Politika
Milioni za ugovore o djelu, moguće zloupotrebe
Za deset godina trošak državnog budžeta za ugovore o djelu je sa 5,7 miliona porastao na skoro 21 milion eura. Iz Instituta alternativa poručuju da su toj oblasti potrebne korjenite reforme, jer upravo ugovori o djelu otvaraju prostor za zloupotrebe i partijska zapošljavanja.
Istraživač javnih politika u Institutu alternativa Marko Sošić kaže da budžetska stavka – ugovori o djelu – bilježi iz godine u godinu stabilan rast, dok je za ovu godinu država planirala da za te svrhe potroši gotovo 21 milion, što je za petinu više nego prošle, ili duplo više nego 2021. godine.
“Sam iznos nije toliko važan, u ovoj oblasti postoje hronični problemi koje treba rješavati”, poručio je Sošić.

A ugovor o djelu je forma ugovornog odnosa u situaciji kada naručilac posla ima potrebu za određenim fizičkim ili intelektualnim radom koji ne spada u segment djelatnosti za koje je registrovan.
Kroz ugovor o djelu mogu biti angažovani nezaposleni, stranci, zaposleni kao i penzioneri, uz različit obračun poreza za te kategorije.
Sošić navodi da istraživanja Instituta alternativa i izvještaji DRI govore da se ugovori o djelu sklapaju bez adekvatnog planiranja potrebe za angažovanjem, netransparentnim izborom angažovanih lica, bez procedura za postupak angažovanja, bez evidencije ugovora, kao i bez transparentnosti postupka.
Sošić kaže da njihove analize pokazuju i da se ugovori o djelu u javnoj upravi sklapaju bez jedinstvene politike u pogledu visine honorara i uz značajne razlike za isplatu za isti posao u raznim organima.
“Iznos ugovora se u toku trajanja mijenja aneksima bez obrazloženja zašto je odjednom došlo do povećanja”, navodi Sošić.
Kaže i da često nema nadzora izvršenih poslova, kao ni izvještavanja.
“Većina ugovora zaključivana su za poslove koji su u osnovnoj nadležnosti organa i gdje su već sistematizovana radna mjesta i gdje su lica angažovana na ovaj način, mimo konkursa i mimo zakona o državnim službenicima i namještenicima, imala pristup podacima organa vršeći na primjer poslove u direktoratu za plaćanja”, poručio je Sošić.
Kako ističe uz sve te nedostatke, u oblasti koja je posebno sklona zloupotrebama i partijskom zapošljavanju, sasvim je svejedno koliko je Vlada u ovom trenutku planirala sredstava za ugovore o djelu, ukoliko ne dođe do korijenitih reformi.
“Mi smo predložili, a skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet treba da razmotri izvještaj DRI o ovoj temi iz septembra 2023. koji im je dostavljen i date preporuke, da nametne obavezu izvještavanja Vladi, da prati kako se ova oblast reformiše i poziva na odgovornost one koji to ne čine”, zaključio je Sošić.
Politika
Glavni grad objavio na uvid digitalnu verziju ugovora o gradnji kolektora u Botunu
Glavni grad je objavio na uvid digitalna verzija ugovora o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici.
Ugovor su, kako su saopštili iz Glavnog grada, objavili u skladu sa zaključcima sa premijerskog sata od 27. novembra 2025. godine i sjednice Vlade Crne Gore od 10. decembra 2025. godine.
“U skladu sa zaključcima sa premijerskog sata od 27.11.2025. godine i sjednice Vlade Crne Gore od 10.12.2025. godine daje se na uvid digitalna verzija ugovora o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici od 10.6.2022. godine, sačinjen od strane vodećeg partnera zajedničkog ulaganja KUZU Grup, Istanbul, Turska. Uvid u originalan primjerak zaključenog sporazuma u prisustvu pravnih zastupnika ugovorne strane može biti ostvaren dostavljanjem zahtjeva na sljedeću adresu: podgorica.wwtp@kuzugrup.com “, navode iz Glavnog grada.

Politika
Mujović: Ne možemo da izmjestimo lokaciju postrojenja, ne želimo nerede
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila garancije, koje će, prema riječima ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, biti date stanovncima Zete, odnosno Botuna za početak rada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović obećava da puštanja postrojenja u rad neće biti dok se ne saniraju bazen crvenog mulja i opasni otpad.
Istakao je da bi se ukoliko se ne bi izgradilo postrojenje, dovela bi se u pitanje kredibilnost kod partnera iz Evropske unije.
“Znači, kakva smo mi država koja od 2016. prima donacije, a deset godine nije započela proces izgradnje postrojenja. Mi hrlimo ka EU i činimo da postanemo dio EU, a negiramo ono što već postoji u EU i smatramo da možemo bolje i više. Ova tehnoglogija postoji u svim zemljama EU”, navodi Mujović.

Kako navodi, postrojenje je izazvalo problem, a to je nezadovoljstvo građana, te postoji mogućnost nereda, što se mora izbjeći.
“Moram reći da sam imao nekoliko sastanaka sa mještanima Botuna i njihov stav je bio jasan, da nema gradnje postrojenja u Botunu. Oni imaju nepovjerenje, iako mi kažemo da će to doprinijeti očuvanju životne sredine, ali oni u to ne vjeruju jer kažu da se ne mogu oporaviti od Kombinata aluminijuma, a to je legitiman stav. Kod njih je proradio inat. Kada je trebalo da budu konsultovani, okretala se glava od njih, a sada se i oni pitaju, što nam i poručuju. To je za poštovanje i takođe je legitimno. Bilo je propusta u komunikaciji, jer elaborat nije bio dobro prezentovan”, rekao je Mujović.
Kaže da je neracionalno da misle da nema problema ako se postrojenje malo pomjeri, te da se to ne može činiti.
“Šta znači ako se 500 metara dislocira to postrojenje”, upitao je Mujović.
Kaže da se postrojenje ne može izmještatati, jer se mora raditi nova dokumentacija, ali i novi elaborati, istraživanja i to bi trajalo dvije do tri godine.
Postrojenje sa spalionicom u toku jednog sata emituje 4.160 kubnih metara izduvnih gasova, kaže Mujović i dodaje da je to ekvivalent radu dva kamiona.
“Još jedan podatak je da TE Pljevlja emituje 900.000 kubnih metara izduvnih gasova za jedan sat”, navodi on.
Kaže da isto postrojenje postoji u Berlinu, Frankfurtu…
“To primjenjujemo u Botunu”, ističe Mujović.
Ističe da se ugovor ne krije i da je dostupan već danas.
Istakao je da je najlakše da turska kompanija ne realizuje ovo postrojenje, ali da država ne smije da im da razlog da odustanu, jer bi u tom slučaju morala da izdvoji velika novčana sredstva. Naveo je da se ugovor do danas nije objelodanjivao zato što do sada nije postojala saglasnost treće strane.
Kako je rekao, ugovor za konsultantske usluge iznosi tri miliona eura, a ne 13 miliona kako su to mediji pisali.
Dodao je da nemaju kontrolu nad NVO sektorom, da ekološke organizacije imaju kritički stav prema Vladi Crne Gore i da on nema ništa protiv toga.
“Oni imaju svoje stavove i ja nemam mogućnost da ih kontroliše”, kazao je Mujović.
Mujović je poručio da puštanja postrojenja u rad neće biti dok se ne saniraju bazen crvenog mulja i opasni otpad.
„Nećemo pustiti u pogon dok se to ne riješi. Stavljamo pritisak na sebe, ali pokazujemo odgovoran pristup, tako da nema puštanja u rad postrojenja dok se glavni problem Zete ne riješi“, dodao je Mujović.
Kaže da nema odlaganja opasnog otpada na području Kombinata aluminijuma.
Mujović navodi da su do 31. decembra raspoloživa sredstva EU.
„Zna se koji je krajnji rok i vidjećemo kako će se odvijati situacija“, istakao je on.
Na pitanje kada će se održati sastanak sa stanovnicima Botuna kako bi iznijeli svoje mišljenje, kaže da su razgovor i dijalog dobra forma za približavanje stavova.
„Njihovi stavovi su rigidni, a da li smo uspjeli da ih ubijedimo da treba da se gradi, vidjećemo. Bili smo maksimalno korektni. Ne možemo da pomjerimo lokaciju, ali konačno sve treba staviti na stranu. Bitno je da ne postoji realna argumentacija da neko kaže da je to zagađivač koji, kako kažu, ubija ljude. Ne postoji opravdanje“, navodi Mujović.
Politika
Demokrate, SNP i NSD podržali zaključke PES-a o kolektoru u Botunu
Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici usvojila je set zaključaka koje je predložio PES, a koji se odnose na puštanje u rad Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Zaključke su podržali Demokrate, SNP, NSD, BS i PES, iako su se mještani Botuna prethodnih dana jasno protivili pokretanju postrojenja bez prethodnog ispunjenja svih bezbjednosnih i ekoloških garancija. Sa sjednice su izostali DNP i potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Usvojeni dokument sadrži deset mjera, među kojima su obaveza kontinuiranog mjerenja emisija štetnih gasova i hitne obustave rada ukoliko se prekorače limiti propisani direktivom IED 2010/75/EU, zatim pokretanje sanacije bazena crvenog mulja, izmjene Državnog plana upravljanja otpadom 2025–2029 i izgradnja kanalizacione mreže za dio domaćinstava u Zeti.
Predviđeno je i da postojeće postrojenje ostane operativno još najmanje dvije godine nakon puštanja novog u rad, da mještani Botuna imaju prednost pri zapošljavanju, kao i da MZ Botun delegira predsjednika Upravnog odbora novog postrojenja. Glavni grad će inicirati i razgovore sa opštinom Zeta o zajedničkoj vlasničkoj strukturi nad kolektorom.

Uprkos protivljenju dijela lokalnog stanovništva, koje zahtijeva potpunu sanaciju crvenog mulja i jače garancije prije aktiviranja sistema, većina u Vladi ocijenila je da predloženi zaključci predstavljaju dovoljan okvir za nastavak puštanja kolektora u Botunu u funkciju.
-
Politika2 дана ranijeDemokrate, SNP i NSD podržali zaključke PES-a o kolektoru u Botunu
-
Zeta4 дана ranijeAsanović: Premijer trebao mnogo ranije da se uključi oko kolektora
-
Zeta2 дана ranijeBotunjani sa Spajićem razgovarali o gradnji kolektora
-
Đačka knjižica23 сата ranijeŠampioni iz SMŠ Golubovci: Košarkašice i basketaši osvojili državno zlato!
-
Događaji23 сата ranijeSamostalna izložba slika Mirjane Stamatović otvorena u KIC-u Zeta
-
Politika4 дана ranijeDelegacija EU: Postrojenje u Botunu nije prijetnja po zdravlje
-
Sport4 дана ranijeBorba u Golubovcima pripala rukometašicama Trebjese
-
Sport3 дана ranijeSuper Heli Victory Flight – turnir koji pali motore Meridianbet kazina


