Dio stanovnika Mahale iz opštine Zeta oglasio se saopštenjem u kojem izražava protivljenje planiranoj izgradnji kolektora i spalionice u Zeti, upozoravajući na dugoročne zdravstvene, ekološke i ekonomske posljedice koje bi taj projekat mogao izazvati.

U saopštenju se navodi sljedeće:

Zašto kolektor/spalionica nije dobra za građane Zete

Planirana izgradnja kolektora i spalionice u Zeti predstavlja trajni i ozbiljan izvor zagađenja, čiji efekti neće biti ograničeni samo na našu opštinu. Nakon što se postrojenje jednom izgradi, ono će moći da prima otpad i iz susjednih opština, uključujući Danilovgrad, Primorje i druge, čime će se negativni uticaji širiti na cijeli region.

Ovo znači da će vazduh, voda i zemljište u široj okolini biti izloženi štetnim emisijama i kontaminaciji, a lokalne zajednice će imati dugoročne zdravstvene i ekološke posljedice.

Građani moraju biti informisani o tome da je ovo pitanje koje prevazilazi granice jedne opštine – radi se o regionalnom problemu koji zahtijeva pažnju i aktivno učešće svih nas u očuvanju životne sredine.

Rizik po zdravlje i životnu sredinu

Gorenje mješovitog otpada i/ili neadekvatno upravljanje nusproizvodima spaljivanja emituje čestice, teške metale (npr. živa, olovo), dioksine i furane, perzistentne organske zagađivače (POPs) i druge opasne supstance koje se talože u tlu, vodi i lancu ishrane. Dugoročna izloženost povezuje se sa oštećenjem imunita, endokrinim i reproduktivnim problemima, poremećajima razvoja i povećanim rizikom od malignih oboljenja — posebno u osjetljivim grupama (djeca, trudnice, stariji).

Dugoročno zagađenje tla i vode / troškovi sanacije

Otpadna voda i sekundarni produkti spaljivanja sadrže toksične komponente koje zahtijevaju sigurno deponovanje i monitoring — greške u čuvanju mogu trajno kompromitovati izvore pijaće vode (npr. Cijevnu, Moraču, Skadarsko Jezero, Boljesestarske izvore) i izvore hrane, što donosi socio-ekonomske štete (pad vrijednosti nekretnina, gubitak prihoda od poljoprivrede/turizma).

Podržite Opštinu Zeta i Botun jer ubrzano rade na pravnoj kao i životnoj zaštiti stanovništva Zete… Posljedice su ogromne pa svi na referendum kako bismo spasili Zetu i njene građane, resurse i sve ostalo koje ako ne zaštitimo kao građani uz podršku administracije Opštine Zeta imaće više posljedice nego što su milioni o kojima sada Podgorica priča.

Nije tačno da se projekat ne može bolje isplanirati jer je on dugoročan i njegovo održavanje takođe ima ogromnu cijenu tako da je ovo kroz referendum jedina šansa da dišemo punim plućima.

Stanovnici sela Srpska, opština Zeta, uputili su dopis Vladi Crne Gore, premijeru Milojku Spajiću, sa zahtjevom za preduzimanje hitnih radnji i uključivanje u rješavanje pitanja sanacije Bazena crvenog mulja u okviru KO Cijevna.

U dopisu se navodi da su mještani putem medija upoznati sa aktivnostima stanovnika sela Botun u vezi sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali ukazuju da niko od nadležnih nije uključio stanovnike sela Srpska, „koje je najugroženije postojanjem i konstantnim zagađenjem koje prouzrokuje bazen crvenog mulja“.

Prema izvještaju Centra za ekotoksikološka ispitivanja broj 978/11 od 15.11.2020. godine, uzorak poljoprivrednog zemljišta sa lokacije Selo Srpska – vlasnik Uroš Vukašinović, ne odgovara uslovima Pravilnika o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu zbog povećanog sadržaja hroma, nikla, fluora, bora i policikličnih aromatičnih ugljovodonika.

„Zemljište je potpuno uništeno i postalo neupotrebljivo za poljoprivredu, a zasipanje crvenom prašinom koje je permanentno, djeluje nevjerovatno u državi koja stremi učlanjenju u EU“, navodi se u zahtjevu.

Mještani ističu da su „pri vjetrovima selo Srpska i njegovi stanovnici najviše pogođeni nasipanjem opasnim i štetnim materijama“.

U dopisu se dodatno ukazuje na mišljenje stručnjaka da su „predmetne opasne i štetne materije uzrok obolijevanja od težih bolesti (kancer i dr.)“, te se podsjeća na javne izjave profesorke Mire Vukčević sa Metalurškog fakulteta, koja je ranije upozoravala na kancerogeni uticaj materija iz bazena.

„Život je odavno postao nemoguć. Radi se o višedecenijskom trajanju zagađenja, o problemu koji ubija građane, životinje i biljke. Potrebno je više stotina godina da se zemljište vrati u prvobitno stanje“, navodi se u pismu.

Mještani zahtijevaju da Vlada Crne Gore preduzme urgentne i hitne mjere sanacije Bazena crvenog mulja, da se sprovede eksproprijacija stanovništva sela Srpska, te donese poseban zakon o obeštećenju građana koji žive u zagađenoj sredini.

„Ne želimo političke obračune. Ovo pitanje se tiče života i zdravlja ljudi, a ne politike. Tražimo da se država konačno uključi i riješi ovaj višedecenijski problem“, zaključuje se u zahtjevu upućenom Vladi Crne Gore.

Podsjećamo gradonačelnik Podgorice, prof. dr Saša Mujović, takođe je uputio dopis Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera sa inicijativom da predloži Vladi Crne Gore proglašenje bazena crvenog mulja kod Kombinata aluminijuma za područje od javnog interesa.

 On je podsjetio da bazeni u kojima se nalazi oko osam miliona tona crvenog mulja već decenijama predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju stanovništva i životnoj sredini u Zetsko-Skadarskoj ravnici.

“Građani koji žive u njihovoj blizini suočavaju se s povećanim brojem oboljenja, dok problem, uprkos brojnim obećanjima, ostaje neriješen. Vrijeme je da država i lokalna samouprava zajednički djeluju kako bi riješili jedan od većih ekoloških problema u Crnoj Gori, zaštitili zdravlje građana i potvrdili status Crne Gore kao ekološke države”, poručio je gradonačelnik Mujović.

Jednoglasno su odbornici Skupštine opštine Zeta usvojili su Odluku o raspisivanju opštinskog referenduma radi izjašnjavanja građana o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu.

Za ovu odluku, da se svi građani Zete sa pravom glasa 14.decembra izjasne “za” i “protiv” gradnje dobila je podršku odbornika koalicije “Za budućnost Zete”, Demokrata i nezavisnih odbornika Nikole Rajovića i Lidije Panić i DPS.

Vesko Rašović, odbornik DNP-a, kazao je da su se građani Botuna od prvog dana protivili gradnji postrojenja, ističući da imaju pravo na zaštitu životne sredine. On je istakao da građani decenijama trpe štetu po zdravlje.

“Stava smo da se građanima Zete ne mogu nametati postrojenja koja nijesu za potrebe Zete i to u zoni koja treba da se sanira od postojećih zagađenja. Ustav svim građanima garantuje da svako ima pravo na zdravu životnu sredinu”, rekao je Rašović.

Odbornik DPS-a Miroslav Boljević kaže da podržava referendum, ali da njihov klub ne vidi zašto bi se organizovao u Zeti, jer se ishod zna.

“Koji su to mehanizmi, s obzirom na to da je PUP-om predviđeno, mi možemo zaustaviti gradnju”, pitao je Boljević.

Odbornik Demokrata Novica Pejović navodi da im ne treba još jedan zagađivač, jer je ovaj kolektor zastarjela tehnologija.

“Saglasan sam sa referendumom, mada građani su svoje rekli na nedavnom protestu. Moramo svi dati pun doprinos da izađe mnogo veći broj ljudi. Možda ćemo imati drugu struju koja će raditi protiv”,  ističe Pejović.

Pejović kaže da bi svi mogli da pokažu lokal patriotizam i da komisije rade volonterski.

Luka Krstović (Demokrate) kaže da se Zeta nalazi u opasnosti da se nađe između dva kolektorska postrojenja – jedno u Botunu, a drugo koje bi se gradilo za potrebe Zete.

“Građani Zete treba da iskažu svoj stav, iako smo mogli da vidimo da je veliki broj građana protiv toga. Ovo nije nešto što je neophodno, ali pravne posledice proizvodi. Ovaj proces ima pravne posledice na teritoriji Zete. Kada se završi referendum SO Zeta konstatuje rezultate, donosi akt koji proizvodi pravne posledice. Treba u ovom procesu da se ponašamo odgovorno”,  kazao je Krstović.

Odbornik DPS-a Dušan Radonjić naveo je da će vrijeme pokazati koliku težinu će imati “ovo bespotrebno trošenje novca za referendum”.

“Vidjeli ste stavove da kolega iz Zete ne podržavaju kolege iz Glavnog grada. Legitimno je, zato podržavamo, da se građani Zete pitaju oko stava vezano za kolektor. Prije svega nemamo teritoriju. Vi sprovodite opštinski referendum na teritoriji opštine, a jeste li sigurni da ne dajete pravo građanima Podgorice da se izjasne po ovom pitanju. Ovo je nonsens koji je pravno legitiman. Da li neko sumnja u ishod referenduma i šta ćete dobiti kao upotrebnu vrijednost toga akta koji će dati rezultate koji su u najvećem procentu takvi da su građani protiv. Zna se stav Zete, zašto građani moraju dodatno da budu pitani. Samo imamo potrebnu da potrošimo pare građana. Šta su koraci nakon rezultata referenduma – pitao je Radonjić.

On je rekao da neće bojkotovati referendum i da će pozvati svoje glasače da se izjasne. Pitao je i šta ako radovi krenu prije referenduma.

Vesko Rašović (DNP) kazao je da je DPS mijenjao mišljenje po ovom pitanju, te da mu je drago što će glasati za ovu odluku.

“Podržavam to što ćete pozvati i svoje glasače, a koliko će ih biti to je pitanje”, ističe Rašović.

Predsjednik Opštine Mihailo Asanović rekao da imaju 200.000 eura budžetske rezerve, te da referendum ne može toliko koštati. On je rekao da će se zalagati da članovi komisije rade volonterski. Asanović ističe da će komisija imati puno posla jer je ovo prvi opštinski referendum od 1992. godine.

“Moramo ga organizovati jer smo bili satjerani u ćošak. U javnosti se spekulište da se buni 20 ljudi iz Botuna, mi iz Opštine i političari, pa smo željeli da čujemo glas svih stavnovnika. Pošto ste vi iz DPS-a sa URA vršili vlast, a u zakonu piše da ste morali organizovati referendum prije formiranja opštine, zašto to nijesu uradili. Vi znate kako ste sve to tada uradite. Mi ne možemo uticati na PUP Podgorice, a oni ne žele da završe razgraničenje. Država sigurno neće ići protiv građana koji ne žele kolektor. Pokazaćemo izvršnoj vlasti države da građani ne žele kolektor”, kaže Asanović.

Radonjić poručuje da će ovaj referendum donijeti više štete vlasti jer će morati nešto da urade sa rezultatima izbora.

” Potrpali ste dosta po džepovima, pa onda nije strašno ni 100.000 eura za referendum”, kaže Radnjić.

Radojica Maraš (DPS) kaže da Zakon o lokalnoj samoupravi daje mogućnost i za raspisivanje mjesnog referenduma. On je pitao na koji način će se iskoristiti rezultati, koji su unaprijed jasni, nakon referenduma. On kaže da nijesu protiv kolektora, ali smatraju da se mišljenje Botunjana mora uvažiti. Novica Pejović pita Maraša zna li ko je izabrao izvođača radova.

“Ivan Vuković je izabrao izvođača, a nije dobio elaborat, javnu raspravu… I vi sad prozivate nas. Da nije bilo vas i vaših drugova koji su mijenjali zemlju u Grbavcima ne bi danas o ovome govorili”, ističe Pejović.

Radonjić je pozvao vlast da stisne petlju i snosi odgovornost za sve što se dešava oko kolektorai zašto DNP ne sruši vlast u Podgorici. Mihailo Asanović je rekao da je DPS danas obezbijedio kvorum u Glavnom gradu koji su za gradnju kolektora, a DNP-a nijesu došli. On kaže da mu je jasno da Radonjić hoće da se “opere” od prethodnog perioda.

“Zapitajte se, no se vi ne pitate. Radonjiću vi ste samo puki poskušnik”,  poručio je Asanović.

Miroslav Boljević (DPS) kaže da odbornici ne daju podršku Saši Mujoviću, već su došli da dođu da čuju odgovore. Nezavisni odbornik Nikola Rajović kazao je da dva sata pričaju o Mujoviću, Mitroviću, Vukoviću, Mugoši, a minut o mještanima Zete i Botuna.

“Samo se priča kriv je onaj, kriv je ovaj, sramota ovo, sramota ono. Spominju se ljudi koji jedan odsto ne mare za Zetu, a mi trošimo vrijeme na njih”, istakao je Rajović.

Predsjednik Skupštine opštine Zeta Nebojša Domazetović kaže da se slaže sa Rajovićem, te da se predstavnici DPS-a ponašao kao da su pali s Marsa.

“Izgledate kao vanzemaljci i kao da ste prvi put došli ovdje. Svi znamo što se radilo. Odbornik Radonjić se dohvatio grada, glasanja, ajde da se okrenemo Zeti. Ovo je nasleđe vašeg rada u prethodnom periodu. Potrebana je velika hrabrost, imate jak osjećaj za kritiku, a samokritičnosti kod vas nema. Kažete da ćete pozvati glasače, a kako ćete to uraditi neću ulaziti. Toliko kritike i priče, kao da ste novoformirana stranka koja nema prošlost i radnje”, kaže Domazetović.

Izvor: Dan