Priroda i društvo

Martinović: Zaštitićemo zaposlene i pronaći “krtice” u Nacionalnim parkovima

izvor: RTCG

Direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Vladimir Martinović poručio je da će NPCG preduzeti sve mjere kako bi zaštitili svoje zaposlene. On je na konferenciji za medije kazao da će od tužilaštva tražiti pomoć u pronalaženju “krtica” u njihovim redovima i na taj način sankcionisati praksu koja se sprovodila u prethodnom periodu. Šef Službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero Vuk Saičić kaže da ga je tokom napada na Skadarskom jezeru spasilo to što je imao šest slojeva garderobe na sebi i da će protiv sveštenika koji se, kako tvrdi, priključio napadu, podnijeti tužbu.

Naime, prije dvije večeri su na Skadarskom jezeru napadnuti su šef Službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero Vuk Saičić i njegov kolega Marko Gluščević, nakon što su pokušali da spriječe krivolovce u izvršenju krivičnog djela.

Martinović je istakao da ovo nije prvi put da su nadzornici NP napadnuti.

“Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore neće posustati, već će u budućnosti snažno djelovati, preduzimajući sve potrebne mjere kako bi prije svega zaštitili svoje zaposlene i obranili prirodna bogatstva koja su nam povjerena na čuvanje”, kazao je on.

Nastojaće da unaprijede materijalno-tehnička sredstva kako bi zaposleni koji obavljaju svoj posao časno, odgovorno, pošteno i humano mogli da rade u boljim uslovima.

“Iniciraćemo jačanje službenih kapaciteta pripadnika službe zaštite i očekujemo punu podršku države i nadležnih institucija”, poručio je on.

Istakao je da je neophodno ulaganje u kadar, ne samo u službi zaštite Skadarskog jezera, već u svim službama zaštite u svim parkovima, kako bi se ovaj problem riješio.

“Ne bežimo ni od odgovornosti za zaposlene, zbog čega ćemo od tužilaštva tražiti pomoć u pronalaženju “krtica” u našim redovima i na taj način sankcionisati praksu koja se sprovodila u prethodnom periodu”, poručio je Martinović.

Iskoristio je priliku da obavijesti cjelokupnu crnogorsku javnost da milioni sa računa nacionalnih parkova Crne Gore nisu presušili.

“I da još jednom istaknem da preduzeće nije u finansijskoj krizi”, zaključio je on i dodao da se sve na vrijeme izmiruje.

Saičić: Ovo nije napad na crkvu, nego slučaj protiv pojedinca

Vuk Saićić je kazao da su lovočuvari napadnuti iako su bili “goloruki”. Istakao je da ga je zaštitilo više slojeva odjeće.

Saičić je kazao da time što su izjavili da je jedno svešteno lice pomoglo krivolovcima nijesu napadali crkvu, već pošteno radili svoj posao. Naglasio je da su on i kolega spremni da idu na poligraf. Istakao je da se nijesu obraćali Mitropoliji, već su pustili da nadležni rade svoj posao.

“O meni sve govori to što sam sa kolegama svu zaplijenjenu ribu donirao narodnim kuhinjama, hramu i opštinama. Želim da naglasim, da ovo nije slučaj protiv crkve, već protiv pojedinca koji se našao te noći. Nema selektivnog postupanja kada smo mi u pitanju. O tome govore rezultati i papiri”, kazao je Saičić.

Kazao je da je zbog optužbi porodice Prenkić radio testiranje na psihoaktivne supstance te da je i taj nalaz bio negativan. Zbog lažnih optužbi, podnijeće, kako kaže krivične prijave.

Saičić je kazao da njegov telefon koji je navodno, svešteno lice bacilo, nije pronađen. Saopštuio je da je monah Filip Klikovac u rodbinskim vezama sa jednim od uhapšenih – Vojinom Prenkićem, te da će protiv njega podnijeti krivičnu prijavu.

“Lovočuvarima su potrebna sredstav prinude. O tome godinama govorimo. Sad je pravi trenutak da se to i ispuni”, kazao je on i dodao da je vrijeme da se još stručnajka zaposli u NPCG.

Martinović je kazao da su plate radnicima u NPCG opravdano povećane i poručio da će učiniti sve da im poboljša uslove.

Zbog sumnje da su napali lovočuvare, juče su uhapšeni Vojin Prenkić (31) i Dušan Klikovac (42).

Izvor: RTCG

Sledeće

Crveni krst Crne Gore i Opština Zeta obezbijedili dodatna mjesta za odlaganje komunalnog otpada

Ne propustite

Uprava za igre na sreću nastavlja da vrši selektivne kontrole Zakona o igrama na sreću!

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Crna Gora bez planova za gradnju novih zatvora

U najvažnijim planskim dokumentima države, poput Prostornog plana Crne Gore do 2040. i prostorno-urbanističkih planova opština, ne prepoznaje se potreba za izgradnjom novih zatvora. Umjesto toga, prioriteti su usmjereni na urbanistički razvoj, zaštitu prostora i unapređenje infrastrukture, dok se sistem izvršenja krivičnih sankcija rješava kroz reforme i alternativne kazne.

Jedini projekat koji se u posljednjih nekoliko godina pominjao kao investicija od značaja jeste zatvor u Mojkovcu, kapaciteta oko 250 mjesta. Taj objekat trebalo je da rastereti postojeće kapacitete i da posluži kao regionalni zatvor za sjever, ali njegova realizacija kasni, a država nije najavila gradnju novih sličnih objekata u drugim krajevima.

Nadležne institucije sve češće ističu da je cilj smanjenje broja zatvorenika kroz veću primjenu alternativnih sankcija, poput rada u javnom interesu ili kućnog pritvora, kao i poboljšanje uslova u već postojećim zatvorskim ustanovama. Na taj način, problem prenatrpanosti pokušava se rješavati upravljačkim mjerama, a ne širenjem kapaciteta.

Ni Prostorni plan Crne Gore do 2040, niti PUP-ovi opština, ne sadrže smjernice za gradnju zatvora. Fokus je na stambenom razvoju, turističkim zonama, saobraćajnoj infrastrukturi i očuvanju prirodnih resursa. Organizacije civilnog društva koje su pratile izradu planskih dokumenata takođe ukazuju da se prenamjena zemljišta i razvojna politika vode prema ekonomskim i ekološkim prioritetima, dok zatvori ne figuriraju kao tema od značaja.

Izgradnja zatvora zahtijeva velike zemljišne površine i prateću infrastrukturu, što u Crnoj Gori, zemlji sa ograničenim prostorom i velikim pritiskom turizma i stanogradnje, nije lako obezbijediti. Zato vlasti očigledno procjenjuju da postojeći kapaciteti, uz reforme i alternative, mogu biti dovoljni da sistem funkcioniše.

Postojeći projekti tretiraju se kao pojedinačni slučajevi, a strategija se oslanja na alternativne sankcije i poboljšanje postojećih kapaciteta. Prema važećim planskim dokumentima, država jednostavno ne vidi potrebu za novim zatvorima dok su se alternative kao što su kućni pritvori i ograničavanje kretanja pokazali kao neadekvatni, što je u praksi proizvelo više primjera kada su članovi organizovanih kriminalnih grupa prekršili kaznu kućnog pritvora i ograničavanje kretanja.

Priroda i društvo

Univerzitet Crne Gore raspisao konkurse za upis na master i specijalističke studije

Konkursi za upis na master i specijalističke studije Univerziteta Crne Gore, za studijsku 2025/26. godinu, biće raspisani danas 22. septembra i objavljeni na sajtu Univerziteta Crne Gore i u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori.

Za upis na master studije Univerziteta Crne Gore u studijskoj 2025/26. godini predviđeno je 2.010 mjesta, na specijalističkim 1.225.

Prijave na oba konkursa se podnose 23. septembra 2025. godine studentskoj službi organizacione jedinice, u okviru radnog vremena te službe.

Za upis na master programe obavezan je prijemni ispit, koji će se održati 24. i 25. septembra 2025. godine. Način polaganja, struktura i sadržina ispita, kao i raspored, biće objavljeni na oglasnim tablama i internet stranicama organizacionih jedinica. Master studije se finansiraju iz Budžeta Crne Gore i besplatne su za studente, osim dva programa na engleskom jeziku koji su samofinansirajući – program Zaštita i upravljanje morskom sredinom i program Informaciona bezbjednost.

Uslovi, kriterijumi i postupak upisa na master i specijalističke studije biće detaljno precizirani u konkursima, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore, Pravilnikom o upisu u prvu godinu master studija i Pravilima studiranja na postdiplomskim studijama, dostupnim na internet stranici Univerziteta Crne Gore.

Upis kandidata obaviće se zaključno sa 26. septembrom 2025. godine.

Priroda i društvo

Rekordna ljetnja sezona 2025: Istorijske isporučene količine vode u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje ostvario je istorijske količine isporučene vode tokom ljetnjih mjeseci 2025. godine. Ovi impresivni rezultati jasno potvrđuju izvanrednu pripremljenost, profesionalizam i efikasnu organizaciju kako Odbora direktora, tako i menadžmenta preduzeća.

Isporuka vode u junu, julu i avgustu 2025. nadmašila je sve prethodne godine, kao i ugovorene količine, što predstavlja rekord u istoriji Regionalnog vodovoda. Ukupno za ove tri mjeseca ostvareno je više 132% u odnosu na 2024., 148% u odnosu na 2023. i 163% u odnosu na ugovorene količine.

Ako uzmemo u obzir podatke iz prethodnih godina, vidimo da je u toku ova tri mjeseca 2025. isporučeno 5.935.172 metra kubna vode, što je skoro 2 miliona više u odnosu na isti period 2023. godine, čime je postignuta rekordna sezona za Regionalni vodovod.Ovi izvanredni rezultati su direktna posljedica pažljive pripreme, strateškog vođenja Odbora direktora i predanog rada menadžmenta, koji su omogućili da sistem vodosnabdijevanja funkcioniše besprekorno čak i u najzahtjevnijem ljetnjem periodu.

Trend visokih isporuka nastavljen je i u septembru, sa ostvarenom isporukom od 97% u odnosu na 2024., 64% u odnosu na 2023. i 96% u odnosu na ugovorene količine.

Ukupno za period juni–septembar 2025., ostvareno je 137% u odnosu na 2024., 150% u odnosu na 2023. i 166% u odnosu na ugovorene količine.

Ovi rezultati potvrđuju da je Regionalni vodovod Crnogorsko primorje neprekidno unapređuje svoje kapacitete, obezbjeđujući stabilno i sigurno vodosnabdijevanje, čak i tokom zahtjevnih ljetnjih mjeseci, čime ljeto 2025. postaje najuspješnija sezona u istoriji preduzeća.