Politika
Marović: Đukanović treba da raspusti Skupštinu
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović treba da raspusti Skupštinu i raspiše vanredne parlamentarne izbore, ocijenila je bivša potpredsjednica Vlade za spoljnu politiku Jovana Marović.
Marović je u intervjuu agenciji MINA kazala da Đukanović, ako je predsjednik koji poštuje Ustav, mora raspisati izbore kada se steknu zakonski uslovi.
Na pitanje da li očekuje da će se to i dogoditi, Marović je kazala da ne može precizno da odgovori.
„Skeptična sam da će neka nova vlada biti dovoljna evropska, ali najlogičnije je da imamo vanredne parlamentarne izbore“, rekla je ona.
Na pitanje osjeća li odgovornost što je u vrijeme njenog mandata u Vladi, u koju je ušla nakon višegodišnjeg praćenja integracija Crne Gore u Evropsku uniju (EU), urađeno najmanje u tom procesu u posljednjih pet godina, Marović je odgovorila da je to diskutabilno za mjerenje.
Ona je kazala da se slaže da nije ostvaren napredak, ali da je situacija potpuno identična kao što je bila tokom cijelog pregovaračkog procesa.
„Da upotrijebim rječnik ocjenjivanja Evropske komisije (EK), Crna Gora je imala potpuno identičnu ocjenu kao što je imala u vrijeme vlada Demokratske partije socijalista (DPS) dok je još napredovala u pregovaračkom procesu“, rekla je Marović.
Kako je navela, Crna Gora od 2018. godine ne napreduje u pregovaračkom procesu, bez obzira što je u tom periodu otvorila preostala pregovaračka poglavlja.
Marović je navela da je EK 2018. prijetila da će blokirati i zamrznuti proces zbog napada na novinare i jer nije bilo napretka u razrješavanju tih slučajeva, zbog raznih afera, i skandala u vezi sa korupcijom i kriminalom.
Prema riječima Marović, bolno je to što, i kada je promijenjena vlast, ništa se konkretno nije promijenilo.
„Bilo je određenih napredaka, imenovanjem glavnog specijalnog tužioca desile su se neke promjene, slučajevi, stiče se utisak da nema više nedodirljvih, iako ih ima, ali suštinski nijesmo se pomjerili u pregovaračkom procesu“, kazala je Marović.
Ona je rekla da može dijelom da se saglasi da Crna Gora ima i druge komplikovane stvari za rješavanje u odnosu na one koji su u fokusu pregovaračkog procesa.
Na pitanje da li tu misli na Temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, Marović je navela da taj ugovor jeste bio jedan od razlog zašto je sve, kako je navela, krenulo nizbrdo.
„Sada, kada posmatrate stvari sa ove distance, da li se suštinski tim ugovorom promijenilo nešto – nije, da li neko zaista razgovara o Temeljnom ugovoru – ne, da li je bio dobar tajming – nije, da li se ja slažem sa tekstom Temeljnog ugovora – ne slažem“, kazala je Marović.
Ona je rekla da se ne slaže ni sa preambulom ugovora, navodeći da je taj dokument bio bespotreban jer je, kako je kazala, izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti sve definisano.
Marović je dodala da ne spori da je Temeljni ugovor trebalo da bude potpisan, ali da je sporan tajming i sadržaj.
Ona je navela da EU, iako nije imala negativan stav povodom Otvorenog Balkana, primat daje Berlinskom procesu.
Na pitanje kakve su šanse da lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić uvede državu u EU, Marović je rekla da aposlutno ta šansa ne postoji.
„Jer se on ne slaže sa najvećim dijelom obaveza iz procesa pristupanja EU, ni sa sankacijama prema Rusiji, biće problematično pitanje i LGBT zajednice, pa čak i ženskih prava i svega ostalog što Demokratski front (DF) ne predstavlja“, kazala je ona.
Komentarišući predizbornu kampanju za predsjedničke izbore, Marović je kazala da je čudna kompozicija kampanje.
„Imate čudnu vrstu prećutne saradnje između DPS i DF-a, makar za nas koji nijesmo upoznati šta se valja iza brda, sve vodi ka tome da u drugom krugu budu Mandić i Đukanović. Onda je najveći problem kako će jedan građanski orjentisan birač, u tom slučaju odlučiti“, rekla je Marović.
Ona je kazala da ne postoji nijedan istinski građanski kandidat, već da su to neki samo na papiru.
Politika
Radunović: Najbolje je obeštetiti mještane Botuna
Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je za kolektor u Botunu dokumentacija skupljena i nakon manjih propusta koji su vraćeni na ispravku, neće postojati nijedan jedini razlog sa zakonske strane da se ne izda građevinska dozvola.
“Problem koji imaju građani u Botunu je sa zagađenjem od strane tadašnjeg Kombinata alumiinijuma (bazen crvenog mulja). Tamo su užasni uslovi za život. Voda zatrovana a ovo je bio još jedan dodatak sa ovim incidentima koji su se dešavali sa prelivanjem iz Podgorice iz kolektora ovog starog, koji je bio predviđen za pedesetak hiljada ljudi, tako da je sve to dodatno otežalo situaciju”, kazao je Radunović za Televiziju Crne Gore.
Ističe da građani iz Botuna iz Zete treba da znaju da kolektor neće riješiti problem crvenog mulja ali riješiće problem koji imaju sa zagađenjem Morače u njihovom selu i sa podzemnim vodama koje su, kako kaže, zbog toga potpuno neuopotrebljive.
Smatra da grad Podgorica treba da im ponudi izlaz iz te situacije, a jedini spas je, kako kaže, da se maknu iz tog područja koji je tako zagađen.
“U tom dijelu im je bolje da se uradi taj kolektor. I njima, a ne samo građanima Podgorice. Smatram da je mnogo ozbiljnije pitanje bazena crvenog mulja koji mora da se riješi. Skoro sam razgovarao sa jednim investitorom, ali to je sad privatno zemljište i mora država da se uključi da vidi sa vlasnikom. Više država ne može sama da pregovara sa investitorom već to mora da radi i privatna firma. Smatram da je najbolje da grad Podgorica nađe načina da obešteti te ljude i da oni koji sebe smatraju najugroženijima, jer stručnjaci smatraju da neće biti ugroženi kolektorom, da im omoguće da dobiju neku zamjenu ili gotovinom da im se isplati. I da se ljudi presele negdje drugo da ne žive u tom zagađenju”, istakao je Radunović.
Politika
Kaluđerović: Napad Darka Šukovića na ambasadorku SAD izraz političke nekulture
Potpredsjednica Socijalističke narodne partije (SNP) i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović oštro je reagovala na izjave urednika portala Antena M, Darka Šukovića, koji je uputio niz uvredljivih komentara na račun ambasadora zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno na adresu ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke.
“Najoštrije osuđujem primitivne, uvredljive i nedostojne komentare koje je urednik portala Antena M Darko Šuković uputio ambasadorima zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno ambasadorki Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke”, navela je Kaluđerović u saopštenju za javnost.
Kaluđerović je kazala da je “nazivati ambasadorku SAD ‘sramotom za svoju zemlju’, a za njeno držanje reći da je ‘sramota i za nju lično’, izraz duboke političke nekulture, ali i direktan napad na jednu od najvažnijih saveznica Crne Gore”.
“Uvrede, mizogini ton, osporavanje rada, ugleda i stava ambasadorke Rajzing Rajnke, ne pripada vrijednostima slobode govora, niti korespondira sa domaćinskim manirima jedne države”, istakla je ona.
Potpredsjednica SNP-a je podsjetila na doprinos koji je, kako kaže, ambasadorka SAD dala razvoju odnosa između dvije zemlje:
“Ambasadorka Rajzing Rajnke dala je nesebičan doprinos razvoju crnogorsko-američkih odnosa, i pokazala zavidnu energiju u svom angažmanu podrške crnogorskom društvu na više nivoa. Da li je ovo ‘hvala’ za mnogobrojne projekte, donacije i razne oblike pomoći i podrške koje su Sjedinjene Američke Države pružile Crnoj Gori poslednjih decenija, a posebno u mandatu aktuelne ambasadorke?”, upitala je Kaluđerović.
Kako je navela, posebno je “zanimljivo” što isti novinar koji vrijeđa ambasadore, istovremeno “poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)”.
“Zanimljivo je kako ovaj urednik paralelno sa sipanjem uvreda, poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva, koje sprovodi zakone i procesuira lica iz političko-kriminalnih struktura. Takođe, on problematizuje to što institucije u Crnoj Gori (konačno) rade svoj posao. Sporno mu je, valjda, što o njihovom radu ne odlučuju neovlašćena lica kao za vrijeme DPS režima, o čemu ovih dana čitamo u prepiskama skandaloznog sadržaja”, poručila je ona.
Kaluđerović je ocijenila da “nema patriotizma u tome da se pljuje po ambasadorima dok se brane oni koji su državu pljačkali”.
“Ne dolazi prijetnja državi Crnoj Gori od njenih saveznika koji joj pružaju kontinuiranu podršku na putu evropskih integracija, nego od lažnih patriota i njihove medijske posluge”, istakla je poslanica SNP-a.
Na kraju, Kaluđerović je poručila da ambasadori “zaslužuju poštovanje – kao ljudi, kao diplomate i kao predstavnici zemalja koje su godinama uz Crnu Goru”.
“A oni koji misle da će ih uvredama ućutkati – ne brane državu, nego sopstvene interese. I u tome neće uspjeti”, zaključila je potpredsjednica SNP-a.
Politika
“Veterani Rusije” traže da ruski turisti ne putuju u Crnu Goru i Tursku
Sa takvom inicijativom istupio je predsjednik pokreta “Veterani Rusije” Ildar Rezijapov, u razgovoru za internet portal “Abzac”.
Prema njegovim riječima, riječ je prvenstveno o državama kao što su Francuska i Njemačka, koje pokazuju izrazito neprijateljski stav prema Rusiji. On je objasnio da bi ovakva mjera pomogla da se smanji odliv finansijskih sredstava ruskih građana u inostranstvo, da se oni zaštite od mogućih vanrednih situacija i da se spriječi da novac ruskih turista posredno bude usmjeren na podršku Kijevu.
Inicijativa se ne bi odnosila na građane koji putuju u inostranstvo radi liječenja ili posjete bliskim rođacima.
Rezijapov je istakao da ukupni vojni izdaci NATO-a čine 67 odsto svjetskih, što, po njegovom mišljenju, pokazuje agresivne namjere i stvara rizike za ruske putnike, uključujući mogućnost hapšenja ili vrbovanja.
Predstavnici pomenutog pokreta takođe smatraju da bi ovakva ograničenja podstakla razvoj domaćeg turizma. Oni ukazuju na potrebu za regulisanjem cijena, poboljšanje kvaliteta ljetovališta i stvaranje boljih uslova za porodični odmor u Rusiji. Kako su predložili, ograničenja bi bila ukinuta nakon završetka “specijalne vojne operacije”.
Eventualno prihvatanje ove ideje u Rusiji najvjerovatnije bi uzrokovalo novi pad posjete turista s tog tržišta Crnoj Gori. Inače, to tržište je u posljednjih petnaest godina bilo jedno od najstabilnijih i najvrednijih za crnogorski turizam. Nakon ukidanja viza 2008. godine, broj dolazaka ruskih turista rastao je iz godine u godinu, a Crna Gora je u pojedinim sezonama bila među tri najtraženije destinacije među građanima Ruske Federacije, uz Tursku i Grčku.
Prema podacima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, ruski turisti su u periodu između 2014. i 2019. godine činili od 10 do 20 odsto ukupnih stranih dolazaka, zavisno od sezone. Njihovo učešće u ukupnim prihodima od turizma bilo je još veće, jer su, po podacima lokalnih ugostitelja i tadašnjim procjenama, prednjačili u vanpansionskoj potrošnji u restoranima, trgovinama, na izletima i u zakupima nekretnina.
Istraživanja sprovedena prije pandemije pokazuju da je prosječan ruski turista trošio 20 do 30 odsto više od prosjeka stranih posjetilaca, te da je u Crnoj Gori prosječno boravio od 10 do 12 dana, najčešće u individualnom smještaju ili apartmanima. Njihova potrošnja, osim direktnih prihoda, znatno je doprinosila i lokalnim budžetima kroz poreze, komunalne takse i promet u malim biznisima.
Ruski gosti su tradicionalno pokazivali visok stepen lojalnosti crnogorskim destinacijama; mnogi od njih su iz godine u godinu ljetovali na istim mjestima, posebno u Budvi, Petrovcu, Herceg Novom i Baru. Njihov dolazak nije zavisio od masovnih aranžmana već od direktnih letova i porodičnih veza, što ih je činilo otpornijima na promjene u turističkim trendovima.
-
Politika4 дана ranijeRadunović: Najbolje je obeštetiti mještane Botuna
-
Zeta2 дана ranijePolitičkim partijama u Zeti 45 hiljada eura iz budžeta
-
Zeta4 дана ranijeMihaela Lazović osvojila dvije nagrade na međunarodnom festivalu u Tutinu
-
Hronika1 дан ranijeŽena skočila sa Vukovačkog mosta, preživjela i prevezena u KCCG
-
Sport4 дана ranijeTrick or Treat Bonanza – slatka doza jezive zabave!
-
Događaji3 дана ranijeFestival „Zetsko kolo“ u KIC-u „Zeta“ – praznik folklora i tradicije
-
Zeta2 дана ranijeAsanović: Građani na referendumu poslaće poruku Radunoviću
-
Zeta2 дана ranijeOpština Zeta planira budžet od 13 miliona eura za narednu godinu


