Politika

Đukanović danas i formalno ostaje simbol časti i dostojanstva DPS-a

Urednik

Milo Đukanović, iako se formalno povukao iz aktivne politike, ostaje važna figura u crnogorskom političkom životu. Nakon što je Demokratska partija socijalista (DPS) izgubila vlast na parlamentarnim izborima 2020. godine, Đukanović je najavio povlačenje s mesta predsjednika stranke. Međutim, njegov uticaj unutar DPS-a i dalje je značajan, a stranka planira na današnjem kongresu da ga proglasi počasnim predsjednikom, čime je potvrđen njegov status kao jedne od najvažnijih ličnosti u Demokratskoj partiji socijalista.

Šta znači uloga počasnog predsjednika?

Kao počasni predsjednik DPS-a, Đukanović neće imati direktnu ulogu u svakodnevnom upravljanju strankom, ali će i dalje biti simbolički lider i savjetodavac. Njegovo iskustvo i autoritet omogućiće mu da nastavi da igra ključnu ulogu u oblikovanju političke strategije stranke, posebno u kontekstu priprema za buduće izbore i nastojanja da DPS povrati izgubljenu podršku.

Milo Đukanović tokom svoje karijere bio je optuživan za različite afere i kontroverze. Neke od najznačajnijih optužbi uključuju:

1. Korupcija i zloupotreba položaja

Đukanović je više puta bio optuživan za korupciju i zloupotrebu položaja radi sticanja lične i političke koristi. Kritičari tvrde da je koristio svoj uticaj kako bi obogatio sebe i svoje bliske saradnike.
Jedna od najpoznatijih optužbi vezana je za navodno učešće u krijumčarenju cigareta tokom 1990-ih godina, kada je Crna Gora bila pod međunarodnim sankcijama. Optužbe su bile usmerene na to da je Đukanovićeva Vlada bila umešana u ilegalnu trgovinu cigaretama, što je donosilo ogromne prihode.

2. Povezanost s organizovanim kriminalom

Đukanović je bio optuživan za povezanost s organizovanim kriminalom, uključujući navodne veze s kriminalnim grupama koje su delovale u Crnoj Gori i šire. Te optužbe nikada nisu dokazane na sudu, ali su ga pratile tokom čitave karijere.
Italijanska tužilaštva su u prošlosti istraživala njegovu navodnu ulogu u krijumčarenju cigareta i povezanost s italijanskim mafijaškim grupama.

3. Autoritarni stil vladavine

Đukanović je kritikovan zbog autoritarnog stila vladavine, uključujući navodno potiskivanje političkih protivnika, kontrolu medija i zloupotrebu državnih institucija radi održanja vlasti.
Tokom njegove vladavine, mediji su često bili pod pritiskom, a opozicione stranke i kritičari su tvrdili da su bili meta progona i ucenjivanja.

4. Privatni poslovi i finansijske afere

Đukanović je bio optuživan za korišćenje političkog uticaja radi sticanja lične finansijske koristi. Postoje navodi da je koristio svoj položaj za promociju privatnih poslovnih interesa, uključujući investicije u nekretnine i druge sektore.
Jedna od afere vezana je za njegovu navodnu ulogu u privatizaciji državnih preduzeća, gde su se pojavile sumnje da su procesi bili neprozirni i da su donosili korist određenim pojedincima.

5. Optužbe za pranje novca

Đukanović je bio meta istraga u vezi s navodnim pranjem novca. Italijanske i druge međunarodne vlasti istraživale su njegove finansijske transakcije, ali su te optužbe ostale nedokazane na sudu.

6. Kontroverze oko referenduma o nezavisnosti

Đukanović je kritikovan zbog navodnih manipulacija tokom referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine. Neki opozicioni političari i posmatrači tvrdili su da je referendum bio organizovan na način koji je favorizovao opciju za nezavisnost, uključujući navodno pritiskanje birača i nejasne procedure.

Proglašenje Mila Đukanovića za počasnog predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) predstavlja spoj prošlosti i budućnosti za ovu stranku. Njegova prisutnost, može biti mač sa dvije oštrice – dok neki vide u njemu garanciju kontinuiteta i stabilnosti, drugi kritikuju da DPS, sa starim liderom u pozadini, teško može predstavljati potpuno reformisanu i osveženu stranku.

Ovo može biti nova era za DPS, ali sa snažnim odsjajem prošlosti. Stranka se suočava s izazovom da zadrži svoje tradicionalne glasače, privuče nove i istovremeno se nosi sa optužbama za korupciju i autoritarizam iz proteklih decenija. Đukanovićeva uloga kao počasnog predsjednika može biti most između stare garde i novih generacija unutar stranke, ali istovremeno postavlja pitanje koliko je DPS spreman na istinske promjene.

U suštini, ovo je pokušaj DPS-a da balansira između tradicije i modernizacije, ali prava promjena će zavisiti od toga koliko će stranka biti spremna da se distancira od tereta prošlosti i krene ka novom početku.

Sledeće

Mujović: Od Botuna ne možemo odustati, ali jedno od rješenja izmještanje dijela postrojenja

Ne propustite

Knežević: Borićemo se za to da Srbi u Crnoj Gori dobiju PRAVO na dvojno državljanstvo

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Dvojno državljanstvo kao politička igra: Ko zapravo brine o Srbima u Crnoj Gori?

Urednik

U Crnoj Gori pitanje državljanstva već decenijama nije samo administrativna procedura. Ono je postalo politička valuta, sredstvo za skupljanje poena i tema koja se redovno pojavljuje u kampanjama, ali rijetko dobija stvarno rješenje. Najviše cijenu tog političkog nadgornjavanja plaćaju upravo ljudi – Srbi koji godinama pokušavaju da riješe svoj status u državi u kojoj žive.

Za mnoge od njih put do crnogorskog državljanstva pretvorio se u beskrajni birokratski lavirint. Procedura koja bi trebalo da bude jasna često se pretvara u niz zahtjeva koji se stalno dopunjuju novim papirima. Jedan dokument vodi ka drugom, a drugi ka trećem. Danas se od podnosilaca zahtjeva traže računi za kiriju, dokaz o nekretnini na svoje ime, potvrde o plaćenom računu za struju, razne potvrde o prebivalištu i drugi dokumenti koji se često traže naknadno. U takvoj situaciji mnogi imaju osjećaj da im uvijek nedostaje “još samo jedan papir”.

Ovaj problem nije nov. Naprotiv, riječ je o pitanju koje traje godinama. Generacije ljudi pokušavale su da riješe svoj pravni status, dok su političari o tome govorili uglavnom onda kada je to donosilo političku korist. U političkim programima pitanje državljanstva često se pojavljuje kao jedno od ključnih nacionalnih tema, ali u praksi konkretnih rješenja gotovo da nema.

Posebnu frustraciju stvara činjenica da su pojedini politički akteri godinama tvrdili da problem ne mogu riješiti jer nijesu na vlasti. Međutim, ni nakon promjene političkih odnosa situacija se nije bitnije promijenila. Za mnoge ljude koji godinama čekaju rješenje to djeluje kao dokaz da je pitanje državljanstva više politička parola nego stvarni prioritet.

Istovremeno, dodatni sloj razočaranja dolazi iz odnosa institucija Republike Srbije prema svojim državljanima u Crnoj Gori. Umjesto jasne i snažne podrške u rješavanju statusnih pitanja, često se stvara utisak da pomoć izostaje. Bilo je primjera koji su ostali u kolektivnom sjećanju: situacije u kojima su ljudi odjednom “postajali” ili “prestajali” biti državljani Srbije u zavisnosti od političkih okolnosti ili administrativnih potreba. Tako su, na primjer, pojedini građani prije više od decenije nailazili na apsurdne situacije – kada je trebalo ostvariti pravo na akcije u državnim firmama govorilo im se da nijesu državljani Srbije, dok su u drugim momentima, kada je trebalo da se prijave za glasanje na izborima, odjednom bili tretirani kao državljani. Takve kontradikcije ostavile su snažan utisak da se status ljudi često posmatra kroz prizmu političke potrebe, a ne kroz jasna i dosljedna pravila države.

Slične nedoumice pratile su i organizaciju glasanja na izborima. Umjesto da se izborni proces redovno organizuje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, dešavalo se da biračka mjesta budu izmještena na neuobičajene lokacije, poput hotela u turističkim mjestima. Takve situacije dodatno su podgrijavale nepovjerenje i osjećaj da se važna pitanja rješavaju stihijski i bez jasnog sistema.

Sve to vodi do jednog zaključka koji mnogi sve glasnije izgovaraju: Srbi u Crnoj Gori ne mogu se oslanjati isključivo na politička obećanja, bez obzira sa koje strane dolazila. Decenija obećanja o brzom rješavanju pitanja dvojnog državljanstva pokazala je da to pitanje nije jednostavno i da često nije u interesu političkih elita – prosrpskih struja u Podgorici, ni vlasti u Beogradu.

Zbog toga se pred mnogima nameće pitanje: koliko dugo će se ova tema koristiti kao politički slogan, a ne kao konkretan problem koji treba riješiti? Jer iza svake administrativne procedure stoje stvarni ljudi, porodice i životne odluke.

Politika

Pejović: Nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji

Član Predsjedništva PES-a i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a postaje sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji.

On je u saopštenju naveo da je crnogorska javnost prethodnih dana mogla da čuje insistiranje poslaničkog kluba DPS-a na striktnom i bezuslovnom poštovanju Poslovnika Skupštine.

“Danima je crnogorska javnost imala priliku da čuje insistiranje poslaničkog kluba DPS-a na striktnom i bezuslovnom poštovanju Poslovnika Skupštine Crne Gore. Tome smo i danas više sati svjedočili u plenumu”, kazao je Pejović.

Prema njegovim riječima, poslanici te partije očigledno smatraju da imaju ekskluzivno pravo na tumačenje Poslovnika i Ustava.

“Očigledno poslanici DPS-a misle da imaju ekskluzivno pravo na tumačenje Poslovnika i Ustava Crne Gore. Očekujem da kolege iz najjače opozicione partije slijede pravila i poštuju član 98 Poslovnika Skupštine Crne Gore na kome insistiraju”, naveo je Pejović.

On je podsjetio da je, uprkos jasno propisanim pravilima, do sada često postojala dobra volja da se poslanicima omogući diskusija i o temama koje nijesu direktno vezane za dnevni red.

“Bez obzira na jasno propisana pravila, do sada je uvijek postojala dobra volja da se svakom poslaniku omoguće diskusije koje se ne odnose isključivo na dnevni red”, rekao je Pejović.

Dodao je da uporno insistiranje na primjeni Poslovnika, uz burne reakcije kada se njegove odredbe zaista primjenjuju, pokazuje nedosljednost dijela opozicionih poslanika.

“Uporno pozivanje na primjenu Poslovnika, a zatim nekontrolisane reakcije kada se članovi tog Poslovnika primjenjuju, zapravo govori da pojedini poslanici nemaju nikakvu dosljednost, te da im je jedini cilj destrukcija i anarhija”, poručio je Pejović.

On smatra da je takvo ponašanje sve izraženije kako se država približava evropskim integracijama.

“Postaje očigledno da je nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji. Nažalost, postaju najbolji primjer šta znači deklarativno zalaganje za punopravno članstvo u EU, a kako to izgleda kada u praksi opstruirate”, zaključio je Pejović.

Politika

Spajić: Crna Gora ima strateške rezerve goriva za oko dva mjeseca

Premijer Milojko Spajić kazao je da Crna Gora sada ima strateške rezerve naftnih derivata koje, zajedno sa zalihama privrednih subjekata, omogućavaju stabilno snabdijevanje i normalnu potrošnju oko dva mjeseca

“Zahvaljujući reformama Vlade od prošle godine- Crna Gora raspolaže strateškim rezervama naftnih derivata, koje predstavljaju dodatni mehanizam sigurnosti snabdijevanja, pa zajedno sa komercijalnim zalihama koje imaju pojedini privredni subjekti, obezbjeđuju stabilnost tržišta i normalnu potrošnju za oko dva mjeseca”, napisao je premijer na mreži Iks.

On je podsjetio da je za danas zakazana sjednica Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima, na kojoj će se razmotriti trenutna situacija i eventualne mjere za prevazilaženje izazova sa kojima se suočava dio manjih naftnih kompanija.