Politika

Mujović: Od Botuna ne možemo odustati, ali jedno od rješenja izmještanje dijela postrojenja

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ističe da traže alternativno rješenje za problem postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje se planira u Botunu, te da razumije strahove mještana. Jedna od opcija je pomjeranje dijela postrojenja van Botuna, ali od te lokacije se, nažalost, ne može odustati potpuno, jer bi to značilo i povlačenje novih sredstava od KFW banke i prolongiranje izgradnje postrojenja za dvije do tri godine.

Kako je Mujović naglasio u Jutarnjem programu TVCG, izvorno rješenje o postrojenju u Botunu teško može da prođe i problem je mnogo jasniji kada se pođe na teren i obave razgovori sa mještanima, a što mu je, kaže, bio prvi zadatak kad je preuzeo funkciju gradonačelnika.

“U toku je potraga za novim rješenjem. Sa ovim izvornim rješenjem teško možemo proći i dobiti saglasnost mještana, a njihove strepnje su prilično opravdane. U razgovoru sa njima smo vidjeli da su do sada bili često izigrani i sa ljudskog aspekta teško možete da ne opravdate njihove sumnje. Oni se plaše da bi postrojenje i sa malim posljedicama po okolinu, bila kap u prepunoj čaši onoga što ih je zagađivalo da sada, a to je prvenstveno taj bazen crvenog mulja KAP-a”, navodi Mujović.

Poručuje da traže alternativno rješenje i već su predložili jednu opciju da se proširi zelena zona i da se ispust prečišćene vode pomjeri ka sjeverozapadu.

“Sljedeća opcija je bila da se cijelo postrojenje pomjeri iz Botuna, ali smo se susreli sa prijetnjama od strane KFW banke da bi takvo odustajanje od lokacije, pokrenulo potpunu blokadu, odnosno pokretanje projekta iz početka, što bi bio dodatni izdatak za grad, a čitav proces prolongirao za dvije do tri godine. Ono što sada želimo je da napravimo kompromisno rješenja da dio postrojenja, spalionicu mulja, koja izaziva najviše problema, bude na nekoj drugoj lokaciji u Podgorici”, poručuje Mujović

Ističe da bi tako samo mali bio postrojenja ostao u Botunu, kako bi zadržali projekat na toj lokaciji, a to je bitno zbog obaveza prema banci i sredstava koje dobijaju za taj projekat.

Gradonačelnik ističe i da enormno povećani računi za vodu na koje se žale neki građani nijesu posljedica poskupljenja vode i uputio sve da se obrate Vodovodu da bi riješili taj problem, te da je i Glavni grad spreman da se uključi u to.

“Desilo se povećanje vode sa 37 centi po kubnom metru na 52, ili oko 40 procenata, u finalnom to znači da je prosjećni račun uvećan za dva eura. Ako ste plaćali 10 ili 15 eura mjesečni račun, a došao vam je sada račun od 500, onda to nije posljedica poskupljenja. Moramo i objasniti da je do poskupljenja došlo, jer je po metodologiji regulatorne agencije, jedna od stavki i troškovi zarada zaposlenih u Vodovodu koji su porasli sa neustavnim GKU za 1,2 miliona eura. To su propusti iz prošlosti koji koštaju Vodovod, a to se manifestuje na ono što plaćaju građani”, objašnjava Mujović.

Vodovod, naglašava, ima nedopustivo veliki broj zaposlenih, 548, naročito u administrativnom smislu, a poseban problem su gubici na mreži koji su oko 60 odsto.

“Potrebna su nova ulaganje, ali i uvođenje sistema Scada za monitoring koji bi odmah očitavao da li je došlo do kvara ili nelegalnog proboja na mreži i slično. Imamo veliki problem sa nelegalnim priključenjima, i to se mora tratirati kao krivično djelo i sankcionisati. Oni koji imaju pritužbe na velike račune neka se obrate Vodovodu, a Glavni grad je spreman da se uključi u tu priču i pomogne”, naglasio je Mujović

Sledeće

Knežević: Svi koji su učestvovali u hapšenju moje majke su napredovali u službi!

Ne propustite

Đukanović danas i formalno ostaje simbol časti i dostojanstva DPS-a

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.

Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.

Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.

Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.

Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.

Politika

DNP 9. januara odlučuje da li izlazi iz vlasti

Sjednica Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) zakazana je za 9. januar, saznaje Pobjeda.

Na sjednici tog ključnog partijskog organa biće razmatrano dalje učešće DNP-a u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, nakon intervencije policije u Botunu.

Prema nezvaničnim saznanjima, tema sjednice biće politička situacija nastala tokom protesta građana koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kao i odnos partije prema daljem ostanku u vlasti.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je saopštio da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti Vladu i vlast u Podgorici.

Knežević je tokom blokade kružnog toka ka Aerodromu Podgorica, gdje su se okupili građani Botuna i Zete, ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

“Ako Predsjedništvo ne prihvati, u što sumnjam da neće prihvatiti, podnijeću ostavku na mjesto predsjednika partije i poslanika i doći ovdje sa ovim narodom da štitim interese građana Zete”, poručio je Knežević.

U Botunu i Zeti trenutno je na snazi dogovor prema kojem je policija deblokirala ulice i prilaze tom naselju, dok su protesti obustavljeni. Za sada nije poznato da li su u toku pregovori, koje je, prema ranijim najavama, predložio Andrija Mandić.