Ekonomija

MONSTAT: Minimalni troškovi života porasli za čak 200 eura mjesečno

Kada je minimalna zarada iznosila 250 eura, minimalna korpa je bila 646 eura, dok je nakon rasta minimalne zarade na 450 eura i minimalna korpa porasla za 200 eura, tačnije 201 na 847 eura.

Prema poslednjim podacima Monstata, izdaci za hranu i bezalkoholna pića iznosili su 397,5 eura, a za neprehrambene proizvode i usluge 449,9 eura. Potrošačka korpa samo od jula porasla je za 23 eura, kada je iznosila 824 eura.

Prema ovim podacima, četvoročlanoj porodici za tri godine troškovi kupovine hljeba porasli su 11,7 eura, za meso 20,8, za ribu 1,4 eura, dok su za mlijeko, sir i jaja porasli za nevjerovatnih 36,9 eura. Za ulje i masti mjesečni trošak je u odnosu na 2020. godinu porastao 2,8 eura. Doduše, lani je trebalo čak 11,2 eura, pa je trošak za godinu pao 2,2 eura na mjesečnom nivou. Za voće je trošak za tri godine porastao čak 10,4 eura na mjesečnom nivou, a za povrće 28,3 eura. Za šećer, med i džem za tri godine troškovi su porasli 4,3, a za ostale prehrambene proizvode 2,4 eura. Na bezalkoholna pića izdvaja se 3,2 eura više nego 2020. godine. Za neprehrambene usluge mjesečno se izdvaja 81,1 euro više nego 2020. godine.

Da inflacija divlja, uprkos hvaljenju nadležnih da crnogorska ekonomija napreduje, te da je standard građana nikad bolji, pokazuju uporedni podaci iz prethodnih godina. Minimalna potrošačka korpa u septembru 2022. godine iznosila je 781,8 eura, 2021. godine 665 eura, a 2020. oko 646 eura.

Rast cijena, barem djelimično, prouzrokovao je program Evropa sad koji je sa primjenom počeo 2022. godine, čime je minimalna zarada skočila na 450 eura. Sledeći povod za povećanje cijena, koji je, prema navodima nadležnih i dalje aktuelan, jeste rat u Ukrajini zbog čega je inflacija dostigla dvocifren procenat, prema podacima zvanične statistike, iako prema navodima građana iznosi znatno više.

Naime, za hljeb građani su u godini epidemije izdvajali 26,9 eura mjesečno, 2021. 27,4 eura, prošle godine 37,4 eura, a ove 38,6 eura. Za meso četvoročlana porodica 2020. godine izdvajala je 60,6 eura mjesečno, 2021. 61,1, lani je za to trošak iznosio 72,9, a ove godine 81 euro. Mjesečna konzumacija ribe 2020. i 2021. iznosila je nepuna četiri eura, odnosno 3,8 i 3,9 eura, dok je lani iznosila 4,6. Ovog septembra 5,2 eura. Za mliječne proizvode i jaja prije tri godine bila su potrebna 72 eura, 2021. 73,3, prošle godine 95,9, a ove godine čak 106 eura. Mjesečna potreba za uljem i mastima 2020. godine iznosila je 6,2 eura, godinu kasnije 8,4, lani 11,2 eura, dok ove godine košta devet eura. Za voće je u septembru 2020. godine prosječnoj porodici bilo potrebno da izdvoji 30,4 eura, godinu kasnije 30,9, prošle godine 39,5 eura, a ove godine čak 40,4 eura. Mjesečna potreba za povrćem 2020. godine koštala je 44,1 euro, 2021. čak 50 eura, lani 65 eura, a ove godine 72,4 eura. Med, džem i šećer 2020. godine na mjesečnom nivou koštali su 12,7 eura, 2021. 13,5 eura, 2022. 16 eura, a ove godine 17 eura. Za ostale prehrambene proizvode prije tri godine bilo je potrebno izdvojiti 6,3, 2021. 6,4 eura, 2022. oko 7,4 eura, a ove godine 8,7. Za bezalkoholna pića 2020. godine na mjesečnom nivou izdvajano je 14,3, godinu kasnije 14,5, prošle godine 16,8, a ove godine 17,5 eura. Ostale usluge i neprehrambeni proizvodi su 2020. godine koštali 368,8 eura, 2021. godine 375,7, lani 415,1, a ove godine čak 449,9 eura.

Slične teme:Crna gora inflacija monstat potrošačka korpa

Sledeće

U oktobru za ugovore o djelu isplaćeno oko 1,5 miliona eura

Ne propustite

Štednja rekordna, građani u bankama imaju 2,6 milijardi eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Pejović: Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata, saopštio je Boris Pejović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

„Realne brojke, a ne selektivni napadi! Inflacija u 12 država EU veća je nego u Crnoj Gori. Plate i penzije su značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a. Kreditni rejting Crne Gore podignut je dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike“, izjavio je funkcioner Pokreta Evropa sad (PES).

Realne brojke, a ne selektivni napadi! 📊📈

✅ Inflacija u 12 država EU veća nego u Crnoj Gori
✅ Plate i penzije značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a
✅ Kreditni rejting Crne Gore podignut dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike
✅ Minimalna plata… pic.twitter.com/lcCKS4jyQ4

— Pokret Evropa sad! (@pokretevropasad) March 20, 2025

Kako je dodao, „minimalna plata danas je tri puta veća, građani imaju više za život.

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata. Građani znaju koliko danas zarađuju i koliko im je ostajalo prije“, izjavio je Pejović.

Ekonomija

Od 2022. godine zarade rasle oko 200 odsto, a inflacija između 30 i 70 odsto

Od 2022. godine do danas, minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori značajno su porasle, dok je inflacija zabilježila rast od preko 30 odsto, pokazuju podaci Monstata. Povećanje minimalne plate za 170% (600€) i 260% (800€), kao i prosječne plate za 100% (1.012€), uz istovremeno povećanje minimalne penzije za 200% (450€), donijelo je značajne promjene u standardu građana.

Programi koji su sprovedeni umjesto predviđene ekonomske krize donijeli su ekonomski preporod, a uvođenje programa „Evropa sad 2“ novembra prošle godine dodatno je poboljšalo finansijsku situaciju. Najniža penzija sada iznosi 450€, a prosječna 537€, dok su prosječne plate porasle sa 850 na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

Mitar, penzioner iz Zete, ističe da je ranije jedva sastavljao kraj s krajem, dok sada ima mogućnost za dostojanstven život.

„Prije sam bio na ivici siromaštva, sada već živim lagodnije. Imam podršku svoje djece, koji sada zarađuju više, i zajedno možemo da živimo bez velikog pritiska. Lakše pokrivam troškove i više se ne bojim svakog sledećeg mjeseca“, kaže Mitar.

Mlada Dina, koja radi u jednom trgovinskom lancu, navodi da sada konačno ima fer platu u skladu sa svojim radnim obavezama.

„Iako su cijene porasle, sada sebi mogu da priuštim više. Napokon osjećam da moj rad vrijedi. Svake nedelje mogu sebi da priuštim ručak u nekom od primorskih gradova, pa čak i putovanje u susjedne zemlje. Prije mi je to bilo nezamislivo“, ističe Dina.

Iako je inflacija zabilježila rast između 30 i 70 odsto, veći prihodi omogućili su građanima da lakše podnesu poskupljenja i poboljšaju kvalitet života. Uvođenjem ekonomskih reformi i povećanjem zarada, Crna Gora nastavlja da unapređuje životni standard svojih građana.

Ekonomija

“Evropa sad” tek treći uzročnik inflacije, 90% inflacije uvezeno

Podaci sa panel diskusije održane na Ekonomskom fakultetu u Podgorici potvrđuju stavove premijera o inflaciji. Profesorica Maja Baćović istakla je da je 90% inflacije u Crnoj Gori rezultat globalnih ekonomskih kretanja, dok je program “Evropa sad” tek treći uzročnik.

Baćović je naglasila da su makroekonomski pokazatelji jasni i da je “Evropa sad 1” imala pozitivne efekte na tržište rada, posebno u smislu uvođenja sive ekonomije u legalne tokove. “Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine povećao za oko 75.000, što pokazuje da su radna mjesta postala vidljivija u legalnim okvirima”, kazala je profesorica.

Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, saglasio se s ovom analizom, ističući da, uprkos izazovima, Crna Gora ima nižu inflaciju nego mnoge druge evropske zemlje. “Polazne osnove u analizama nijesu dobre, ali uz program ‘Evropa sad’ i smanjenje poreskog opterećenja na rad, mi smo ispod EU zone inflacije”, rekao je Krvavac.

Ova panel diskusija jasno potvrđuje da je inflacija u Crnoj Gori uglavnom uvezena, dok su mjere kao što je “Evropa sad” imale efekte na tržište rada i smanjenje poreskog opterećenja.