fbpx
Connect with us

Politika

Kralj kriptovaluta pismom uzdrmao izbornu kampanju u Crnoj Gori

kralj kriptovaluta

Lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić tvrdi da je on policiji prijavio uhapšenog kralja kriptovaluta Do Kvona, a da su optužbe tog južnokorejskog državljanina na njegov račun – politička ujdurma pred parlamentarne izbore 11. juna.

Spajić je to rekao odgovarajući na pitanje o navodnim vezama s uhapšenim Južnokoreancem, u Crnoj Gori optuženom za falsifikovanje isprava.

Prema nezvaničnim informacijama, Do Kvon je na adrese više državnih zvaničnika poslao pismo u kome navodno u negativnom kontekstu pominje Spajića.

“Sa sadržajem pisma sam upoznao ministra pravde i uputio ga nadležnom tužilaštvu. To je sve što je u mom domenu. Van toga nemam specijalni komentar. Neću da se bavim sadržajem pisma. Samo da kažem zbog građana, ovdje se ne radi o dripcu ili nekom narkomanu sa Zabjela ili drugog dijela Crne Gore, ovdje se radi o čovjeku za kojeg postoje optužbe, da je pronevjerio 40 milijardi dolara i kojeg traže nadležni organi SAD-a, Južne Koreje i za koga je posebno zainteresovan FBI-a”, kazao je Abazović u Nikšiću.

Smatra da dovođenje takvog čovjeka u kontekst sa bilo kim u Crnoj Gori, posebno na javnoj sceni, nije dobro, budući da se radi o licu sa potjernice.

Spajić je kazao da su svjetski poznati članovi blokčejn (blockchain) zajednice, koje je doveo u Crnu Goru da razvijaju IT tehnologiju i projekte, prijavili Do Kvona ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću.

“Čim smo saznali da je u Crnoj Gori, jer je on jedan od ljudi koji su svojom prevarom bacili sjenku na cijelu kripto zajednicu. Do Kvon je prevarant koji je prevario milione ljudi, uključujući i moje prijatelje i kompaniju u kojoj sam radio, kad smo još rane 2018. investirali u ovaj projekat, zbog čega smo imali i posebnu satisfakciju da ga prijavimo čim smo saznali da se krije u Crnoj Gori, a da ga privatni avion čeka da ide u Dubai”, rekao je Spajić.

Lider PES tvrdi da je nakon toga, s premijerom Abazovićem i ministrom Adžićem, posjetio “te savjesne članove blokčejn zajednice na kampu koji su organizovali u Crnoj Gori”.

Abazović je ovo negirao ukazujući da Milojko Spajić, nije prijavio državljanina Južne Koreje Do Kvona ministru unutrašnjih poslova.

“Osim ako se radi o informaciji koju je Spajić malo proširio i rekao je da uz pomoć nekih ljudi iz blokčejn zajednice koji su bili na Luštici, da su dali neke informacije. Druga informacija koja je sporna je da li je Spajić imao kontakte sa njim, jer je čovjek na potjernici, mislim da nije dobro ako je tako”, dodao je Abazović.

Spajić je konstatovao da je još prije par sedmica obaviješteni o “scenariju” – “da će pokušati da povežu nas i Do Kvona”.

“A jedina veza je da je sve nas prevario i da smo ga sa zadovoljstvom prijavili da ne pobjegne iz Crne Gore, u koju je misteriozno ušao. Upravo zbog ovakvih situacija smo i inicirali donošenje zakona da bi zaštitili potrošače od prevara, a omogućili rad poštenim članovima zajednice”, rekao je Spajić.

Član Predsjedništva PES-a Andrej Milović, saopštio je sinoć da je prije mjesec “detaljno obavijestio” Spajića da “nekoliko političkih oponenata, zajedno s advokatom kotorskih klanova, pomognuti od strane bliskih medijskih djelatnika, kreiraju novu prljavu aferu kojom će bjekstvo Do Kvona iz susjedne države predstaviti kao da je isti došao u Crnu Goru na poziv Spajića”.

“Iako Spajić ne kontroliše crnogorsku granicu i sektor bezbjednosti, koji je trebalo već tada da uhapsi Do Kvona. Dogovor koji je napravljen he da se Do Kvon pusti da se brani sa slobode. A, s druge strane, da advokat klanova, odavno poznat po svojim malverzacijama, kojem je naručilac ovog posla obećao mjesto ministra pravde, izdejstvuje da Do Kvon poveže Spajića s njim”, tvrdi on.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević, saopštio je sinoć da su za čitav izborni proces zabrinjavajuće navodne veze Spajića sa Do Kvonom.

“Ne želim da ulazim u konstrukcije da li je to pismo istinito ili nije istinito, ali unio je dovoljno uznemiravanja u crnogorsku javnost iako je prošlo nekih sat od kada su se pojavili ti navodi… Ako su tačne spekulacije… da je Kvon finansirao Pokret Evropa sad za vrijeme lokalnih izbora, za vrijeme predsjedničkih izbora, evo i sad za vrijeme parlamentarnih izbora treba da se oglasi i Jakov Milatović novoizabrani predsjednik države, jer to je nešto što opterećuje čitav jedan izborni proces koji smo gotovo priveli kraju”, rekao je Knežević za Televiziju Prva.

Iz PES-a su reagovali na izjavu Kneževića navodeći da manipuliše.

“Očigledno je velika nervoza zbog malih procenata kad je Milan Knežević spao na to da mu zadnja nada bude osumnjičeni za prevaru, te za kratkoročne potrebe iznajmljeni Kvon. Jeftini pokušaj da se na montiranom iskazu gradi senzacionalno otkriće jednako je efikasan koliko i optužbe oko obveznica, zahvaljujući kojima su građani bili permanentno manipulisani”, navodi PES u saopštenju.

Do Kvon i drugi državljanin Južne Koreje Hond Čan Jun uhapšeni su krajem marta na podgoričkom aerodromu, a Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo ih je da su počinili krivično djelo falsifikovanje isprave.

Osnovni sud 2. juna ponovo je prihvatio njihov predlog da se uz jemstvo od po 400.000 eura brane sa slobode, a tog dana advokat Branko Anđelić otkazao im je punomoćje – zbog neslaganja sa “političkim kontekstom tog predmeta”.

“Ne nalazeći dogovor oko strategije dalje odbrane u estradicionom postupku, nisam prihvatio da nastavim sa odbranom kakvu su zahtijevali advokati iz Amerike, jer moj poziv mora ostati profesionalan bez izlaska iz okvira krivičnog postupka. Neprihvatajući da se za klijenta borim preko medija, upozorio sam advokate iz Amerike da ću o njihovom postupanju obavijestiti njihovu komoru, sa dokazima o njihovim radnjama”, rekao je Anđelić listu nakon što je Do Kvonu i Čan Junu otkazao punomoćje.

Tu dvojicu državljana Južne Koreje čeka i ekstradicioni postupak, jer ih Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države traže zbog kriminalnog udruživanja, a Do Kvona, takozvanog “kralja kriptovaluta” sumnjiče i za prevaru od 40 milijardi dolara, poslije kraha tera i luna tokena prošle godine.

Do Kvon je mjesecima prije hapšenja u Podgorici luksuzno živio u elitnom beogradskom naselju Dedinje, a u Srbiji je čak imao i registrovanu kompaniju. U Beogradu je viđen kako se vozi skupocjenom limuzinom, a koristio je i društvene mreže. Da neprijatnost za Srbiju bude veća, on je stanovao u blizini zgrade gdje živi načelnik beogradske policije Veselin Milić, navodili su srpski mediji.

Milović: Kreatorima afere stiže faktura na naplatu

Milović navodi da se desio scenario o kom je prije mjesec dana obavijestio Spajića.

“Do Kvona, koji je nudio milion eura onome ko mu omogući da se brani sa slobode, puštaju da se brani sa slobode, advokat izvlači od njega sve što je traženo, potom varaju i samog Do Kvona, čim im je sve potpisao što su tražili, vraćaju ga u zatvor iako je branjenje sa slobode trebalo da rezultira njegovim bjekstvom na koje bi se zažmurilo zbog političke pomoći pred izbore. Na kraju, ipak, uspijevaju da bude pušten, ali u kućni pritvoru, u stanu advokata. Ostaje kao glavno pitanje kome je Do Kvon dao milion eura koje je nudio svima preko advokata, ko je u lancu učestvovao u ovoj političko-korupcionaškoj aferi, koji članovi Vlade, ANB-a i pravosuđa”, naglasio je.

Milović tvrdi da su im “savjesni ljudi iz sistema i van njega još tada dostavili cijelu šemu lica i zadataka koje imaju u ovoj aferi”.

“Faktura na naplatu kreatorima ove afere će stići poslije izbora, za svu ovu prljavu igru koju igraju, jer ljudi spremni na ovo, ne mogu biti naši partneri”, poručio je.

 

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Dragović: Crna Gora neće izgubiti svoj suverenitet ako službeni jezik bude srpski

srpski jezik darko dragović

Dragović je kazao da je zahtjev da se srpski jezik uvede kao službeni jezik u Crnoj Gori,  potpuno legitiman.

“Ja sa tim zahtjevom nemam nikakav problem. Nemam ništa protiv. Ali, upravo jedan takav zahtjev je pokazatelj da je DPS otvorio Pandorinu kutiju. U parlamentu svi poslanici pričaju najmanje četiri različita jezika, ali nama prevodilac ne treba. To pitanje je posatvljeno u političke okvire. Mi se svi razumijemo”, ukazao je on u emisiji “Klub A plus”.

Upitan kako bi on riješio ovo pitanje, Dragović je odgovorio da službenim jezikom treba se nazove svaki jezik kojim priča do 18 odsto stanovništva.

“Sve ispod je jezik u službenoj upotrebi”, kategoričan je Dragović.

Dragović se, ipak, pita šta to srpski dio stanovništva u Crnoj Gori dobija tim ukoliko srpski jezik bude proglašen kao službeni.

“A sa druge strane ne vidim bojazan šta to gubi crnogorski nacionalni korpus, ako bi srpski jezik bio službeni jezik. Sve ovo ukazuje da bi legitimitet Ustava bio doveden u pitanje. Jako je teško izmijeniti Ustav što se toga tiče. Jezik ne predstavlja pitanje suveriniteta jedne države”,  pojasnio je Dragović.

Dio građana su se prije 13 godina iz inata popisivali kao Srbi

Dragović tvrdi da se jedan dio stanovništva u Crnoj Gori na popisu 2011. godina iz inata popisivao kao dio srpskog nacionalnog korusa.

“Drugi je bio pod pritiskom DPS-a i pod strahom. Rezultati popisa iz 2011. godine su bili rezultati pritiska i inata tadašnje vladajuće oligarhije. Tu mislim na pritiske što se tiče jezika, nacionalne opredijeljenosti i vjere”, kazao je Dragović.

Popis još jedna pobjeda vlasti iz 2020. godine

Dragović takođe tvrdi da su se građani na nedavnom popisu stanovništva izjasnili slobodno i bez opasnosti da će dobiti otkaz, da će biti progonjeni i da će imati bilo kakve posljedice.

“Popis je samo još jedna pobjeda vlasti 2020. godine “, ocijenio je Dragović.

Dragović je uvjeren da je popis sproveden fer i zakonito, a da su podaci apsolutno tačni.

“Nisam primiejtio da je bilo ko vršio bilo kakav pritisak na bilo kog stanovnika Crne Gore da se popiše onako kako ne želi. To je jedan od najvećih uspjeha popisa”, rekao je on.

Ipak, ukazao je na negativne pokazatelje popisa,a  to je da Crna Gora gubi veliki broj stanovništva.

“Stanovništvo nam stari, a nemamo strategiju za razvoj mladih i nemamo strategiju za razvoj sjevera. Ako se nastavi ovim tempom veliki broj škola biće zatvoren. Ovo je posljednji alarm za državu da nešto učini”, zaključio je Dragović.

Continue Reading

Politika

Milatović: EU da bude uključena u pitanje dvojnog državljanstva

jakov milatović

Evropska unija trebalo bi da bude uključena u pitanje rješavanja dvojnog državljanstva, a koje je pokrenula Vlada, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Milatović je u intervjuu Pobjedi kazao da se mora voditi računa i o potrebi ljudi koji decenijama žive u Crnoj Gori, ali i da se spriječi politički inženjering.

On je rekao da je stava da prebivalište mora biti ključni uslov za ostvarivanje biračkog prava u Crnoj Gori, navodeći da je o ovom, kao i kod drugih važnih pitanja, neophodno težiti društvenom i političkom konsenzusu.

“Istovremeno, moramo pažljivo čuvati naše državne interese i spriječiti svaki oblik političkog inženjeringa. Naša je odgovornost da osiguramo da se o budućnosti Crne Gore odlučuje isključivo unutar njenih granica”, kazao je Milatović.

On je dodao i da su građani na izborima u Podgorici nesporno pokazali da žele drugačiji pristup i dinamičniji razvoj glavnog grada nego što je to bio slučaj i prije i poslije oktobra 2022. godine.

Milatović je ocijenio da bi novi izbori značili odlaganje suočavanja sa problemima koji su uzrokovani nedovoljnom efikasnošću dosadašnje gradske vlasti i da bi u tom smislu trebali biti krajnja opcija.

“Naravno, ukoliko ne bude moguć dogovor o formiranju nove gradske uprave, sud građana je jedino pravično rješenje”, poručio je Milatović.

On je ponovio da su izbori u Podgorici bili svojevrsni referendum o radu Vlade na državnom nivou, koji je pokazao da građani žele drugačiji pristup.

Upitan kako gleda na javni sukob načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića i ministra odbrane Dragana Krapovića, Milatović je odgovorio da je Savjet za odbranu i bezbjednost kolektivno tijelo koje odlučuje o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba, a da je ministar odbrane samo predlagač odluke.

“Ustav definiše da Savjetom predsjedava predsjednik države, a da Savjet dodatno čine predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Ministar odbrane, dakle nije član Savjeta za odbranu i bezbjednost, već dolazi na sjednice Savjeta po pozivu predsjednika države, kao i načelnik Generalštaba”, rekao je Milatović.

On je kazao i da pojedinci koji učestvuju u radu Savjeta iznose javno, bez saglasnosti Savjeta, detalje sjednice, na taj način kršeći Poslovnik o radu tog tijela.

“A onaj ko ne poštuje Poslovnik Savjeta – direktno ugrožava ulogu Savjeta u odbrani i bezbjednosti zemlje, kao i ugled ovog tijela i njegovih članova kao nosilaca najviših državnih funkcija. Na taj način direktno isključuje sebe iz učešća na narednim sjednicama Savjeta za odbranu i bezbjednost”, naveo je Milatović.

On je dodao i da je odluka Komisije za žalbe, koja je poništila rješenje ministra odbrane o prekidu aktivne službe načelniku Generalštaba, potvrdila pogrešnost preduzetih radnji ministra odbrane, a koje su bile u suprotnosti sa odlukama Savjeta za odbranu i bezbjednost.

Milatović je podsjetio i da Vlada već godinu nije predložila ambasadora pri NATO.

“Više puta sam ukazivao Vladi na ovu važnu činjenicu koja narušava imidž naše države kao kredibilnog saveznika. To je nedopustivo, posebno s obzirom na trenutnu, izuzetno složenu bezbjednosnu situaciju u svijetu. Uz to, nema objektivnih razloga zbog kojih se to ne čini”, rekao je Milatović.

On je ukazao i na zahtjeve da se neki članovi Savjeta izuzimaju iz standardne procedure informisanja o osjetljivim bezbjednosnim pitanjima, kao i još neformalizovanom zahtjevu za „nadglasavanjem“ unutar Savjeta.

Milatović je kazao da je i u parlamentu bilo glasanja koja nijesu bila konzistentna sa strateškim bezbjednosnim opredjeljenjima, a tiču se učestvovanja u zajedničkim vojnim vježbama unutar Alijanse.

“Sve gore navedeno dovodi u pitanje Vladinu posvećenost kredibilnom članstvu zemlje u NATO. To, kao i mnogi drugi strateški ciljevi naše vanjske politike, ostaje na nivou retorike bez suštinskih koraka da se isti i ostvaruju”, istakao je Milatović.

Continue Reading

Politika

Milatović razgovarao sa Botunjanima

Problem izgradnje kolektora, kao jedno od gorućih pitanja u Glavnom gradu, zahtijeva iznalaženje rješenja nadležnih institucija, uključujući Vladu, Glavni grad, Opštinu Zeta i mještana Botuna, poručeno je na sastanku predsjednika države Jakova Milatovića sa predstavnicima Vodovoda i mještana Botuna.

Predsjednik Milatović je, kako su saopštili iz kancelarije za odnose sa javnošću, upoznat sa zahtjevima mještana i trenutnom problematikom koja se tiče ovog projekta. Na sastanku je zaključeno da je u što hitnijem roku potrebno organizovati novi sastanak sa donosiocima odluka, uključujući Vladu, Glavni grad, i Opštinu Zeta, kako bi se došlo do rješenja.

“Mještani Botuna su naglasili višegodišnje protivljenje izgradnji ovog postrojenja na predviđenoj lokaciji, kao i zabrinutost vezanu za ekološke i zdravstvene posljedice koje projekat može imati po životnu sredinu, ali i zdravlje ljudi koji žive u ovom kraju. Napomenuli su da ne spore da je Podgorici kolektor potreban, ali da oni svojoj teritoriji imaju ekološke probleme poput bazena crvenog mulja, te da bi njegova izgradnja predstavljala još jedan korak u pravcu ugrožavanja kvaliteta života mještana. Ukazali su na činjenicu da su isto predočili svim nadležnim institucijama, ponudili alternativna rješenja, te da zahtijevaju od njih da  sagledaju sa dužnom pažnjom i pristupe rešavanju ovog problema u što hitnijem roku”, saopšteno je iz kancelarije za odnose sa javnošću predsjednika države.

Iz kancelarije dodaju da su mještani Botuna i Vodovoda saopštili da sastanak sa predsjednikom države predstavlja korak naprijed u boljem dijalogu u vezi razrješenja ove situacije, koja već duže vrijeme opterećuje sve građane Botuna, Podgorice i Crne Gore.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto