Politika

Đukanović danas i formalno ostaje simbol časti i dostojanstva DPS-a

Urednik

Milo Đukanović, iako se formalno povukao iz aktivne politike, ostaje važna figura u crnogorskom političkom životu. Nakon što je Demokratska partija socijalista (DPS) izgubila vlast na parlamentarnim izborima 2020. godine, Đukanović je najavio povlačenje s mesta predsjednika stranke. Međutim, njegov uticaj unutar DPS-a i dalje je značajan, a stranka planira na današnjem kongresu da ga proglasi počasnim predsjednikom, čime je potvrđen njegov status kao jedne od najvažnijih ličnosti u Demokratskoj partiji socijalista.

Šta znači uloga počasnog predsjednika?

Kao počasni predsjednik DPS-a, Đukanović neće imati direktnu ulogu u svakodnevnom upravljanju strankom, ali će i dalje biti simbolički lider i savjetodavac. Njegovo iskustvo i autoritet omogućiće mu da nastavi da igra ključnu ulogu u oblikovanju političke strategije stranke, posebno u kontekstu priprema za buduće izbore i nastojanja da DPS povrati izgubljenu podršku.

Milo Đukanović tokom svoje karijere bio je optuživan za različite afere i kontroverze. Neke od najznačajnijih optužbi uključuju:

1. Korupcija i zloupotreba položaja

Đukanović je više puta bio optuživan za korupciju i zloupotrebu položaja radi sticanja lične i političke koristi. Kritičari tvrde da je koristio svoj uticaj kako bi obogatio sebe i svoje bliske saradnike.
Jedna od najpoznatijih optužbi vezana je za navodno učešće u krijumčarenju cigareta tokom 1990-ih godina, kada je Crna Gora bila pod međunarodnim sankcijama. Optužbe su bile usmerene na to da je Đukanovićeva Vlada bila umešana u ilegalnu trgovinu cigaretama, što je donosilo ogromne prihode.

2. Povezanost s organizovanim kriminalom

Đukanović je bio optuživan za povezanost s organizovanim kriminalom, uključujući navodne veze s kriminalnim grupama koje su delovale u Crnoj Gori i šire. Te optužbe nikada nisu dokazane na sudu, ali su ga pratile tokom čitave karijere.
Italijanska tužilaštva su u prošlosti istraživala njegovu navodnu ulogu u krijumčarenju cigareta i povezanost s italijanskim mafijaškim grupama.

3. Autoritarni stil vladavine

Đukanović je kritikovan zbog autoritarnog stila vladavine, uključujući navodno potiskivanje političkih protivnika, kontrolu medija i zloupotrebu državnih institucija radi održanja vlasti.
Tokom njegove vladavine, mediji su često bili pod pritiskom, a opozicione stranke i kritičari su tvrdili da su bili meta progona i ucenjivanja.

4. Privatni poslovi i finansijske afere

Đukanović je bio optuživan za korišćenje političkog uticaja radi sticanja lične finansijske koristi. Postoje navodi da je koristio svoj položaj za promociju privatnih poslovnih interesa, uključujući investicije u nekretnine i druge sektore.
Jedna od afere vezana je za njegovu navodnu ulogu u privatizaciji državnih preduzeća, gde su se pojavile sumnje da su procesi bili neprozirni i da su donosili korist određenim pojedincima.

5. Optužbe za pranje novca

Đukanović je bio meta istraga u vezi s navodnim pranjem novca. Italijanske i druge međunarodne vlasti istraživale su njegove finansijske transakcije, ali su te optužbe ostale nedokazane na sudu.

6. Kontroverze oko referenduma o nezavisnosti

Đukanović je kritikovan zbog navodnih manipulacija tokom referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine. Neki opozicioni političari i posmatrači tvrdili su da je referendum bio organizovan na način koji je favorizovao opciju za nezavisnost, uključujući navodno pritiskanje birača i nejasne procedure.

Proglašenje Mila Đukanovića za počasnog predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) predstavlja spoj prošlosti i budućnosti za ovu stranku. Njegova prisutnost, može biti mač sa dvije oštrice – dok neki vide u njemu garanciju kontinuiteta i stabilnosti, drugi kritikuju da DPS, sa starim liderom u pozadini, teško može predstavljati potpuno reformisanu i osveženu stranku.

Ovo može biti nova era za DPS, ali sa snažnim odsjajem prošlosti. Stranka se suočava s izazovom da zadrži svoje tradicionalne glasače, privuče nove i istovremeno se nosi sa optužbama za korupciju i autoritarizam iz proteklih decenija. Đukanovićeva uloga kao počasnog predsjednika može biti most između stare garde i novih generacija unutar stranke, ali istovremeno postavlja pitanje koliko je DPS spreman na istinske promjene.

U suštini, ovo je pokušaj DPS-a da balansira između tradicije i modernizacije, ali prava promjena će zavisiti od toga koliko će stranka biti spremna da se distancira od tereta prošlosti i krene ka novom početku.

Sledeće

Mujović: Od Botuna ne možemo odustati, ali jedno od rješenja izmještanje dijela postrojenja

Ne propustite

Knežević: Borićemo se za to da Srbi u Crnoj Gori dobiju PRAVO na dvojno državljanstvo

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Mitropolit Joanikije: Studenti u Srbiji pokazali da su patriote, a ne izdajnici

Foto MCP

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije kazao je da su studenti u Srbiji pokazali da su patriote, a ne izdajnici.

Naveo je da je, prije svega, srećan što se nakon izbora u Srbiji sve završilo mirno.

“Čovjek ne može da se ne obraduje toj novoj energiji, koja donosi nešto potpuno novo. Mnogi se boje šta će to biti, nije baš još sve jasno šta će biti, ali da je ta energija svježa i da su ta djeca i taj narod koji ih je podržavao pokazali jednu veliku snagu i veliki patriotizam, mora se to reći. To je više nego jasno”, naveo je u intervjuu za RTV Podgorica.

Podsjetio je da nije bio pristalica režima Aleksandra Vučića, ali mu odaje priznanje na tome što je, čim je vidio prve rezultate, izašao pred medije, priznao poraz i čestitao pobjedu.

“Iako se mnogo govorilo: ‘Ma, neće dati vlast bez krvi’, dogodilo se nešto sasvim suprotno. To je bio fer potez. I hvala Bogu, to se sve završilo, prije svega, mirno. S druge strane, otpale su, naravno, sve te optužbe na račun te djece, da su to izdajnici ili nešto drugo, ili da su izmanipulisani od nekoga, ili da to neko sa strane sve rukovodi, da se oni ne pitaju ništa, da to vodi Dinko Gruhonjić. Čim se pojavi neko novi, naročito ako ima neku svježinu, duha, humora, neku kreativnost, odmah se ljudi, oni koji su navikli na neke šeme, koji uživaju u nekim povlasticama vlasti, strašno uznemire i bune. Vidite da je to za njih veoma opasno. Hvala Bogu, vidjeli smo nešto što smo vidjeli i u Crnoj Gori. To je nama nekako sve bilo poznato”, kazao je Joanikije.

Istakao je da nije želio da se miješa u političke procese u Srbiji, ali da je bilo jasno da su djeca pobijedila strpljenjem, kao i retorikom neodgovaranja na provokacije, na nasilje, na klevete, svježom energijom, inteligencijom, istinom i, prije svega, velikom ljubavlju i patriotizmom prema svojoj otadžbini.

Ćirilica nije dovoljno zaštićena u Crnoj Gori

Smatra da se nedovoljno pažnje posvećuje zaštiti ćirilice, te da se jasno vidi da ćirilica nije dovoljno zaštićena.

„Crna Gora baštini tradiciju pravoslavne duhovnosti. Ovdje je većinski narod, ipak, pravoslavni. Zna se kakva je to tradicija, od svetih Ćirila i Metodija, preko svetih Nemanjića, pa onda Balšića, Crnojevića, Petrovića… Sve je to dio ćirilične tradicije. Ne smijemo zaboraviti Oktoih, prvu štampanu knjigu kod Južnih Slovena. A prije Oktoiha imamo Miroslavljevo jevanđelje, Svetosavsku krmčiju i druga velika djela srednjovjekovne srpske pismenosti. Božidar Vuković Podgoričanin treba da nam bude na ponos. On je uradio nešto izuzetno za svoje vrijeme. Znali smo da stvaramo i u najtežim vremenima. Petrovići su baštinili istu tu tradiciju, ponosili se njome i često je isticali. Na šta ćemo se mi osloniti ako sve to izbrišemo“, naveo je mitropolit Joanikije.

Nije u redu, kako je rekao, da i srpski jezik ne bude službeni iako se dominantno govori u Crnoj Gori, te da je to neshvatljivo.

„Ako je nešto dominantno i ima toliko dugu tradiciju, kako onda da nema svoje mjesto u državi? Nažalost, to su ostaci prethodnog režima koje smo naslijedili. S tim polako treba izaći na kraj i vjerujem da ćemo uspjeti“, istakao je on.

Politika

U centru skupštinskog obračuna Kneževića i Dragovića, stan od 140.000 eura i mjesto u odboru direktora

ilustracija

Žestoka polemika između poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Darka Dragovića i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića tokom skupštinske rasprave otvorila je pitanje kupovine stana vrijednog 140.000 eura, ali i poslovnih i političkih veza koje se dovode u vezu sa tom transakcijom. U središtu njihovog verbalnog sukoba našlo se ime biznismena Branislava Gugija Savića, odnosno njegovog sina Predraga Savića od kojeg je Knežević navodno kupio stan.

Dragović je tokom rasprave optužio Kneževića da nije govorio istinu o načinu finansiranja stana od 140 kvadrata u Podgorici, tvrdeći da je nekretnina kupljena za 140.000 eura, odnosno po cijeni od svega 1.000 eura po kvadratnom metru.

Posebnu pažnju izazvala je Dragovićeva tvrdnja da je Knežević stan kupio od sina Gugija Savića, a da je nakon toga upravo Predrag Savić predložen za člana odbora direktora jedne crnogorske kompanije.

„Objasnite odakle vam 140.000 eura. Zanimljivo je da je stan kupljen od sina Gugija Savića, a vi ste odmah nakon toga predložili da on bude član borda jedne crnogorske firme“, poručio je Dragović.

Time je rasprava o porijeklu novca dobila novu dimenziju, jer se, osim finansiranja nekretnine, otvorilo i pitanje eventualne povezanosti privatne kupoprodaje sa kasnijim imenovanjem prodavca na funkciju u privrednom društvu.

Knežević je odbacio Dragovićeve optužbe, navodeći da je njegova porodica prodala prethodni stan u Ulici Oktobarske revolucije, podigla kredit i dodatno pozajmila novac od kuma, nakon čega je Predragu Saviću isplaćeno 140.000 eura.

Lider DNP-a nije negirao da poznaje Gugija Savića, već je tokom rasprave poručio da se ljudi koje poznaje ne odriče.

„Gugija Savića poznajem u zatvoru, a ljudi se ne odričem“, kazao je Knežević, najavljujući tužbu protiv Dragovića.

Zanimljivo je da Knežević nije negirao ni da je Predrag Savić bio član odbora direktora, već je istakao da je on napustio tu poziciju nakon izlaska DNP-a iz Vlade.

„Što se tiče Peđe Savića, gospodine Dragoviću, Peđa Savić je odmah čim smo mi napustili Vladu, izašao iz odbora direktora“, rekao je Knežević, pozivajući ministra Radunovića da potvrdi njegove navode.

Politika

Spajić: Došlo je novo vrijeme za odnose sa Srbijom

screenshot

Premijer Milojko Spajić odgovara danas, na pitanja poslanika na posebnoj sjednici Skupštine Crne Gore posvećenoj premijerskom satu. U fokusu su odnosi sa susjedima, rast cijena i životni standard penzionera, ali i realizacija infrastrukturnih projekata, nacionalna kontrola letjenja i najavljeno osnivanje državnog supermarketa.

Šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić pitao Spajića kako ocjenjuje dosadašnje odnose Crne Gore sa susjednim državama i kakva su očekivanja u pogledu njihovog daljeg razvoja.

„Koje korake Vlada planira da preduzme u narednom periodu kako bi regionalni odnosi bili u funkciji ostvarivanja naših strateških ciljeva koje imamo kao država?“, naveo je Čarapić u pitanju premijeru.

Spajić je ocijenio da su dobrosusjedski odnosi dobri.

“Što se Srbije tiče, mi smo uvijek bili spremni na saradnju, ali nismo imali priliku da to uradimo. Radujemo se izjavama Studentske liste da je došlo novo vrijeme za odnose Crne Gore i Srbije, to i mi smatramo. Sa radošću ćemo pristupiti stvaranju odnosa kakve građani dvije zemlje zaslužuju. Došlo je novo vrijeme za odnose sa Srbijom”, poručio je premijer.

Prema njegovim riječima novu fazu odnosa sa susjedima vidi kao prelazak sa dobrih odnosa na konkretnu ekonomsku integraciju, u skladu sa evropskim vrijednostima i standardima.

“Građani treba da osjete evropsku perspektivu kroz slobodnije kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, kroz jace privredne veze i veće investicije”, smatra on.