Politika

NSD: DPS sve usamljeniji, brod im napuštaju i koalicioni partneri

Pobijeđeni DPS je sve usamljeniji na brodu politike podjela koju je narod na izborima kaznio, a koji napuštaju i njihovi dojučerašnji koalicioni partneri, reagovali su iz Nove srpske demokratije (NSD), pošto je dio opozicionih partija podnio krivičnu prijavu protiv Andrije Mandića zbog isticanja zastave Srbije.

Podsjetimo, poslanici Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata, Hrvatske građanske inicijative i Demokratske unije Albanaca, podnijeli su Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Mandića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj.

“U još jednom pokušaju političkog teatra, u kom jeftinim političkim doskočicama i predstavama za javnost, pokušavaju da politički profitiraju u onome na čemu su decenijama gradili političku mantru, čiji je ideolog isključivo DPS: stvaranje nacionalnog jaza u crnogorskom društvu. U neosnovanoj krivičnoj prijavi, u kojoj tumače zakon druge države, a ne primjenjuju Zakon o državnim simbolima i danu državnosti Crne Gore, u kom je upravo i navedeno sve ono što stoji u kabinetu predsjednika Skupštine – da simboli Republike Crne Gore utvrđeni Zakonom o grbu i zastavi Republike Crne Gore iz 1993. godine, uživaju zaštitu kao i državni simboli utvrđeni tim zakonom”, navode iz NSD.

Kako su dodali, u pravnom galimatijasu i političkom skeču koji je bilo otužno posmatrati, osim nepoznavanja osnova pravnog sistema Crne Gore i elemenata bića takozvanog krivičnog i nepostojećeg djela, građanima Crne Gore danas je potpuno jasno da žive u drugačijoj i pomirenoj Crnoj Gori.

“Tako usamljenom DPS-u jedino i preostaje da istinski počne da izučava Krivični zakonik Crne Gore, ali isključivo zbog sebe i svojih članova kojima će se konačno baviti sve slobodnije pravosuđe Crne Gore, u krivičnim prijavama koje neće biti ni neosnovane ni lažne, već pravno i pravedno procesuirane”, zaključeno je u saopštenju NSD.

Podsjetimo, poslanik DPS-a Andrija Nikolić saopštio je danas da je dio opozicionoh stranaka podnio krivičnu prijavu protiv Mandića zbog isticanja zastave strane države u svom kabinetu u Skupštini.

On je kazao da su pozvali Bošnjačku stranku da potpiše krivičnu prijavu, što su oni odbili.

Sledeće

Božović: Država garant zaštite prava radnika

Ne propustite

Ministarstvo poljoprivrede nema evidenciju o sumnjivim korisnicima

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Joković: Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje

Photo by Portal Zeta

Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, upućujem vam najiskrenije čestitke u ime Socijalističke narodne partije Crne Gore i u svoje lično ime, kazao je predsjednik SNP-a Vladimir Joković.

“Na današnji dan s ponosom se prisjećamo dva velika istorijska trenutka – međunarodnog priznanja crnogorske državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i slavnog narodnog ustanka protiv fašizma 1941. godine. Ove dvije svetinje predstavljaju stubove slobodarske tradicije naše države i vječni su podsjetnik da Crna Gora pripada svom narodu – onima koji su je stvarali, branili i čuvali” navodi se u saopštenju.

SNP Crne Gore u kontinuitetu baštini te vrijednosti: slobodu, pravdu, solidarnost i borbu za dostojanstven život svakog čovjeka. Vjerujemo u Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana, u kojoj nema mjesta za podjele, revanšizam i ucjene, već u kojoj je narod taj koji odlučuje, a država ta koja štiti njegove interese, ističe Joković.

“Naša borba je borba za narodnu državu, za ekonomsku sigurnost, za snažnu podršku domaćem seljaku, radniku i penzioneru. To je borba za državu u kojoj se cijeni rad, poštuje porodična vrijednost, njeguje vjera, tradicija i identitet, ali istovremeno gradi društvo u kojem su svi ravnopravni i slobodni. Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje, jer samo zajedno možemo graditi Crnu Goru koja će biti jaka, poštovana i pravedna”, zaključuje Joković.

Politika

Spajić: 13. jul – duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja

Povodom Dana državnosti i Dana ustanka naroda Crne Gore, premijer Milojko Spajić uputio je čestitku građankama i građanima, naglašavajući da ovaj datum predstavlja duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja.

Dan državnosti nas podsjeća na događaje koji predstavljaju najdublji izraz našeg beskompromisnog i kosmopolitskog kolektivnog opredjeljenja. Put slobode, pravde i građanske solidarnosti nije samo naš savremeni ideal – on je rezultat viševjekovne borbe i požrtvovanja naših predaka, poručio je Spajić.

Ističe da savremena Crna Gora svoje temelje gradi na vrijednostima koje su utkane u 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora dobila međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu, kao i u 13. jul 1941. godine, kada je narod ustao protiv fašističkog okupatora.

“Dužni smo, odgovorni pred precima, a obavezni pred potomcima, da taj put nastavimo – kroz širenje i osavremenjavanje temeljnih vrijednosti 13. jula. Te vrijednosti su garant uspješnog nastavka i završetka reformskog procesa i našeg članstva u Evropskoj unije”, poručio je predsjednik Vlade.

Spajić je izrazio uvjerenje da će Crna Gora i u vremenu pred nama pokazati visoki nivo nacionalne zrelosti i društvenog jedinstva oko ključnih pitanja razvoja i napretka.

“Siguran sam da ćemo, kao mnogo puta do sada, dokazati snagu konsenzusa i dostojanstveno dočekati 150. godišnjicu Berlinskog kongresa kao punopravna članica Unije najnaprednijih evropskih država”, naglasio je premijer.

Na kraju, Spajić je građanima još jednom čestitao najveći državni praznik.

“Živjela Crna Gora”, poručuje u čestitki.

Politika

NATO nameće harač za članstvo, Knežević traži referendum

Proglasiti “istorijskom” odluku da Crna Gora odsad izdvaja za NATO oko 460 miliona eura ravno je gašenju požara kanisterima benzina, kazao je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević.

Država koja nema auto-puteve, bolnice, domove zdravlja, škole, vrtiće, proslavlja novih 460 miliona izdatka za NATO i još zahvaljuje što nam je učinjena čast da sve to platimo iz novih kredita, kazao je Knežević.

“Zato smatram da bi povodom ove “istorijske” odluke na referendumu trebalo konsultovati crnogorske građane da li su za to da izdvajamo 460 miliona za NATO. Ako to mogu jedna Španija i Slovenija, valjda nijesmo ni mi gori od njih”, dodao je Knežević.

Posebno jer, po posljednjem istraživanju od prije desetak dana u koje sam imao uvid, članstvo Crne Gore u NATO podržava ispod 50% crnogorskih građana. I to osam godina nakon odluke donesene u Skupštini, dok smo mi bili lažno optuženi da smo planirali državni udar kako bi zaustavili isto to učlanjenje, ističe Knežević.

“Evo, niko im dosad nije smetao da povećaju tu podršku građana, mene su odmah poslije učlanjenja zatvorili, poslije prvostepeno presudili, a septembra 2020. godine nam zabranili pristup bezbjednosnom sektoru. Nijesmo im smetali, niti sad ikome smetamo da sprovodi NATO standarde po Crnoj Gori. Zato i mislim da treba organizovati referendum i pitati građane imamo li negdje pametnije uložiti ovih 460 miliona nego što ulažemo u ovu vojnu alijansu”, zaključuje u saopštenju.