Politika

Mujović: Od Botuna ne možemo odustati, ali jedno od rješenja izmještanje dijela postrojenja

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ističe da traže alternativno rješenje za problem postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje se planira u Botunu, te da razumije strahove mještana. Jedna od opcija je pomjeranje dijela postrojenja van Botuna, ali od te lokacije se, nažalost, ne može odustati potpuno, jer bi to značilo i povlačenje novih sredstava od KFW banke i prolongiranje izgradnje postrojenja za dvije do tri godine.

Kako je Mujović naglasio u Jutarnjem programu TVCG, izvorno rješenje o postrojenju u Botunu teško može da prođe i problem je mnogo jasniji kada se pođe na teren i obave razgovori sa mještanima, a što mu je, kaže, bio prvi zadatak kad je preuzeo funkciju gradonačelnika.

“U toku je potraga za novim rješenjem. Sa ovim izvornim rješenjem teško možemo proći i dobiti saglasnost mještana, a njihove strepnje su prilično opravdane. U razgovoru sa njima smo vidjeli da su do sada bili često izigrani i sa ljudskog aspekta teško možete da ne opravdate njihove sumnje. Oni se plaše da bi postrojenje i sa malim posljedicama po okolinu, bila kap u prepunoj čaši onoga što ih je zagađivalo da sada, a to je prvenstveno taj bazen crvenog mulja KAP-a”, navodi Mujović.

Poručuje da traže alternativno rješenje i već su predložili jednu opciju da se proširi zelena zona i da se ispust prečišćene vode pomjeri ka sjeverozapadu.

“Sljedeća opcija je bila da se cijelo postrojenje pomjeri iz Botuna, ali smo se susreli sa prijetnjama od strane KFW banke da bi takvo odustajanje od lokacije, pokrenulo potpunu blokadu, odnosno pokretanje projekta iz početka, što bi bio dodatni izdatak za grad, a čitav proces prolongirao za dvije do tri godine. Ono što sada želimo je da napravimo kompromisno rješenja da dio postrojenja, spalionicu mulja, koja izaziva najviše problema, bude na nekoj drugoj lokaciji u Podgorici”, poručuje Mujović

Ističe da bi tako samo mali bio postrojenja ostao u Botunu, kako bi zadržali projekat na toj lokaciji, a to je bitno zbog obaveza prema banci i sredstava koje dobijaju za taj projekat.

Gradonačelnik ističe i da enormno povećani računi za vodu na koje se žale neki građani nijesu posljedica poskupljenja vode i uputio sve da se obrate Vodovodu da bi riješili taj problem, te da je i Glavni grad spreman da se uključi u to.

“Desilo se povećanje vode sa 37 centi po kubnom metru na 52, ili oko 40 procenata, u finalnom to znači da je prosjećni račun uvećan za dva eura. Ako ste plaćali 10 ili 15 eura mjesečni račun, a došao vam je sada račun od 500, onda to nije posljedica poskupljenja. Moramo i objasniti da je do poskupljenja došlo, jer je po metodologiji regulatorne agencije, jedna od stavki i troškovi zarada zaposlenih u Vodovodu koji su porasli sa neustavnim GKU za 1,2 miliona eura. To su propusti iz prošlosti koji koštaju Vodovod, a to se manifestuje na ono što plaćaju građani”, objašnjava Mujović.

Vodovod, naglašava, ima nedopustivo veliki broj zaposlenih, 548, naročito u administrativnom smislu, a poseban problem su gubici na mreži koji su oko 60 odsto.

“Potrebna su nova ulaganje, ali i uvođenje sistema Scada za monitoring koji bi odmah očitavao da li je došlo do kvara ili nelegalnog proboja na mreži i slično. Imamo veliki problem sa nelegalnim priključenjima, i to se mora tratirati kao krivično djelo i sankcionisati. Oni koji imaju pritužbe na velike račune neka se obrate Vodovodu, a Glavni grad je spreman da se uključi u tu priču i pomogne”, naglasio je Mujović

Sledeće

Knežević: Svi koji su učestvovali u hapšenju moje majke su napredovali u službi!

Ne propustite

Đukanović danas i formalno ostaje simbol časti i dostojanstva DPS-a

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.