Politika

Lekić: Miniranje svega od strane predstavnika URE i SNP-a

Ponuđena pravila su bila demokratska i javna, pa je, dodaje on, teško razumjeti racionalnim putem “miniranje svega od strane predstavnika URE i SNP-a već na prvom sastanku, što je zatim sve potvrđeno i javnim stavom predsjednika URE”.

Predsjednik Demosa, Miodrag Lekić, saopštio je da je ponuđeni metod formiranja vlade bio demokratski, javno odgovoran i isključivo u interesu zemlje. Ističe da je ponuđen ozbiljan metod rada na bazi već dogovorene strukture vlade i programskih pravaca koji su prethodno potpisali 41 poslanik, te da je teško razumjeti “miniranje svega od strane predstavnika URE i SNP-a”.

“Na tim osnovama sam na prvom sastanku 4. januara ponudio da u sledećih 15 dana, ozbiljnim i vrlo intezivnim radom – mojih sastanka sa pojedinačnim strankama i na zajedničkim sastancima, sve zajednički finalizujemo, dakle kadrovski i programski. Sve na demokratski i javan način. Svakom političkom subjektu je takođe ostavljena demokratska mogućnost da tokom rada, pa i na samoj sjednici odlučivanja u Skupštini, eventualno odustane od glasanja izbora i povjerenja novoj vladi, ako smatra da zato ima razloga”, napisao je Lekić u objavi na svom Fejsbuk profilu.

“Ne želim da sve kvalifikujem u kategorijama kombinacije političke neozbiljnosti i repertuara prevara. Niti da nagađam da li su kolege odustale od prethodnih dogovora zato što su u međuvremnu iza kulisa obrađeni od linija međunarodnih službi, čime bi se nastavila mizerija formata i profila dijela crnogorskih političara, kao i protektoratsko brukanje Crne Gore, bez presedana u njenoj istoriji ili da li se kolegama interesno dopalo trajanje odavno raspale vlade 43. vlade sa inteziviranom proizvodnjom novih javnih skandala”, istakao je predsjednik Demosa.

Dodaje da želi da se formira ozbiljna i javno odgovorna crnogorska vlada sa osnovnim pravcima konsituisanja Crne Gore kao pravne, evropske, demokratske i dekriminalizovane države. Zahvalio se kolegama, posebno većim strankama, Demokratskom frontu i Demokratama na povjerenju i, kako je istakao, nesebičnom odnosu koji su pokazali u domenu kadrovskih, programskih i drugih organizacionih pitanja.

“Vjerujem da će ovaj sastav i u narednom periodu dati doprinos traženju demokratskih i racionalnih rješenja u pokušajima izlaska iz dubokog političkog, institucionalnog, iznada svega vrijednosonog poremećaja u zemlji”, zaključio je Lekić.

Sledeće

Angažovanje Vojske Crne Gore u zaštiti obala rijeka i izvorišta sve izvesnije rješenje

Ne propustite

Živković: Cilj da što prije dogovorimo datum vanrednih izbora

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada Elektroprivredi odobrila zaduženje od 50 miliona eura

Vlada je danas na 88. sjednici usvojila Informacija o zahtjevu Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić na dugoročno zaduženje. Vlada je, na predlog Ministarstva finansija, dala saglasnost za zaduženje EPCG u iznosu od 50 miliona eura kod ERSTE GROUP BANK AG za potrebe finansiranja kupljenih nedostajućih količina električne energije.

Kako je saopšteno, zaduženje je neophodno u cilju obezbjeđenja kontinuiteta u snabdijevanju električnom energijom u periodu kada je Termoelektrana Pljevlja van pogona zbog radova na ekološkoj rekonstrukciji.

Vlada je donijela i Odluku o maksimalnoj cijeni električne energije koju ponuđač može da ponudi u postupku aukcije za tržišnu premiju.

U skladu sa Zakonom o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, Odlukom je propisano da maksimalna cijena može da iznosi 65.00 eura/MWh. Odlukom se uvodi sistem podsticaja putem tržišne premije čiji je cilj obezbjeđivanje konkurentnosti postupka i ostvarivanje najmanje moguće cijene za energiju iz obnovljivih izvora energije koju Vlada Crne Gore ima obavezu da obezbijedi u skladu sa međunarodno preuzetim obavezama koje su bile osnov za usvajanje Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, kao i prema Evropskoj uniji, u skladu sa Reformskom agendom Crne Gore za 2024-2027. godinu.

Donijeta je i Odluka o kvoti za prvu aukciju za dodjelu prava na tržišnu premiju. Odlukom je propisano da kvota za prvu aukciju za tržišnu premiju iznosi 250 MW i određuje se za tehnologiju solarnih elektrana snage 400 kW i više.

Politika

Batrićević tvrdi da je Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu

Kolumnista portala Antena M, Boban Batrićević, oglasio se povodom studentskih protesta protiv Aleksandra Vučića, poručivši u svojoj najnovijoj kolumni da je „Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu“ od istoričara književnosti, esejiste i univerzitetskog profesora Mila Lompara – jednog od glavnih govornika na pomenutom skupu.

Poslije više mjeseci afirmativnog stava prema antivučićevim protestima, Batrićević je u svom posljednjem tekstu reagovao vrlo negativno na studentske proteste. Osvrnuvši se na par fenomena vezanih za studentske proteste, Batrićević je, između ostalog, istakao je da se fenomen studentskih protesta protiv Vučića ogleda u tome da su isti postali pozornica za velikosrpski nacionalizam.

Kako je napisao, ’Vidovdanski’ studentski protesti pokazali su juče da se u Srbiji ne vodi borba između demokratske i antidemokratske Srbije, već ,,između velikosrpske ideje Aleksandra Vučića i velikosrpske ideje njegove opozicije, zaogrnute u ruho studentskog protesta“.

Batrićević zamjera studentima koji su optuživali Vučićevu vlast na urušavanje terotorijalnog integriteta Srbije

Batrićevićeva analiza izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama, posebno zbog zaključka da je Aleksandar Vučić, kao autokratski blizanac Mila Đukanovića, bolji po Crnu Goru, iako je isti autor prije samo tri dana na istom mediju pisao da ,,Srbijom vlada nacistički režim koji hapsi umjetnike.

Izvor: PRESS online

Politika

PES najjači, Spajiću se najviše vjeruje

TVCG predstavila je istraživanje IPSOS-a koje je sprovedeno od 30. maja do 9. juna na uzorku od 1.016 punoljetnih građana.

Podaci pokazuju da 45 odsto građana vjeruje da se država kreće pravim putem, dok 43 odsto misli suprotno. Ovaj podatak je nešto drugačiji u odnosu na istraživanje iz prethodnog mjeseca.

Pozitivno mišljenje o pravcu kretanja Crne Gore ima za dva procentna poena više građana, dok je procenat onih koji misle da ne ide pravim putem ostao isti. Od decembra prošle godine, ovo je prvi mjesec da više građana vjeruje da država ide pravim putem.

Zanimljiv je i podatak šta građani vide kao najznačajniji problem s kojim se država suočava u ovom trenutku. Istraživanje je pokazalo da 9 odsto građana misli da je to korupcija, nakon toga idu ekonomska pitanja, a u prvih pet najznačajnijih problema je još i kriminal. Zanimljivo je i da je ovo prvi put poslije više mjeseci da je korupcija izbila u prvi plan kao najveći problem u odnosu na ekonomska pitanja.

Podaci Ipsosa o povjernju u političke ličnosti

Istraživanje Ipsosa je pokazalo da skoro trećina građana ne vjeruje političarima. Građani koji su se ipak opredjelili za nekog od političara najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, njih 12 odsto. On je u odnosu na prethodni mjesec popravio poziciju za jedan procenti poen, za isto toliko bolji rezultat ostvario je i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović, koji je na drugom mjestu. Slijede lideri DNP-a i URA-e Milan Knežević i Dritan Abazović. U prvih pet ličnosti po povjerenju je još predsjednik države Jakov Milatović.

Kada pogledamo ocjene koje su dobijali političari, i ovdje se najbolje kotira premijer Milojko Spajić dok je raspored ostalih nešto drugačiji. Na drugom mjestu je Milan Knežević. Slijede Jakov Milatović, Dritan Abazović i Milo Đukanović.

Da se u nedjelju održavaju izbori, 57 odsto građana bi sigurno izašlo na izbore, 15 odsto vjerovatno, dok je 26 odsto građana kazalo da najvjerovatnije ili sigurno ne bi izašlo na birališta. Ukupno gledano, potoji baza od nešto više od 70 odsto građana koji su zainteresovani za izborne procese u Crnoj Gori.

Istraživanje Ipsosa s početka juna pokazuje da u ovom trenutku najveću podršku građana kada je riječ o političkim partijama ima PES sa 25 odsto podrške. Slijede DPS sa 23 i ZBCG sa 20 odsto. Evropski savez ima podršku 7 odsto građana, Demokrate 6. Građanski pokret URA je na 5 odsto podrške i Bošnjačka stranka ima 3 odsto. Ostale partije, kako je pokazalo istraživanje Ipsosa, ispod su 2 odsto podrške.

Izvor: RTCG