Priroda i društvo
Novi direktor preduzeća Plodovi planira revitalizaciju i unapređenje saradnje sa poljoprivrednicima

Preduzeće Plodovi dobilo je novog direktora i tu funkciju u v.d. stanju obavlja Nikola Radulović, koji je zamijenio Vojislava Đurovića. Kako je kazao Radulović za “Dan” preuzmanjem preduzeća zatekli su nemar u upravljanju državnom imovinom.
“U finansijskom smislu zatekli smo da su obrtna sredstva sa kojim trenutno raspolažemo znatno manja od dospjelih obaveza. Potraživanja su teško naplativa, a odnose se na period od prije dvije ili više godina. Mnoge od tih firmi su ugašene ili su im računi u blokadi. Preduzeće je obveznik revizije finansijskih iskaza prema Zakonu o reviziji. Revizorski izvještaji su u kontinuitetu rađeni od 2018. godine do danas, dok u ranijim periodima kad je vršen otkup poljoprivrednih proizvoda revizija nije rađena “, rekao je Radulović.
On je istakao da poslednjih desetak godina preduzeće nije vršilo otkup.
“Plodovi nisu sarađivali ni na koji način sa poljoprivrednicima. Razumijemo nezadovoljstvo proizvođača i nastojaćemo da pronađemo novi model saradnje. Prema informacijama sa terena, par godina u nazad, na tržištu nije postojao značajan višak primarnih poljoprivrednih proizvoda i cijene su bile na zadovoljavajućem nivou”, ističe Radulović.
Radulović kaže da je hladnjaču u Matagužima napustio prethodni zakupac, te da su obilaskom utvrdili da je viljuškar neispravan i da nedostaju pokretne vage.
“Objekat u Matagužima je oslobođen od stvari i lica prethodnog zakupca. Objekat je u dobrom stanju kapaciteta 2.000 tona. Zatekli smo neispravan viljuškar u vlasnistvu Plodova. Nijesmo pronašli pokretne vage koje su u našem vlasnistvu. Planirano je ulaganje u održavanje rada rashladnih uređaja. Nažalost u prethodnim ugovorima nije precizirana obaveza zakupca za servisiranje rashladne opreme, pa nama ostaje da odradimo servis koji će omogućiti rad hladnjače u punom kapacitetu”, kaže Radulović.
Radulović tvrdi da je prethodna administracija Plodova sklapala nepovoljne ugovore, te da je prvi primjer toga ugovor sa preduzećem Tržnice i pijace.
“Zbog tog ugovora Plodovi godinama gube značajan prihod. Zakupnina od izdavanja Distributivnog centra je nesrazmjerna u odnosu na prihode koje ostvaruje preduzeće Tržnice i pijace od tog objekta. Poboljšanje uslova za proizvođače, zakupce-trgovce, planiramo ostvariti kroz ulaganja na Kamionskoj pijaci. Tu mislim na uređenje putne infrastrukture, parking prostora, opremanje objekta Distributivnog centra, poboljšanje higijenskih uslova, uređenje tezgi, javnog toaleta, adaptaciju montažnog objekta u cilju obavljanja ugostitenjske djelatnosti… Kamionska pijaca predstavlja mjesto na kojem poljoprivredni proizvođači svoje proizvode mogu realizovati u velikim količinama ili cjelokupnu proizvodnju na jednom mjestu i tako biti sigurni u plasman. Upravo kroz ova ulaganja očekujemo postignuti veći promet poljoprivrednih proizvoda”, rekao je Radulović.
Priroda i društvo
Crna Gora bez planova za gradnju novih zatvora

U najvažnijim planskim dokumentima države, poput Prostornog plana Crne Gore do 2040. i prostorno-urbanističkih planova opština, ne prepoznaje se potreba za izgradnjom novih zatvora. Umjesto toga, prioriteti su usmjereni na urbanistički razvoj, zaštitu prostora i unapređenje infrastrukture, dok se sistem izvršenja krivičnih sankcija rješava kroz reforme i alternativne kazne.
Jedini projekat koji se u posljednjih nekoliko godina pominjao kao investicija od značaja jeste zatvor u Mojkovcu, kapaciteta oko 250 mjesta. Taj objekat trebalo je da rastereti postojeće kapacitete i da posluži kao regionalni zatvor za sjever, ali njegova realizacija kasni, a država nije najavila gradnju novih sličnih objekata u drugim krajevima.
Nadležne institucije sve češće ističu da je cilj smanjenje broja zatvorenika kroz veću primjenu alternativnih sankcija, poput rada u javnom interesu ili kućnog pritvora, kao i poboljšanje uslova u već postojećim zatvorskim ustanovama. Na taj način, problem prenatrpanosti pokušava se rješavati upravljačkim mjerama, a ne širenjem kapaciteta.
Ni Prostorni plan Crne Gore do 2040, niti PUP-ovi opština, ne sadrže smjernice za gradnju zatvora. Fokus je na stambenom razvoju, turističkim zonama, saobraćajnoj infrastrukturi i očuvanju prirodnih resursa. Organizacije civilnog društva koje su pratile izradu planskih dokumenata takođe ukazuju da se prenamjena zemljišta i razvojna politika vode prema ekonomskim i ekološkim prioritetima, dok zatvori ne figuriraju kao tema od značaja.
Izgradnja zatvora zahtijeva velike zemljišne površine i prateću infrastrukturu, što u Crnoj Gori, zemlji sa ograničenim prostorom i velikim pritiskom turizma i stanogradnje, nije lako obezbijediti. Zato vlasti očigledno procjenjuju da postojeći kapaciteti, uz reforme i alternative, mogu biti dovoljni da sistem funkcioniše.
Postojeći projekti tretiraju se kao pojedinačni slučajevi, a strategija se oslanja na alternativne sankcije i poboljšanje postojećih kapaciteta. Prema važećim planskim dokumentima, država jednostavno ne vidi potrebu za novim zatvorima dok su se alternative kao što su kućni pritvori i ograničavanje kretanja pokazali kao neadekvatni, što je u praksi proizvelo više primjera kada su članovi organizovanih kriminalnih grupa prekršili kaznu kućnog pritvora i ograničavanje kretanja.
Priroda i društvo
Univerzitet Crne Gore raspisao konkurse za upis na master i specijalističke studije

Konkursi za upis na master i specijalističke studije Univerziteta Crne Gore, za studijsku 2025/26. godinu, biće raspisani danas 22. septembra i objavljeni na sajtu Univerziteta Crne Gore i u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori.
Za upis na master studije Univerziteta Crne Gore u studijskoj 2025/26. godini predviđeno je 2.010 mjesta, na specijalističkim 1.225.
Prijave na oba konkursa se podnose 23. septembra 2025. godine studentskoj službi organizacione jedinice, u okviru radnog vremena te službe.
Za upis na master programe obavezan je prijemni ispit, koji će se održati 24. i 25. septembra 2025. godine. Način polaganja, struktura i sadržina ispita, kao i raspored, biće objavljeni na oglasnim tablama i internet stranicama organizacionih jedinica. Master studije se finansiraju iz Budžeta Crne Gore i besplatne su za studente, osim dva programa na engleskom jeziku koji su samofinansirajući – program Zaštita i upravljanje morskom sredinom i program Informaciona bezbjednost.
Uslovi, kriterijumi i postupak upisa na master i specijalističke studije biće detaljno precizirani u konkursima, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore, Pravilnikom o upisu u prvu godinu master studija i Pravilima studiranja na postdiplomskim studijama, dostupnim na internet stranici Univerziteta Crne Gore.
Upis kandidata obaviće se zaključno sa 26. septembrom 2025. godine.
Priroda i društvo
Rekordna ljetnja sezona 2025: Istorijske isporučene količine vode u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje ostvario je istorijske količine isporučene vode tokom ljetnjih mjeseci 2025. godine. Ovi impresivni rezultati jasno potvrđuju izvanrednu pripremljenost, profesionalizam i efikasnu organizaciju kako Odbora direktora, tako i menadžmenta preduzeća.
Isporuka vode u junu, julu i avgustu 2025. nadmašila je sve prethodne godine, kao i ugovorene količine, što predstavlja rekord u istoriji Regionalnog vodovoda. Ukupno za ove tri mjeseca ostvareno je više 132% u odnosu na 2024., 148% u odnosu na 2023. i 163% u odnosu na ugovorene količine.
Ako uzmemo u obzir podatke iz prethodnih godina, vidimo da je u toku ova tri mjeseca 2025. isporučeno 5.935.172 metra kubna vode, što je skoro 2 miliona više u odnosu na isti period 2023. godine, čime je postignuta rekordna sezona za Regionalni vodovod.Ovi izvanredni rezultati su direktna posljedica pažljive pripreme, strateškog vođenja Odbora direktora i predanog rada menadžmenta, koji su omogućili da sistem vodosnabdijevanja funkcioniše besprekorno čak i u najzahtjevnijem ljetnjem periodu.
Trend visokih isporuka nastavljen je i u septembru, sa ostvarenom isporukom od 97% u odnosu na 2024., 64% u odnosu na 2023. i 96% u odnosu na ugovorene količine.
Ukupno za period juni–septembar 2025., ostvareno je 137% u odnosu na 2024., 150% u odnosu na 2023. i 166% u odnosu na ugovorene količine.
Ovi rezultati potvrđuju da je Regionalni vodovod Crnogorsko primorje neprekidno unapređuje svoje kapacitete, obezbjeđujući stabilno i sigurno vodosnabdijevanje, čak i tokom zahtjevnih ljetnjih mjeseci, čime ljeto 2025. postaje najuspješnija sezona u istoriji preduzeća.
-
Politika3 дана ranije
PES Podgorica: Zdravlje Botunjana ugrožava crveni mulj, a ne kolektor koji ne postoji
-
Hronika2 дана ranije
Uhapšen Predrag Bošković
-
Sport14 сати ranije
MATIJA RADOVIĆ ZA PORTAL ZETA: Kik-boks volim sve više i više
-
Hronika2 дана ranije
Ubijen Boban Sjekloća: “Škaljarac” za kojim je tragala policija slobodno se kretao Crnom Gorom
-
Sport1 дан ranije
Budućnost Voli najbolja na II Memorijalnom turniru „Dušan Đuretić“
-
Hronika2 дана ranije
Ubistvo u Kotoru: Policija utvrđuje da li se radi o sukobu klanova
-
Zeta5 сати ranije
Stanovnici sela Srpska traže hitnu sanaciju bazena crvenog mulja i reakciju Vlade
-
Sport3 дана ranije
Goleada Zete, Ilarion siguran