“U skladu sa zaključcima sa Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) od 9. januara danas smo predali inicijativu na Vladi. U njoj smo naveli da zahtijevamo zakonsko normiranje srpskog jezika kao zvaničnog, trobojke kao zastave, dvojnog državljanstva, kao i iniciranje dijaloga Glavnog grada i mještana Botuna oko izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda”, kazao je Zogović na konferenciji za medije.

On je rekao da je inicijativa juče predata na arhivi Vlade.

“Danas smo imali sjednicu na kojoj nije bilo mogućnosti predlaganja izmjena o dopuna dnevnog reda, ali smo imali mišljenje Spajća (predsjednik Vlade Milojko) da ovim treba da se bavi Skupština, a ne Vlada. On nama na taj način daje neko vrstu zelenog svijetla, ali da se time bavi Skupština. U Ustavu piše da izmjene Ustava mogu pokrenuti predsjednik, Vlada ili 25 poslanika. Mi smo predlagali formiranje Vladinog tijela koje bi pripremilo rješenja kako bi zakonodavni okvir prepoznao ono što je realnost. Građani su se izjasnili da većinski govore srpskim jezikom. Uprkos ovoj činjenici, srpski nije službeni”, rekao je Zogović.

On je kazao da su se zahvalili na današnjoj sjednici Vlade premijeru Milojku Spajiću na izraženoj spremnosti i dodao da je njihova inicijativa u skladu sa Barometrom 26.

“Mi ćemo sjutra imati sjednicu Predsjedništva DNP-a na kojoj ćemo, u skladu sa onim što su naša obećanja, ispuniti ono što smo obećali građanima i sjutra ćemo na Predsjedništvu DNP-a podnijeti ostavke na funkcije ministra. Mediji nisu ni malo korektno prenijeli ono što se desilo na sjednici Vlade. Smatram da smo participacijom u Vladi Crne Gore pokazali kako se treba odnositi prema povjerenju građana. Pozivam vas da sjutra ispratite sjednicu Predsjedništva gdje će biti još odluka” , rekao je Zogović.

On je dodao da će biti konstruktivni, ako Skupština odluči da raspravlja o njihovim inicijativama.

Kako saznajemo, premijer je saopštio da je pitanje o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu riješeno, a garancije koje je predstavila Vlada Botunjanima može da potvrdi i parlament.

Prema riječima našeg izvora formalne rasprave o ovom zahtjevu nije bilo.

Predsjedništvo DNP-a odlučilo je početkom januara da uslovi Vladu premijera Milojka Spajića inicijativama o statusu srpskog jezika, državljanstvu, državnim simbolima i dijalogom o postrojenju u Botunu. Ukoliko im se to ne ispuni, najavili su izlazak iz vlasti.

Tim zaključcima, DNP je obvezao članove Vlade iz te stranke, Miluna Zogovića i Maju Vukićević, da na prvoj sjednici iniciraju ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog, izmjene i dopune zakona o državljanstvu, izmjene i dopune zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava, te da na prvoj sjednici iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

“U slučaju da na Vladi ne dobiju podršku za ove inicijative, članovi Vlade iz redova DNP-a Milun Zogovoć i Maja Vukićević podnijeće ostavke na svoje funkcije, a poslanički klub otkazaće podršku Vladi Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u SO Podgorica otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću”, naveli su iz DNP nakon sjednice predsjedništva ranije ovog mjeseca.

Spajić je saopštio ranije danas na mreži X da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini, a o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji.

On je to saopštio povodom najava da bi funkcioneri Demokratske narodne partije trebalo danas da dostave Vladi zahtjeve za rješavanje nekoliko identitetskih pitanja.

Mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje jeste Skupština Crne Gore, kaže Spajić, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera – ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca.

“Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuju punu pažnju i odgovoran pristup. Upravo takav pristup predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori”,  naveo je Spajić.

S druge strane, kako je rekao, pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje i ne treba ga dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.

“Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji”, navodi premijer.