Hronika

Kriminal u Crnoj Gori: Tortura sa policijskom značkom

Pripadnici Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije u kojoj su bili, pod komandom Mirka Banovića, Petar Lazović, Predrag Jestrović, Jugoslav Raičević, Slobodan Mićković, Ivan Đoković, Ivan Stamatović, Željko Radunović, Dražen Miranović, Sead Luboder, Vuk Šuković, Momo Mirković, Mirko Đukić, Milorad Mitrović i Neško Jaredić, sudeći prema nalazima Europola i transkriptima razgovora nekih od njih, činili su, prisustvovali ili su znali da se čine krivična djela torture nad uhapšenim ljudima.

Sudeći prema komunikacijama koji su neki od njih imali preko kriptovanih telefona, oni su otimali ljude i držali ih u svojim, takozvanim, štek stanovima, tukli ih, stavljali pištolj u usta, mučili ih strujom, gušili ih, prijetili im i omalovažavali ih i prema njima nečovječno postupali.

Pojedini pripadnici Odsjeka za posebnu operativnu podršku dijelili fotografije zlodjela sa kriminalcima ⤵️https://t.co/bEgEu8hFjG

— Libertas Press (@libertas_press) March 23, 2023

Kako prenosi portal Libertas Petar Lazović i Jugoslav Jugo Raičević pričali su o tome sa šefovima i pripadnicima kriminalnih grupa i nerijetko im slali fotografije mučenja ljudi.

Lazović je, prema do sada pregledanim materijalima Europola u koje Libertas ima uvid, o svojim “junačkim dostignućima“ i namjerama obavještavao kriminalce Radoja Zvicera, Darka Šarića, Nikolu Spasojevića, pripadnika Šarićeve kriminalne organizacije, srpskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću…

Jugoslav-Jugo Raičević se hvalio kako je batinao uhapšene visokokotiranom članu Šarićevog kriminalnog klana Milanu Vučiniću, sa kim je bio u svakodnevnoj komunikaciji.

Libertas je o Raičeviću pisao krajem novembra prošle godine, ali do sada nije bilo informacija iz Specijalnog tužilaštva da su tog policajca pozivali da objasni šta je činio.

Petar Lazović je u pritvoru od jula prošle godine u pritvoru.

Ivan Stamatović, zvani Batica, koji je redovno prisustvovao ročištima o potvđivanju optužnice protiv Lazovića, Milovića i ekipe, nedavno je pobjegao jer je Specijalno tužilaštvo namjeravalo da ga uhapsi zbog sumnje da je pripadnik kriminalne organizacije. On je, prema podacima u koje je Libertas imao uvid, bio veoma aktivan u švercu cigareta i droge sa Milovićem i Lazovićem.

“Shodno odredbama Pravilnika o unutrašnoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije iz 2019. godine, koji je donijet na predlog direktora Uprave policije Veselina Veljovića, formiran je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, u okviru koga je fomiran Odsjek za posebnu operativnu podršku, kojim je rukovodio policijski službenik M.B.( Mirko Banović op.a.). Nakon donošenja novog akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji u martu 2021. godine, od strane novog rukovodstva Uprave policije, ovaj Odsjek je ukinut, a umjesto Odsjeka formirana je Grupa za specijalnu operativnu podršku u Sektoru za borbu protiv kriminala u kojoj nijesu raspoređivani gorepomenuti. M.Đ. više nije u radnom odnosu. U odnosu na ostale nijesu donesena rješenja o raspoređivanju shodno važećem aktu o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a petorica trenutno privremeno obavljaju poslove u Sektoru policije posebne namjene“, odgovorili su iz Uprave policije Libertasu na pitanja koliko je pripadnika policije bilo angažovano u tom Odsjeku, kada je formiran i ko je donio odluku da se formira, da li je taj Odsjek i dalje aktivan i, ako nije, zašto nije.

Iz Uprave policije su odbili da odgovore na pitanje da li je policija protiv nekog od njih, kada i protiv koga, pokretala postupke i zbog čega su bili osumnjičeni.

“U dijelu pitanja koji se odnosi na pokrenute postupke, iz objektivnih razloga u ovom trenutku ne možemo dati podatke o vođenju izviđaja i istraga u odnosu na bilo kog službenika Uprave policije pojedinačno, osim što, u odnosu na Vaše konkretno pitanje, možemo saopštiti podatke koji ne mogu ugroziti eventualne izviđaje ili istrage, a to je, u odnosu na lica koja su svojevremeno obavljala poslove u okviru nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku, protiv jednog službenika su podnijete dvije krivične prijave, a u jednom slučaju protiv službenika prvobitno formiranog Odsjeka za posebnu operativnu podršku, Zaštitniku ljudskih prijava je svojevremeno podnesena pritužba radi utvrđivanja povrede ljudskih prava i sloboda“, odgovorili su iz policije 9. marta ove godine.

Šef Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, u vrijeme dok je taj Odsjek bio aktivan, bio je Zoran Lazović koji je smijenjen u martu 2021.godine.

Na toj poziciji naslijedio ga je Dejan Knežević, koji je juče uhapšen po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je pripadnik kriminalne organizacije.

Sledeće

Prekršajne prijave zbog preprodaje ulaznica za utakmicu Crna Gora – Srbija

Ne propustite

Uhapšen Dejan Knežević: Pretresi u zgradi Uprave policije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Hronika

Vesni Bratić ukinut kućni pritvor

Bivšoj ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesni Bratić ukinut je kućni pritvor, saznaje “Dan”.

To nam je potvrdio njen advokat Mitar Šušić.

Bratić je uhapšena 16. februara i nakon saslušanja joj je bio određen istražni pritvor od 30 dana.

Vijeće Višeg suda ukinulo joj je istražni pritvor 20. februara.

Tada joj je izrečena mjera nadzora zabrana napuštanja stana i prostorija koje su u funkcionalnoj vezi sa stanom, u kojem osumnjičena mora boraviti dok traje ova mjera i za koje se vrijeme ne smije udaljavati van prostorija mjesta stanovanja, a koja se, kako je precizirano odlukom suda, ima kontrolisati elektronskim nadzorom i mjera nadzora zabrana pristupa i sastajanja sa svjedocima na udaljenosti manjoj od 50 metara.

Hronika

Za sedam dana četiri napada na novinare: Obezbijeđena pravna i psihološka pomoć

U proteklih sedam dana zabilježena su četiri napada na novinare i to televizije i portala. Kako bi takvi slučajevi bili što efikasnije procesuirani, a žrtve dobile pravnu i psihološku pomoć, formirana je međuresorska radna grupa koja će raditi na uspostavljanju nacionalnog mehanizma za bezbjednost novinara.

Napadi i prijetnje putem društvenih mreža, pa i neposredno, sve češće je ono s čime se susreću novinari i medijski profesionalci. Samo prošle godine zabilježeno ih je 30. Kako bi se novinarima obezbijedio sigurniji ambijent za izvršavanje radnih zadataka, Vlada Crne Gore je na sjednici 26. februara imenovala međuresorsku radnu grupu koja će raditi na uspostavljanju nacionalnog mehanizma za bezbjednost novinara. Na čelu radne grupe koja je počela sa radom prošle sedmice je dugogodišnji novinar Predrag Nikolić. Napadi su već zabilježeni.

“Prošle sedmice je startovala prva konstitutivna sjednica mehanizma. Već smo do sada imali četiri prijave, iz policije su nam javili, bile su četiri prijetnje. U tri slučaja smo ponudili i prihvatili su tu pravnu pomoć od advokata iz mehanizma, isto tako jedna novinarka kojoj je prijećeno dobiće psihološku pomoć”, kazao je Nikolić.

Zadatak radne grupe je da analizira postojeće zakone i institucionalne procedure, ali i da predloži konkretna rješenja kako bi budući mehanizam efikasno štitio novinare i druge medijske radnike.

“Institucije će reagovati, a mi smo tu da to kontrolišemo i da pružimo pomoć neposredno svim novinarima”, kazao je Nikolić. .

Inicijativa za uspostavljanje mehanizma potekla je od sindikata Medija Crne Gore, a formalizovana je potpisivanjem Protokola o zaštiti novinara u oktobru 2023. Protokol su potpisali predstavnici tužilaštva, Ministarstva kulture, pravde, unutrašnjih poslova, kao i predstavnici medijske zajednice.

“Ubrzo će biti dostupan i besplatni SOS telefon na kojem će novinari moći da prijave napade i prijetnje. Ovo je zajednički cilj i medija i institucija da bi se unaprijedila podrška novinarima”, kazao je Nikolić.

Nacionalni mehanizam funkcionisaće po holandskom modelu kao sistem brzog reagovanja na napade, prijetnje i pritiske na novinare. To znači da će postojati jedinstvena procedura postupanja u svim slučajevima napada. Nakon prijave, odmah bi se aktivirale kontakt tačke u policiji i tužilaštvu kako bi se reagovalo bez odlaganja. Cilj je da mehanizam policije i tužilaštvo djeluju kao koordinisan i operativan tim koji će brzo i efikasno štititi bezbjednost novinara.

Hronika

Kamate, šljunak i skupi restorani: Zelenašenje u Zeti

Među nekoliko desetina članova kriminalnih klanova sa područja Zete koji se bave zelenašenjem, u taj ilegalni posao, prema operativnim podacima bezbjednosnih službi, uključeni su i neki od kradljivaca šljunka, ali i vlasnici poznatog lanca restorana…

Obavještajni podaci pokazuju da na području Zete zelenaše pripadnici škaljarskog i kavačkog klana, ali i drugih organizovanih kriminalnih grupa, poput one čiji vođa je Igor Krstović, ali i osobe bliske bezbjednosno interesantnim licima – braći Lambulić…

Izvori “Vijesti” navode da su službe registrovale i obrazac po kojem prikrivaju kako su se domogli vrijednih nekretnina – kroz mehanizam dužničkog ropstva, u kojem se dug pretvara u omču, a potpis u presudu.

“Nedavno je u vlasništvo dvojice kamataša sa područja Zete prešla izuzetno vrijedna imovina u Podgorici. Vjerujemo da je model bio isti kao i u većini slučajeva do sada – smišljenim prevarama, odnosno, na način da ciljano i planski, namjerno ne preuzimaju rate kako bi istekao rok upisan u, najčešće fiktivnom ugovoru. Potom slijede pritisci da se isplati ukupno potraživanje, obračunavanje kamate na kamatu, što otplatu duga čini nemogućom. Kada žrtve shvate da ne mogu vratiti dug, ostaje im samo jedno – da potpišu saglasnost za prenos vlasništva”, navode izvori iz bezbjednosnog sektora.

Objasnili su i kako funkcioniše mehanizam organizovane naplate dugova pod kamatom, ističući brutalnost pojedinih zelenaša sa područja Zete.

“Osim psihološkog pritiska, maltretiranja dužnika doslovno iz minuta u minut, operativni podaci ukazuju i da neki od zelenaša iz Zete konstantno zastrašuju svoje klijente, čak ako im i sat zakasne sa ratom, prijete im, tuku ih, zlostavljaju. I u tim slučajevima, koji su do sada ostajali neprijavljeni, najčešći uzrok zbog kog ostaju van domašaja pravde je strah žrtve, nedostatak materijalnih dokaza, jer se novac daje na ruke bez priznanice”, objašnjavaju sagovornici.

O brutalnosti jednog od zetskih kamataša Vijesti su nedavno pisale, u ispovijesti jedne od njegovih žrtava, koja je priznala da je u dužničkom ropstvu zbog kockanja.

“…Problem je što kada jednom uzmeš novac, više ti ne daju da iskočiš. To je jedina istina. To rade obračunavanjem kamate na kamatu, pritiscima, prijetnjama. Da pojasnim, ako dugujete kamatašu 3.000 eura i mjesečno mu plaćate 300 eura, ako u danu u kom treba da mu date ratu nemate, on kaže dobro, sada si mi dužen 5.000 eura, jer sam od tih 300 eura danas trebao da zaradim toliko. To radi B. Rašović iz Zete, on je najbrutalniji. Zatvara ljude u gepek, vozi ih, tuče ih, otima ih… Slično rade i A. Vujović i P. Kujović iz Podgorice. Sa tim niko ne može da se izbori”, rekao je nedavno taj sagovornik Vijesti.

Obavještajni podaci pokazuju da na području Zete zelenaše pripadnici škaljarskog i kavačkog klana, ali i drugih organizovanih kriminalnih grupa, poput one čiji vođa je Igor Krstović, ali i osobe bliske bezbjednosno interesantnim licima – braći Lambulić.

“Sa područja Zete, pored više pripadnika OKG Igora Krstovića – S. Ivezić, St. Popović, P. Krstović, B. Popović, Sr. Popović i mnogih drugih, u zelenašenje je uključeno više drugih zetskih bezbjednosno interesantnih lica”, pokazuju operativni podaci.

Do nekih od zetskih kamataša obavještajci su došli produbljujući saznanja o zelenašima iz Budve, jer, kako navode, imaju iste žrtve, koje im duguju po nekoliko stotina hiljada eura pod kamatu, a ukupno nekoliko miliona eura…

U operativnim dokumentima navedena su imena budvanskih zelenaša od kojih je taj tridesetogodišnjak iz Budve posudio 400.000 eura, ali i objašnjeno kako je dug u kratkom roku narastao na 630.000 eura.

Pojašnjeno je i da je isti Budvanin novac posuđivao od nekoliko bezbjednosno interesantnih osoba, a onda uz pomoć posrednika Sr. Popovića, došao do zelenaša B. Popovića iz Zete, Krstovićevog saradnika.

“ Prema novijim podacima, saradnik Krstovića koji je izuzetno aktivan u poslovima zelenašenja je B. Popović… Bezbjednosno interesantno lice iz Budve M. K. koji duguje nekoliko miliona eura uzetih sa kamatom od više bezbjednosno interesantnih lica iz Crne Gore i iz inostranstva, između ostalih i B. Popoviću duguje značajna novčana sredstva sa kamatama. Nedavno smo registrovali niz prijetnji koje je na račun K. i njegove porodice uputio Popović. Kao posrednik prilikom primopredaje novca između K. i B. Popovića bio je Sr. Popović”, objašnjavaju sagovornici lista.

Operativci bezbjednosnog sektora naglašavaju i da su registrovali da je saradnik braće Lambulić – R. Adžiahmetović “intenzivirao aktivnosti zelenašenja”.

Navode i da je zapaženo da Adžiahmetović “povremeno prelazi državne granice sa sinovima braće Lambulić”.

“Osim njih, u zelenašenje su uključena i zetska bezbjednosno interesantna lica: M. Vučković, Đ. Peličić, B. Maraš, M. Ceković, B. Rašović, P. Đuretić, braća D. i D. Radičković, zatim dvojica Kneževića – M. i R., kao i trojica Matanovića – V., M. i D. kao i M. Rončević i J. Bećirović i brojna druga lica, među kojima i pojedinci koji su prepoznati kao osobe koje nelegalno vade šljunak iz rijeke Morače… Evidentirano je da Bećirović ostvaruje veoma indikativne kontakte i blisku saradnju sa pojedinim od značajnijih organizatora zelenaških aktivnosti u posljednjem periodu, na prvom mjestu sa kriminogenim licem Rončevićem, sa kojim organizuje zelenaške poslove”, objašnjavaju sagovornici Vijesti.

Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi – i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.

Potvrđuju to i rezultati ankete – dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.

Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.

Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.

KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.

“Vijesti” su već objavile da bezbjednosni sektor naglašava kako rezultata u borbi protiv zelenaša nema zbog nekoliko glavnih problema u procesuiranju kamataških grupa – straha žrtve, nedostatka materijalnih dokaza…

“…Jedini dokaz je često svjedočenje žrtve, a često je i povlačenje iskaza. Nerijetko se, naime, dešava da žrtva prijavi zelenašenje, ali pod pritiskom ili prijetnjama na samom suđenju promjeni iskaz i kaže da joj je zapravo samo učinjena usluga i da je to bio beskamatni zajam. Tada predmet pada u vodu”, piše u spisima.

U jeku feljtona o razmjerama zelenašenja u Crnoj Gori, iz Uprave policije saopšteno je da su, po nalogu direktora te bezbjednosne institucije Lazara Šćepanovića, formirana dva posebna tima sa zadatkom da sistematski i temeljno ispitaju sve do sada prijavljene slučajeve zelenašenja, ali i da istraže kako su u prethodnom periodu u tim predmetima postupale njihove kolege. Naveli su i da je zadatak tih timova da u novim predmetima, sa posebnom pažnjom i senzibilitetom, preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje u cilju zaštite lične i imovinske sigurnosti građana.

Objašnjavajući da je zelenaštvo nerijetko povezano sa drugim krivičnim djelima, poput nasilničkog ponašanja, iznude, prijetnji i tjelesnih povreda, iz te bezbjednosne institucije pozvali su građane da im prijavljuju zelenašenje, garantujući im profesionalan i konspirativan pristup…

Izvor: Vijesti