Politika

Milioni za ugovore o djelu, moguće zloupotrebe

Za deset godina trošak državnog budžeta za ugovore o djelu je sa 5,7 miliona porastao na skoro 21 milion eura. Iz Instituta alternativa poručuju da su toj oblasti potrebne korjenite reforme, jer upravo ugovori o djelu otvaraju prostor za zloupotrebe i partijska zapošljavanja.

Istraživač javnih politika u Institutu alternativa Marko Sošić kaže da budžetska stavka – ugovori o djelu – bilježi iz godine u godinu stabilan rast, dok je za ovu godinu država planirala da za te svrhe potroši gotovo 21 milion, što je za petinu više nego prošle, ili duplo više nego 2021. godine.

“Sam iznos nije toliko važan, u ovoj oblasti postoje hronični problemi koje treba rješavati”, poručio je Sošić.

A ugovor o djelu je forma ugovornog odnosa u situaciji kada naručilac posla ima potrebu za određenim fizičkim ili intelektualnim radom koji ne spada u segment djelatnosti za koje je registrovan.

Kroz ugovor o djelu mogu biti angažovani nezaposleni, stranci, zaposleni kao i penzioneri, uz različit obračun poreza za te kategorije.

Sošić navodi da istraživanja Instituta alternativa i izvještaji DRI govore da se ugovori o djelu sklapaju bez adekvatnog planiranja potrebe za angažovanjem, netransparentnim izborom angažovanih lica, bez procedura za postupak angažovanja, bez evidencije ugovora, kao i bez transparentnosti postupka.

Sošić kaže da njihove analize pokazuju i da se ugovori o djelu u javnoj upravi sklapaju bez jedinstvene politike u pogledu visine honorara i uz značajne razlike za isplatu za isti posao u raznim organima.

“Iznos ugovora se u toku trajanja mijenja aneksima bez obrazloženja zašto je odjednom došlo do povećanja”, navodi Sošić.

Kaže i da često nema nadzora izvršenih poslova, kao ni izvještavanja.

“Većina ugovora zaključivana su za poslove koji su u osnovnoj nadležnosti organa i gdje su već sistematizovana radna mjesta i gdje su lica angažovana na ovaj način, mimo konkursa i mimo zakona o državnim službenicima i namještenicima, imala pristup podacima organa vršeći na primjer poslove u direktoratu za plaćanja”, poručio je Sošić.

Kako ističe uz sve te nedostatke, u oblasti koja je posebno sklona zloupotrebama i partijskom zapošljavanju, sasvim je svejedno koliko je Vlada u ovom trenutku planirala sredstava za ugovore o djelu, ukoliko ne dođe do korijenitih reformi.

“Mi smo predložili, a skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet treba da razmotri izvještaj DRI o ovoj temi iz septembra 2023. koji im je dostavljen i date preporuke, da nametne obavezu izvještavanja Vladi, da prati kako se ova oblast reformiše i poziva na odgovornost one koji to ne čine”, zaključio je Sošić.

Slične teme:Crna gora ugovor o djelu

Sledeće

Mandić se sastao sa mitropolitom Joanikijem

Ne propustite

Krapović: “Jadran” legalno i legitimno vlasništvo Crne Gore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Promocija sporta i zdravih stilova života u Zeti

photo: MPNI

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) doniralo je danas tekbol sto Srednjoj mješovitoj školi (SMŠ) u Zeti, saopšteno je iz tog Vladinog resora.

Navodi se da je MPNI nastavilo sa inicijativom promocije sporta i zdravih stilova života među mladima doniranjem devet tekbol stolova srednjim školama širom Crne Gore.

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović danas je uručila tekbol sto SMŠ u Zeti, čime je nastavljena inicijativa Ministarstva usmjerena na promociju sporta i zdravih stilova života među mladima.

„Ova donacija dio je šire inicijative kojom su prethodno obuhvaćene škole u Beranama, Petnjici i Pljevljima, a sada i škole u Podgorici, Tuzima, Danilovgradu, Nikšiću i Zeti“, kaže se u saopštenju.

Dodaje se da se donacijom tekbol stolova, kao savremenog sporta koji kombinuje elemente fudbala i stonog tenisa, učenicima pruža prilika da se kroz igru dodatno motivišu na fizičku aktivnost i usvajanje zdravih stilova života.

„Ova inicijativa ima za cilj da sport približi mladima na inovativan i zabavan način“, kaže se u saopštenju.

MPNI će, u saradnji sa Tekboll savezom Crne Gore, nastaviti realizaciju aktivnosti i kada su u pitanju škole na jugu države, kako bi učenici u svim krajevima Crne Gore imali jednake uslove za bavljenje sportom“, poručuje se u saopštenju.

Politika

Spajić: Blizu smo rješenja za sedmočasnovno radno vrijeme

Nakon opsežnih razmatranja kako da pronađemo model kojim bi bili zadovoljni i sindikati i poslodavci, možemo konstatovati da smo blizu rješenja u vezi uvođenja sedmočasovnog radnog vremena, saopštio je danas predsjednik Vlade Milojko Spajić.

Premijer je kazao da će već početkom naredne sedmice ministarka Naida Nišić rukovoditi razgovorima u okviru socijalnog dijaloga sa predstavnicima sindikata i poslodavaca, gdje će se, kako je istakao, iskristalisati finalna verzija ove reforme.

Namjera je, navodi premijer, da se kroz široke konsultacije sporovede jedna od najvećih reformi u oblasti rada koja za cilj ima unaprjeđenje kvaliteta života naših građana i više vremena za porodice, ali i efikasniji i produktivniji rad.

“Upravo na način kako su sprovedeni i programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2 – uz saglasnost i poslodavaca i sindikata – konkretni koraci i u slučaju reforme 7h radnog vremena biće preduzeti isključivo uz punu podršku socijalnih partnera”, poručuje premijer.

Spajić je kazao da vjeruje da će ministarka Nišić u ime Vlade učiniti sve da u optimalnom roku dođe do dogovora kako bi ispunili očekivanja građana i osnažili položaj svih zaposlenih u našoj zemlji.

Politika

Knežević: Da je vječna – samo mi recite kome prvo da čestitam?

Povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, lider Demokratske narodne partije Milan Knežević oglasio se u svom prepoznatljivom, ironičnom i satiričnom stilu, komentarišući političku stvarnost u zemlji i ličnosti koje, kako kaže, simbolizuju nezavisnost.

“Nisam ja toliko loš ko što kruže glasine, reklo bi Prljavo kazalište, i evo iskreno želim da čestitam Dan nezavisnosti, samo mi pomozite kod koga prvo da odem na čestitku?”, kazao je Knežević.

Rekao je da razmatra da li da ode kod Ljuba Milovića, ali ga, kako ističe, u tome sputava jedan detalj.

“Oću li kod Ljuba Milovića u njegov restoran u Grahovu, no me pravo da vam kažem sramota, ne znam nijednu ustašku pjesmu koje se tamo pjevaju u čast nezavisnosti”, rekao je on.

Knežević je zatim, na sarkastičan način, pomenuo i bivšeg predsjednika Mila Đukanovića.

Ali bih se možda mogao prošvercovati uz hit Mila Đukanovića Sulundarskog: “Ne može nam niko ništa, jači smo od Srbije!” – dodao je.

Komentarišući bezbjednosne strukture, Knežević je rekao da nije siguran da bi posjeta Radoju Zvicera prošla bezbjedno.

” Ili da odem kod Radoja Zvicera na čestitku, no se bojim da će me samljet u zetsku pljeskavicu i okačit na Skaj grupu kao Josipa Lisac što kači na TikTok recepte za pohovane žabe i grilovane marokanske skakavce”, izjavio je Knežević.

Dodao je da nije protiv odlaska ni do spužkog zatvora, ako treba.

“Nije mi teško da odem ni do spužkog zatvora i da u čast nezavisnosti uplatim kantinu familiji Lazović i mom kumu Katniću, koji su branili i odbranili ovu zemlju od nas srpsko-ruskih izdajnika i terorista”, rekao je.

Ako treba, svratit ću i do Blažove hidrocentrale da se okupam u njoj na majski uranak uz pjesmu: “Crna Goro kapljo vode, struja nam kod Blaža ode”, dodao je Knežević.

Govoreći o navodnoj spremnosti da čestita Đukanoviću i lično, Knežević je kazao:

Ako neko od ovih što mi zamjeraju jer nisam čestitao nezavisnost zna Milovu adresu u Dubaiju, spreman sam da zakunem Alabara, kao što ga je onda majka zaklela da najviše uloži u Crnu Goru, da me povede do Mila, i da mu čestitam Dan njegove nezavisnosti uz skroman poklon: kompilaciju najvećih hitova Jasne Milenković Jami.

Na kraju, Knežević je izjavio da ne bi žalio ni da doživi dramatičan kraj, ukoliko bi u tom činu mogao uputiti čestitku.

Još ako bi poslao avion za Jami i mene, ne bi žalio da nas raketiraju jemenski Huti i da se srušimo u Crveno more. Taman da se ajkule najedu, no kakve sam sreće, i one bi rekle: “Prvo čestitaj nezavisnost, a onda da te probamo” rekao je.

Svoju čestitku povodom Dana nezavisnosti Knežević je završio riječima:

“Da je vječna, dobro vi učinjelo!”.