Ekonomija

MONSTAT: Minimalni troškovi života porasli za čak 200 eura mjesečno

Kada je minimalna zarada iznosila 250 eura, minimalna korpa je bila 646 eura, dok je nakon rasta minimalne zarade na 450 eura i minimalna korpa porasla za 200 eura, tačnije 201 na 847 eura.

Prema poslednjim podacima Monstata, izdaci za hranu i bezalkoholna pića iznosili su 397,5 eura, a za neprehrambene proizvode i usluge 449,9 eura. Potrošačka korpa samo od jula porasla je za 23 eura, kada je iznosila 824 eura.

Prema ovim podacima, četvoročlanoj porodici za tri godine troškovi kupovine hljeba porasli su 11,7 eura, za meso 20,8, za ribu 1,4 eura, dok su za mlijeko, sir i jaja porasli za nevjerovatnih 36,9 eura. Za ulje i masti mjesečni trošak je u odnosu na 2020. godinu porastao 2,8 eura. Doduše, lani je trebalo čak 11,2 eura, pa je trošak za godinu pao 2,2 eura na mjesečnom nivou. Za voće je trošak za tri godine porastao čak 10,4 eura na mjesečnom nivou, a za povrće 28,3 eura. Za šećer, med i džem za tri godine troškovi su porasli 4,3, a za ostale prehrambene proizvode 2,4 eura. Na bezalkoholna pića izdvaja se 3,2 eura više nego 2020. godine. Za neprehrambene usluge mjesečno se izdvaja 81,1 euro više nego 2020. godine.

Da inflacija divlja, uprkos hvaljenju nadležnih da crnogorska ekonomija napreduje, te da je standard građana nikad bolji, pokazuju uporedni podaci iz prethodnih godina. Minimalna potrošačka korpa u septembru 2022. godine iznosila je 781,8 eura, 2021. godine 665 eura, a 2020. oko 646 eura.

Rast cijena, barem djelimično, prouzrokovao je program Evropa sad koji je sa primjenom počeo 2022. godine, čime je minimalna zarada skočila na 450 eura. Sledeći povod za povećanje cijena, koji je, prema navodima nadležnih i dalje aktuelan, jeste rat u Ukrajini zbog čega je inflacija dostigla dvocifren procenat, prema podacima zvanične statistike, iako prema navodima građana iznosi znatno više.

Naime, za hljeb građani su u godini epidemije izdvajali 26,9 eura mjesečno, 2021. 27,4 eura, prošle godine 37,4 eura, a ove 38,6 eura. Za meso četvoročlana porodica 2020. godine izdvajala je 60,6 eura mjesečno, 2021. 61,1, lani je za to trošak iznosio 72,9, a ove godine 81 euro. Mjesečna konzumacija ribe 2020. i 2021. iznosila je nepuna četiri eura, odnosno 3,8 i 3,9 eura, dok je lani iznosila 4,6. Ovog septembra 5,2 eura. Za mliječne proizvode i jaja prije tri godine bila su potrebna 72 eura, 2021. 73,3, prošle godine 95,9, a ove godine čak 106 eura. Mjesečna potreba za uljem i mastima 2020. godine iznosila je 6,2 eura, godinu kasnije 8,4, lani 11,2 eura, dok ove godine košta devet eura. Za voće je u septembru 2020. godine prosječnoj porodici bilo potrebno da izdvoji 30,4 eura, godinu kasnije 30,9, prošle godine 39,5 eura, a ove godine čak 40,4 eura. Mjesečna potreba za povrćem 2020. godine koštala je 44,1 euro, 2021. čak 50 eura, lani 65 eura, a ove godine 72,4 eura. Med, džem i šećer 2020. godine na mjesečnom nivou koštali su 12,7 eura, 2021. 13,5 eura, 2022. 16 eura, a ove godine 17 eura. Za ostale prehrambene proizvode prije tri godine bilo je potrebno izdvojiti 6,3, 2021. 6,4 eura, 2022. oko 7,4 eura, a ove godine 8,7. Za bezalkoholna pića 2020. godine na mjesečnom nivou izdvajano je 14,3, godinu kasnije 14,5, prošle godine 16,8, a ove godine 17,5 eura. Ostale usluge i neprehrambeni proizvodi su 2020. godine koštali 368,8 eura, 2021. godine 375,7, lani 415,1, a ove godine čak 449,9 eura.

Slične teme:Crna gora inflacija monstat potrošačka korpa

Sledeće

U oktobru za ugovore o djelu isplaćeno oko 1,5 miliona eura

Ne propustite

Štednja rekordna, građani u bankama imaju 2,6 milijardi eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Ministarstvo poljoprivrede finansira adaptaciju Doma omladine u Zeti

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković potpisao je danas Ugovor sa Opštinom Zeta u okviru mjere 2.3.2 – Razvoj sela i izgradnja infrastrukture, predviđene Agrobudžetom za 2025. godinu. Ugovor je u ime opštinske administracije potpisao predsjednik Opštine Zeta, Mihailo Asanović.

Ovim dokumentom Opštini Zeta dodijeljena su sredstva u iznosu od 79.050,51 eura za adaptaciju javnog objekta – Doma omladine Tomića uba. Realizacija projekta omogućiće stvaranje boljih uslova za aktivnosti mladih, organizovanje društvenih događaja i okupljanje građana, čime će se dodatno unaprijediti društveni život lokalne zajednice.

Iz Ministarstva poručuju da je projekat značajan korak u jačanju ruralne infrastrukture i unapređenju kvaliteta života stanovnika seoskih područja. Kako navode, podrška razvoju sela ostaje jedan od ključnih prioriteta ministarstva, uz kontinuirano ulaganje u javne sadržaje i ravnomjerniji razvoj svih krajeva Crne Gore.

Ekonomija

Wizz Air iz nove baze u Zeti uvodi 23 nove avio-linije

Počevši od marta 2026. godine, “Wizz Air” će postupno stacionirati dva moderna vazduhoplova “airbus A321neo” u Zeti i pokrenuti 14 novih avio-linija koje povezuju glavni grad Crne Gore sa ključnim evropskim gradovima, uključujući Bazel, Pariz, Baden Baden, Keln, Hamburg, Rim, Mastriht, Barselonu, Ljubljanu, Malme, Gdanjsk, Poznanj, Ržešov i Vroclav, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.

“Wizz Air” će otvoriti svoju 36. bazu u Zeti, što prema saopštenju Aerodroma predstavlja značajan korak u daljem rastu u zemlji i prekretnicu u transformaciji za sektor vazdušnog saobraćaja i ekonomiju Crne Gore.

“Ovim potezom, ‘Wizz Air’ učvršćuje svoju ulogu kao broj 1 avio-kompanija na Aerodromu Podgorica i približava se poziciji broj 1 avio-prevoznika u Crnoj Gori. Očekuje se da će se otvaranjem baze kreirati 80 direktnih i 700 indirektnih radnih mjesta, čime se podstiče lokalno zapošljavanje i jačaju turizam, trgovina i povezanost”, navodi se u saopštenju.

Izvršni direktor “Wizz Aira” Jozef Varadi istakao je da je ta avio-kompanija duboko posvećena budućnosti Crne Gore kroz proširenje pristupačnih opcija putovanja za njene građane, podršku održivoj avijaciji modernim, štedljivim avionima, podsticanje rasta turizma i povezanih industrija, te jačanje uloge Podgorice kao regionalnog transportnog čvorišta.

Roko Tolić, izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, poručio je da je je najava otvaranja baze “Wizz Aira” veliki dan za crnogorsku avijaciju.

“Posebno sam radostan jer je ovo jedna od vijesti koja će obradovati sve građane Crne Gore, ali i kompletnu privredu. Ipak, mi imamo ovaj jedan dan za slavlje jer je već od sjutra – pred Aerodromima Crne Gore nastavak važnih aktivnosti. Mi u kratkom roku, dakle – prije narednog proljeća, hitno moramo da unaprijedimo svoje infrastrukturne i operativne kapacitete, da uspješno organizujemo produženje radnog vremena i da obučimo novi kadar. Mi smo spremni za treću smjenu u Podgorici, a odlučni smo da razvijamo Aerodrome Crne Gore do razine koja prati potencijale ove jedinstvene zemlje“, istakao je on.

Sa ovom najavom, “Wizz Air” proširuje svoju ponudu, te iz Zete od naredne sezone nudi ukupno 23 avio-linije koje Crnu Goru povezuju sa 12 zemalja, zaključuje se u saopštenju.

Ekonomija

Sindikalne organizacije Aerodroma traže smjenu Jelene Maraš

Legitimni sindikati Aerodroma Crne Gore – Nezavisni sindikat ACG i Sindikat ACG – uputili su Vladi Crne Gore i premijeru Milojku Spajiću zahtjev za razrješenje predsjednice Upravnog odbora „Aerodroma Crne Gore“ AD Jelene Maraš, navodi se u njihovom saopštenju.

U zahtjevu se navodi da je Maraš zloupotrijebila službeni položaj, uskraćujući korišćenje stambenog fonda zaposlenih u cjelokupnom raspoloživom iznosu.

Kako sindikati tvrde, za raspodjelu pomoći zaposlenima ograničen je iznos na 500.000 eura, iako je na raspolaganju oko tri miliona eura namjenski izdvojenih za tu svrhu.

„Protiv Maraš smo podnijeli krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, jer je naložila raspisivanje oglasa za raspodjelu svega dijela raspoložive sume, i to na bazi nezakonito usvojenog Pravilnika o finansijskoj pomoći za rješavanje stambenih potreba i poboljšanje uslova stanovanja zaposlenih, iako je Inspekcija rada u svom Obavještenju br. UPIN 01-717/24 – 71/4 od dana 1. novembra 2024. već utvrdila da je taj Pravilnik protivzakonito usvojen, zbog čega je Aerodromima Crne Gore izdat prekršajni nalog i kažnjeni su od strane nadležnog inspektora“, navodi se u saopštenju.

Vladi su dostavili inicijativu za smjenu Jelene Maraš, kao i tekst krivične prijave sa pratećom dokumentacijom.