Priroda i društvo

Martinović: Zaštitićemo zaposlene i pronaći “krtice” u Nacionalnim parkovima

izvor: RTCG

Direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Vladimir Martinović poručio je da će NPCG preduzeti sve mjere kako bi zaštitili svoje zaposlene. On je na konferenciji za medije kazao da će od tužilaštva tražiti pomoć u pronalaženju “krtica” u njihovim redovima i na taj način sankcionisati praksu koja se sprovodila u prethodnom periodu. Šef Službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero Vuk Saičić kaže da ga je tokom napada na Skadarskom jezeru spasilo to što je imao šest slojeva garderobe na sebi i da će protiv sveštenika koji se, kako tvrdi, priključio napadu, podnijeti tužbu.

Naime, prije dvije večeri su na Skadarskom jezeru napadnuti su šef Službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero Vuk Saičić i njegov kolega Marko Gluščević, nakon što su pokušali da spriječe krivolovce u izvršenju krivičnog djela.

Martinović je istakao da ovo nije prvi put da su nadzornici NP napadnuti.

“Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore neće posustati, već će u budućnosti snažno djelovati, preduzimajući sve potrebne mjere kako bi prije svega zaštitili svoje zaposlene i obranili prirodna bogatstva koja su nam povjerena na čuvanje”, kazao je on.

Nastojaće da unaprijede materijalno-tehnička sredstva kako bi zaposleni koji obavljaju svoj posao časno, odgovorno, pošteno i humano mogli da rade u boljim uslovima.

“Iniciraćemo jačanje službenih kapaciteta pripadnika službe zaštite i očekujemo punu podršku države i nadležnih institucija”, poručio je on.

Istakao je da je neophodno ulaganje u kadar, ne samo u službi zaštite Skadarskog jezera, već u svim službama zaštite u svim parkovima, kako bi se ovaj problem riješio.

“Ne bežimo ni od odgovornosti za zaposlene, zbog čega ćemo od tužilaštva tražiti pomoć u pronalaženju “krtica” u našim redovima i na taj način sankcionisati praksu koja se sprovodila u prethodnom periodu”, poručio je Martinović.

Iskoristio je priliku da obavijesti cjelokupnu crnogorsku javnost da milioni sa računa nacionalnih parkova Crne Gore nisu presušili.

“I da još jednom istaknem da preduzeće nije u finansijskoj krizi”, zaključio je on i dodao da se sve na vrijeme izmiruje.

Saičić: Ovo nije napad na crkvu, nego slučaj protiv pojedinca

Vuk Saićić je kazao da su lovočuvari napadnuti iako su bili “goloruki”. Istakao je da ga je zaštitilo više slojeva odjeće.

Saičić je kazao da time što su izjavili da je jedno svešteno lice pomoglo krivolovcima nijesu napadali crkvu, već pošteno radili svoj posao. Naglasio je da su on i kolega spremni da idu na poligraf. Istakao je da se nijesu obraćali Mitropoliji, već su pustili da nadležni rade svoj posao.

“O meni sve govori to što sam sa kolegama svu zaplijenjenu ribu donirao narodnim kuhinjama, hramu i opštinama. Želim da naglasim, da ovo nije slučaj protiv crkve, već protiv pojedinca koji se našao te noći. Nema selektivnog postupanja kada smo mi u pitanju. O tome govore rezultati i papiri”, kazao je Saičić.

Kazao je da je zbog optužbi porodice Prenkić radio testiranje na psihoaktivne supstance te da je i taj nalaz bio negativan. Zbog lažnih optužbi, podnijeće, kako kaže krivične prijave.

Saičić je kazao da njegov telefon koji je navodno, svešteno lice bacilo, nije pronađen. Saopštuio je da je monah Filip Klikovac u rodbinskim vezama sa jednim od uhapšenih – Vojinom Prenkićem, te da će protiv njega podnijeti krivičnu prijavu.

“Lovočuvarima su potrebna sredstav prinude. O tome godinama govorimo. Sad je pravi trenutak da se to i ispuni”, kazao je on i dodao da je vrijeme da se još stručnajka zaposli u NPCG.

Martinović je kazao da su plate radnicima u NPCG opravdano povećane i poručio da će učiniti sve da im poboljša uslove.

Zbog sumnje da su napali lovočuvare, juče su uhapšeni Vojin Prenkić (31) i Dušan Klikovac (42).

Izvor: RTCG

Sledeće

Crveni krst Crne Gore i Opština Zeta obezbijedili dodatna mjesta za odlaganje komunalnog otpada

Ne propustite

Uprava za igre na sreću nastavlja da vrši selektivne kontrole Zakona o igrama na sreću!

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.