i opozicije zbog trenutnih dešavanja, iz Delegacije su odgovorili odrično, ukazujući da Komisija očekuje da svi politički akteri sarađuju “u duhu dijaloga, odgovornosti i institucionalne saradnje kako bi unaprijedili proces pristupanja Crne Gore EU”.

“Pristupanje EU je zajednički nacionalni poduhvat, koji zahtijeva širok konsenzus kako bi se ispunile preuzete obaveze i odgovorilo na jasnu težnju ogromne većine građana Crne Gore ka evropskoj budućnosti i višem kvalitetu života u okviru EU. Kabinet predsjednice Komisije nije tražio od predsjednika Milatovića da posreduje između vlasti i opozicije”, podvukli su iz Delegacije.

Oni su  kazali i da Komisija nije pozivala na povlačenje spornih propisa, ali da ohrabruje Crnu Goru da, u vezi sa svim zakonodavnim inicijativama povezanim s EU, “nastavi da djeluje na politički inkluzivan način koji čuva političku stabilnost i obezbjeđuje širok konsenzus o njenom putu ka EU, uključujući i kroz konstruktivan angažman opozicije”.

Izvor: Vijesti