Politika

Milačić traži razrješenje Konjevića i Krivokapića

Lider Prave Crne Gore i poslanik Marko Milačić uputio je premijeru Dritanu Abazoviću inicijativu kojom traži da predsjednik Vlade u parlamentu pokrene proceduru za razrješenje ministara odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića.

Milačić u inicijativi podsjeća kako je Abazović prilikom izglasavanja nepovjerenja Vladi rekao da je aktuelni ministar odbrane Raško Konjević izvođač radova “nekih struktura”, te da je duže vremena navodio kako Krivokapić i Konjević “nijesu dio tima”.

Upravo zato Milačić predlaže Abazoviću da Skupštini dostavi zahtjev za njihovo razrješenje u skladu sa ovlašćenjima premijera.

“Činjenica je da najmanje dva resora u Vašoj Vladi pokrivaju ministri koji imaju veze sa ‘nekim strukturama’, kako ste više puta to navodili, te kako je to opštepoznato, i to jedan koji pokriva najosetljiviji sektor bezbjednosti – resor odbrane, ministar koji duži vojno-obavještajnu opremu, kao i specijalne snage sa najvećim borbenim sposobnostima u odnosu na sve druge grane bezbjednosti, što relativizuje cjelokupan bezbjedonosni sistem Crne Gore i sigurnost građana. Drugi, ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, jedini državni funkcioner koji uz predsjednika države, premijera i predsjednika Skupštine ima pravo da predstavlja Crnu Goru u inostranstvu, te da rukovodi mrežom informisanja i službeno informiše inostrane predstavnike o stanju u Crnoj Gori, a time i direktno utiče na afirmaciju ugleda “nekih struktura”, dok isto tako utiče na urušavanje nekih drugih struktura koje pokušavaju da stvore društvo slobodno od ucjena, kriminala i korupcije. Isti taj ministar javno relativizuje opasnost od organizovanog kriminala i stvara podjele na najprizemnije, te diplomatski, kulturno i moralno krajnje neprihvatljive načine”, rekao je Milačić.

Predlaže da zajedno sa preostalim članovima Vlade Abazović već na prvoj sjednici iste dostavi Skupštini navedeni prijedlog, kako bi Skupština mogla da djeluje i kako bi bezbjedonosni sistem i institucije države mogle da obavljaju svoj posao.

“Podsjećamo da prema Ustavu Crne Gore, Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje u Skupštini ima samo jedno ograničenje u svom djelovanju, a to je da ne može raspustiti Skupštinu u skladu sa članom 110 stav 2 Ustava. Činjenica da se Ustav opredijelio za eksplicitno normiranje ograničenja Vlade kojoj je prestao mandat, to je podjednako i eksplicitno jasno da sva druga Ustavna ovlašćenja Vlade Crne Gore, uključujući i organizaciona, kadrovska i funkcionalna ovlašćenja Vlade ostaju na snazi i prilikom prestanka mandata Vlade, sve do izbora nove Vlade”, kazao je on.

Ukazuje na, kako je rekao, brojne kadrovske poslove koje tekuća Vlada nesmetano obavlja u skladu sa ustavnim i zakonskim ovlašćenjima, uključujući smjenu i imenovanje novog rukovodioca ANB-a, te drugih organa i ministarstava.

“Dakle, ovlašćenja Vlade kojoj je prestao mandat ne podliježu bilo kojoj vrsti drugačijeg ustavnog režima od onog koji je propisan za funkcije i nadležnosti Vlade, izuzev samo jednog iz člana 110 stav 2 Ustava Crne Gore, to predlažemo da postupite u skladu sa već citiranim, jasnim i više puta u parlamentarnoj praksi Crne Gore primijenjenim članom 105 stav 3 Ustava Crne Gore i predložite Skupštini razrešenja ova dva ministra“, rekao je Milačić.

Sledeće

Lekić: Pitanje stambenih afera je važno pitanje jer se odnosi na političku elitu

Ne propustite

Borba protiv korupcije nije hir, već način na koji ćemo ostvarivati veće prihode u budžetu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.