Građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević podnio je Upravi policije prijavu protiv predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, navodeći da se osjeća ugroženim zbog izjava lidera te političke partije sa protesta u Botunu.

Dragićević u prijavi, ističe da je Knežević tokom protesta u Botunu, u utorak, iznio više neosnovanih kvalifikacija i tvrdnji protiv njega.

“… I pominje ‘kosmurana’ i tvrdi da u slučaju da se nastavi sa kampanjom za izgradnji postrojenja za prešićavanje otpadnih voda (PPOV) on obećava ‘ako nastavi tako javno mu obećavam doći ćemo mu ispred kuće sa traktorima fekalija i prosućemo ih pa neka diše ako je to zdravo, neka prerađuje ako je zdravo’. Kako sam jedini ekološki aktivista sa dugogodišnjim iskustvom duge kose (pežorativno kosmuran) i kako sam u danima prije ovoga imao više izjava vezano za PPOV i njegovu izgradnju (‘Boje jutra’, TV Vijesti 8.9.2025. godine, RTCG Mreža 9.9.2025. godine) tako sam se osjetio prozvano što je kod mene izazvalo jak osjećaj uznemirenosti i panike, jer se radi o poslaniku vlasti koji ima više hiljada političkih podržavaoca i smatram da mi je iznošenjem neistina, crtanje mete, pozivima da se dolazi kod mene na kuću ugrožena sigurnost, jer upravo dolazi od poslanika vlasti”, piše pored ostalog u prijavi.

Dragićević je rekao da mu se nikada nije dešavalo da ga poslanik vlasti prozove zbog stava koji ima u cilju zaštite prirode.

“Da mi je neko pričao da će ovo da se dešava poslije 2020. godine ne bih mu vjerovao, jer se ovakve prijetnje nijesu dešavale prije 2020. godine. Očigledno je da se u Crnoj Gori sloboda govora pokuša smanjiti na najminimalniju kada to odgovara poslanicima vlasti. Kako sam u Zeti jako poznat, pošto sam se tamo borio protiv eksploatacije šljunka, krivolova i nelegalnih aktivnosti vezanih za životnu sredinu, tako se jedan pežorativan nadimak tamo zadržao. Na taj način, iako me nije prozvao imenom i prezimenom, jedini sam ekološki aktivista koji ima dugu kosu, tako da se zna o kome se mislilo”, kazao je Dragićević.

Poručio je da će nastaviti “još više i bolje” da radi svoj posao.

“Da upozoravam građane i borim se za čistu i zdravu Crnu Goru. Gospodinu Kneževiću želim da, ukoliko smatra, da je to potrebno, stvarno dođe na moju adresu. Sada nemam nikakvih problem, jer sam dislocirao svoju porodicu, da ih dočekam i primim njihove traktore bez ikakvih problema. Pa ćemo vidjeti ko će tu izvući deblji kraj”, istakao je Dragićević.

Svim nadležnim organima stojimo na raspolaganju, poručio je Milan Gazdić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, odgovarajući na krivičnu prijavu koju su protiv njega podnijeli Mihailo Asanović, predsjednik Opštine Zeta, i Milan Knežević, poslanik DNP-a.

Asanović i Knežević podnijeli su krivičnu prijavu protiv Gazdića zbog, kako su naveli, propusta u saniranju bazena crvenog mulja u krugu KAP-a.

Gazdić je rekao da podržava svakog građanina da podnese krivičnu prijavu i poručio da većina građana zna da je prijava podnijeta zbog davanja saglasnosti na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za gradnju postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda u Botunu.

“Žao mi je što je upravo Knežević podnio krivičnu prijavu jer ja sam ovde već četiri, pet godina i ovo je već ko zna koji put da se podnose krivične prijave protiv mene i Agencije”, saopštio je Gazdić.

Gazdić je naveo dokle se stiglo sa projektom rekonstrukcije bazena crvenog mulja.

“Ne znam ko im je dostavljao informacije i kako su dolazili do njih jer su to netačne informacije. Kroz projekat koji je finansirala Svjetska banka, odnosno od kredita Svjetske banke, a koji je obuhvatao i ovu lokaciju, bazena crvenog mulja, Agencija zaštite životne sredine je napravila projekat sanacije bazena crvenog mulja, koji je dobio i saglasnost i koji ima dozvolu. Nažalost, Svjetska banka nije mogla da finansira samu rekonstrukciju ove lokacije zbog toga što se u tom trenutku lokacija, kao i sada, nalazi u privatnom vlasništvu, a pravila Svjetske banke su da ne sprovode projekte koji se nalaze u privatnom vlasništvu. Agencija zaštite životne sredine je dakle napravila projekat, projekat ima saglasnosti i sve ove informacije smo slali nadležnim institucijama da što prije riješe pitanje ekspropriacije zemljišta, odnosno eksproprijacije te lokacije, kako bismo kroz neki sledeći projekat koji bi trebalo da krene uskoro, mogli da saniramo tu crnu ekološku tačku”,  rekao je Gazdić.

Gadzić kaže da se nije odustalo od projekta rekonstrukcije bazena crvenog mulja i da se nikada neće odustati.

“Nije se odustalo nikada od tog projekta, već jednostavno Agencija za zaštitu životne sredine nema nadležnost da vrši eksproprijaciju zemljišta. To nije naša nadležnost. Pozivam Milana Kneževića i njegovog kolegu da se raspitaju ko vrši eksproprijciju i da sa svoje pozicije moći probaju da utiču da se to pitanje što prije riješi, jer će se stvoriti preduslovi da se i sprovede projekat koji smo odavno planirali, koji je bio planiran i više od deset godina”, naveo je Gazdić.

Milan Gazdić kaže da su prilikom odlučivanja o elaboratu o procjeni zaštite životne sredine radili sve po zakonu.

“U Evropi i u razvijenim evropskim zemljama za ovako postrojenje se ne traži ekološka saglasnost, odnosno ne vrši se procjena uticaja na životnu sredinu. Znate zbog čega? Zbog toga što se po automatizmu smatra da će takvo postrojenje unaprijediti sredinu u tom području gde se bude gradilo. Vi imate situaciju da desetine miliona kubika otpadnih voda svake godine se uliva u Moraču, pa i u to područje zagađuju se podzemne vode, zagađuje se zemljište, zagađuje se poljoprivredno zemljište. Imate situaciju da je Kombinat aluminijuma u neposrednoj blizini, imate situaciju da se tu radi o industrijskoj zoni, preko puta imate divlje deponije otpada, eksploataciju šljunka, pored svega toga imate i bazene crvenog mulja. Pozivam Kneževića kao poslanika da utiče da se ova pitanja riješe sa svoje pozicije moći. On je moćniji i od Agencije za zaštitu životne sredine i od mene kao direktora Agencije. Hajde da svi utičemo da pomognemo građanima Botuna”,  naveo je Gazdić.

Direktor Agencije navodi da je projekat ocjenjivala stručna komisija, te da je na uvid morala imati izvještaje nadležnih iz 2001. i 2004. godine koji su pokazali da je životna sredina zbog bazena crvenog mulja bila zagađena.

“Vodio sam računa jer sam znao da je pitanje jako problematično i od samog početka smo bili jako neutralni. Htjeli smo upravo da neko stručan pogleda dokumentaciju i da svoju ocjenu. Postupak je vođen na osnovu Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu i na osnovu podzakonskih akata, apsolutno je sve po zakonu, siguran sam bez jedne proceduralne greške. Svaka komisija mora sadržati i članove i spoljne članove jer Agencija nema kapaciteta da pokrije svaki segment životne sredine. Mi do skora nismo imali u Agenciji mamologa, tehnologa ili hemičare koji se bave upravo tim vrstama projekata i zbog toga smo angažovali ljude koji su doktori nauka. Vidio sam da je Knežević iznosio i neke informacije o primanjima članova komisije. Moram da napomenem da se sredstva članove komisija ne izdvajaju iz državnog trezora, već nosilac projekta je dužan da plati ta sredstva koja idu kasnije članovima komisije koji rade na ovom projektu”,  rekao je direktor Agencije.

Poručuje da izgradnja kolektora u Botunu ne zavisi od Milana Gazdića ili od Agencije za zaštitu životne sredine već da se odluka donosi na mnogo većem nivou.

“Ne bježimo od odgovornosti, donosimo teške odluke i trpimo ovakve pritiske već četiri godine. Navikli smo na ovo i kažem još jednom, stojimo na raspolaganju svim nadležnim organima, neka dođu i neka ispitaju cijeli slučaj, ne samo ovaj, nego i sve druge za koje se smatra da su nezakoniti u Agenciji. Ja ih prvi pozivam”, poručio je Gazdić.

On je naveo da je kolektor prošao Prostorni plan Crne Gore i Prostorno urbanistički plan Podgorice.

“Pitam Kneževića ko je dao saglasnost na Prostorni plan i PUP i zašto su u oba ta planska dokumenta dozvolili da stoji kolektor u Botunu. Tako planiran projekat, kada dođe u Agenciju za zaštitu životne sredine, posao Agencije je da da mjere koje će uticati na smanjenje uticaja tog projekta na prirodu. Agencija za zaštitu životne sredine daje set mjera koje će smanjiti uticaj tog projekta na životnu sredinu. Dakle, to je praktično naš posao. Ne odlučujemo mi da li će se neki projekat graditi ili neće. Jednostavno, ako ne postoji alternativa, ako ne postoji mogućnost da se smanje ti uticaji kroz ove mjere, tek u tom slučaju dolazi do negativnog mišljenja”, naveo je Gazdić.

“Trend istorijskih rekorda ove godine u isporuci vode nastavljen je i u septembru: Regionalni vodovod isporučuje 103% više od ugovorenih količina i čak 62% više nego 2023. godine. U septembru mjesecu naši sistemi isporučivali su 826 litara u sekundi, dok je ugovoreno svega 425 litara u sekundi. Tokom ljeta, u jeku turističke sezone, dostizali smo istorijskih 1036 litara u sekundi, čak 173% više od ugovorom predviđenog”, kazao je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić.

On ističe da ovi impresivni rezultati nijesu slučajnost.

„Oni su plod odlučne akcije države, uz pomoć Regionalnog vodovoda, nevladinog sektora i slobodnih medija, kada smo 2023. godine zaustavili nelegalnu eksploataciju šljunka u koritu Morače. Bila je to borba protiv organizovanog kriminala i šljunkarske mafije, toliko opasna da su u njenom suzbijanju morale biti angažovane i vojska i policija“, naveo je Lakušić.

Dodaje da je ponosan i čvrsto odlučan da stane na prvu liniju odbrane javnog interesa.

„To nije bila samo borba za vodu, već borba za pravdu, zakon i životnu sredinu Crne Gore. Bio je to rizik po živote svih nas koji smo se usudili da se suprotstavimo, jer su protivnici bili među najmoćnijim kompanijama u državi, sa jakim vezama u institucijama sistema. U toj borbi bilo je prijetnji, ucjena, izdaja, pokušaja diskreditacije, praćenja i brutalnih napada, koji, nažalost, traju i danas, kroz tekstove jednog portala bliskog tim strukturama. Ali ova sezona je dokazala istinu koju smo od početka tvrdili, prestankom nezakonitog kopanja šljunka i primjenom naučnih metoda obnovljeno je izvorište Bolje Sestre“, istakao je Lakušić.

Navodi da je to potvrdio i ministar ekologije Damjan Ćulafić prilikom nedavne posjete koritu Morače: „Sprečavanje nelegalne eksploatacije šljunka iz korita Morače predstavljalo je i danas predstavlja jedan istorijski iskorak. Sve dalje aktivnosti doprinijeće očuvanju ovog izvorišta od strateške važnosti za Crnu Goru“.

Lakušić je govorio i o ostvarenim rezultatima Regionalnog vodovoda.

„Nekad smo, 2021. godine, na prelivnom pragu izvorišta Bolje sestre imali jedva 265 litara u sekundi. Danas govorimo o rekordima preko hiljadu litara u sekundi. To je istorijski preokret i potvrda da je država jača od mafije. Ovo što smo uradili u mom mandatu je zaista istorija. Da nije bilo ove borbe, u kojoj smo često ekološki aktivista Vuk i ja bili usamljeni, pitanje je da li bi Crnogorsko primorje ovog ljeta uopšte imalo vode. A posljedice toga bile bi nesagledive. Zato danas, kada isporučujemo istorijske količine vode, sa ponosom mogu reći, vrijedilo je svake prijetnje, svake neprospavane noći i svakog rizika. Vrijedilo je jer je crnogorsko primorje imalo dovoljno vode“, kazao je Lakušić.

Podsjeća da to nije bila samo administrativna odluka ili tehnički zadatak, to je bila prava drama na koritu Morače.

„Na jednoj strani, država, vojska, policija, Regionalni vodovod i svi oni koji su branili javni interes. Na drugoj, šljunkarska mafija, organizovani kriminal najopasnijeg tipa, kompanije sa ogromnim kapitalom, vezama i zaštitnicima decenijama u institucijama sistema. Kada je država konačno stala iza zakona, slike koje su tada obišle Crnu Goru izgledale su jezivo i zastrašujuće, vojni helihopteri na obali Morače, policijske patrole, tenzija i strah. Bio je to trenutak kada se jasno vidjelo da je riječ o opasnosti za čitavu državu, jer da bi se zaustavila šljunkarska mafija, morala je da reaguje najveća sila koju Crna Gora ima. Bio je to haos, bezvlašće na koritu, nelegalna eksploatacija, prekopane obale, devastirana priroda i izvorište Bolje Sestre na ivici opstanka. Ta slika je danas jeziva, ali je i opomena, da nije bilo odlučne akcije 2023. godine, ovog ljeta 2025. mi bismo pričali o katastrofi i nestašici vode, a ne o rekordnim isporukama“, upozorava Lakušić.

U tom vremenu, kao predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, osjećao je teret i odgovornost.

„Nije bilo lako, prijetnje, ucjene, pokušaji da budem slomljen i ućutkan. Ali tada sam znao, kao i danas, da vrijedi rizikovati sve kada se brani javni interes. Ta borba 2023. bila je velika, dramatična i neponovljiva. Ona je prelomila istoriju. Zato danas, kada gledamo kako iz izvorišta Bolje sestre teče više od hiljadu litara u sekundi u toku ljetnjih mjeseci, moramo znati, ta voda je izborena, odbranjena i sačuvana u najtežoj bici protiv šljunkarske mafije u novijoj istoriji Crne Gore“, zaključio je Lakušić.