Politika

Kralj kriptovaluta pismom uzdrmao izbornu kampanju u Crnoj Gori

Lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić tvrdi da je on policiji prijavio uhapšenog kralja kriptovaluta Do Kvona, a da su optužbe tog južnokorejskog državljanina na njegov račun – politička ujdurma pred parlamentarne izbore 11. juna.

Spajić je to rekao odgovarajući na pitanje o navodnim vezama s uhapšenim Južnokoreancem, u Crnoj Gori optuženom za falsifikovanje isprava.

Prema nezvaničnim informacijama, Do Kvon je na adrese više državnih zvaničnika poslao pismo u kome navodno u negativnom kontekstu pominje Spajića.

“Sa sadržajem pisma sam upoznao ministra pravde i uputio ga nadležnom tužilaštvu. To je sve što je u mom domenu. Van toga nemam specijalni komentar. Neću da se bavim sadržajem pisma. Samo da kažem zbog građana, ovdje se ne radi o dripcu ili nekom narkomanu sa Zabjela ili drugog dijela Crne Gore, ovdje se radi o čovjeku za kojeg postoje optužbe, da je pronevjerio 40 milijardi dolara i kojeg traže nadležni organi SAD-a, Južne Koreje i za koga je posebno zainteresovan FBI-a”, kazao je Abazović u Nikšiću.

Smatra da dovođenje takvog čovjeka u kontekst sa bilo kim u Crnoj Gori, posebno na javnoj sceni, nije dobro, budući da se radi o licu sa potjernice.

Spajić je kazao da su svjetski poznati članovi blokčejn (blockchain) zajednice, koje je doveo u Crnu Goru da razvijaju IT tehnologiju i projekte, prijavili Do Kvona ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću.

“Čim smo saznali da je u Crnoj Gori, jer je on jedan od ljudi koji su svojom prevarom bacili sjenku na cijelu kripto zajednicu. Do Kvon je prevarant koji je prevario milione ljudi, uključujući i moje prijatelje i kompaniju u kojoj sam radio, kad smo još rane 2018. investirali u ovaj projekat, zbog čega smo imali i posebnu satisfakciju da ga prijavimo čim smo saznali da se krije u Crnoj Gori, a da ga privatni avion čeka da ide u Dubai”, rekao je Spajić.

Lider PES tvrdi da je nakon toga, s premijerom Abazovićem i ministrom Adžićem, posjetio “te savjesne članove blokčejn zajednice na kampu koji su organizovali u Crnoj Gori”.

Abazović je ovo negirao ukazujući da Milojko Spajić, nije prijavio državljanina Južne Koreje Do Kvona ministru unutrašnjih poslova.

“Osim ako se radi o informaciji koju je Spajić malo proširio i rekao je da uz pomoć nekih ljudi iz blokčejn zajednice koji su bili na Luštici, da su dali neke informacije. Druga informacija koja je sporna je da li je Spajić imao kontakte sa njim, jer je čovjek na potjernici, mislim da nije dobro ako je tako”, dodao je Abazović.

Spajić je konstatovao da je još prije par sedmica obaviješteni o “scenariju” – “da će pokušati da povežu nas i Do Kvona”.

“A jedina veza je da je sve nas prevario i da smo ga sa zadovoljstvom prijavili da ne pobjegne iz Crne Gore, u koju je misteriozno ušao. Upravo zbog ovakvih situacija smo i inicirali donošenje zakona da bi zaštitili potrošače od prevara, a omogućili rad poštenim članovima zajednice”, rekao je Spajić.

Član Predsjedništva PES-a Andrej Milović, saopštio je sinoć da je prije mjesec “detaljno obavijestio” Spajića da “nekoliko političkih oponenata, zajedno s advokatom kotorskih klanova, pomognuti od strane bliskih medijskih djelatnika, kreiraju novu prljavu aferu kojom će bjekstvo Do Kvona iz susjedne države predstaviti kao da je isti došao u Crnu Goru na poziv Spajića”.

“Iako Spajić ne kontroliše crnogorsku granicu i sektor bezbjednosti, koji je trebalo već tada da uhapsi Do Kvona. Dogovor koji je napravljen he da se Do Kvon pusti da se brani sa slobode. A, s druge strane, da advokat klanova, odavno poznat po svojim malverzacijama, kojem je naručilac ovog posla obećao mjesto ministra pravde, izdejstvuje da Do Kvon poveže Spajića s njim”, tvrdi on.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević, saopštio je sinoć da su za čitav izborni proces zabrinjavajuće navodne veze Spajića sa Do Kvonom.

“Ne želim da ulazim u konstrukcije da li je to pismo istinito ili nije istinito, ali unio je dovoljno uznemiravanja u crnogorsku javnost iako je prošlo nekih sat od kada su se pojavili ti navodi… Ako su tačne spekulacije… da je Kvon finansirao Pokret Evropa sad za vrijeme lokalnih izbora, za vrijeme predsjedničkih izbora, evo i sad za vrijeme parlamentarnih izbora treba da se oglasi i Jakov Milatović novoizabrani predsjednik države, jer to je nešto što opterećuje čitav jedan izborni proces koji smo gotovo priveli kraju”, rekao je Knežević za Televiziju Prva.

Iz PES-a su reagovali na izjavu Kneževića navodeći da manipuliše.

“Očigledno je velika nervoza zbog malih procenata kad je Milan Knežević spao na to da mu zadnja nada bude osumnjičeni za prevaru, te za kratkoročne potrebe iznajmljeni Kvon. Jeftini pokušaj da se na montiranom iskazu gradi senzacionalno otkriće jednako je efikasan koliko i optužbe oko obveznica, zahvaljujući kojima su građani bili permanentno manipulisani”, navodi PES u saopštenju.

Do Kvon i drugi državljanin Južne Koreje Hond Čan Jun uhapšeni su krajem marta na podgoričkom aerodromu, a Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo ih je da su počinili krivično djelo falsifikovanje isprave.

Osnovni sud 2. juna ponovo je prihvatio njihov predlog da se uz jemstvo od po 400.000 eura brane sa slobode, a tog dana advokat Branko Anđelić otkazao im je punomoćje – zbog neslaganja sa “političkim kontekstom tog predmeta”.

“Ne nalazeći dogovor oko strategije dalje odbrane u estradicionom postupku, nisam prihvatio da nastavim sa odbranom kakvu su zahtijevali advokati iz Amerike, jer moj poziv mora ostati profesionalan bez izlaska iz okvira krivičnog postupka. Neprihvatajući da se za klijenta borim preko medija, upozorio sam advokate iz Amerike da ću o njihovom postupanju obavijestiti njihovu komoru, sa dokazima o njihovim radnjama”, rekao je Anđelić listu nakon što je Do Kvonu i Čan Junu otkazao punomoćje.

Tu dvojicu državljana Južne Koreje čeka i ekstradicioni postupak, jer ih Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države traže zbog kriminalnog udruživanja, a Do Kvona, takozvanog “kralja kriptovaluta” sumnjiče i za prevaru od 40 milijardi dolara, poslije kraha tera i luna tokena prošle godine.

Do Kvon je mjesecima prije hapšenja u Podgorici luksuzno živio u elitnom beogradskom naselju Dedinje, a u Srbiji je čak imao i registrovanu kompaniju. U Beogradu je viđen kako se vozi skupocjenom limuzinom, a koristio je i društvene mreže. Da neprijatnost za Srbiju bude veća, on je stanovao u blizini zgrade gdje živi načelnik beogradske policije Veselin Milić, navodili su srpski mediji.

Milović: Kreatorima afere stiže faktura na naplatu

Milović navodi da se desio scenario o kom je prije mjesec dana obavijestio Spajića.

“Do Kvona, koji je nudio milion eura onome ko mu omogući da se brani sa slobode, puštaju da se brani sa slobode, advokat izvlači od njega sve što je traženo, potom varaju i samog Do Kvona, čim im je sve potpisao što su tražili, vraćaju ga u zatvor iako je branjenje sa slobode trebalo da rezultira njegovim bjekstvom na koje bi se zažmurilo zbog političke pomoći pred izbore. Na kraju, ipak, uspijevaju da bude pušten, ali u kućni pritvoru, u stanu advokata. Ostaje kao glavno pitanje kome je Do Kvon dao milion eura koje je nudio svima preko advokata, ko je u lancu učestvovao u ovoj političko-korupcionaškoj aferi, koji članovi Vlade, ANB-a i pravosuđa”, naglasio je.

Milović tvrdi da su im “savjesni ljudi iz sistema i van njega još tada dostavili cijelu šemu lica i zadataka koje imaju u ovoj aferi”.

“Faktura na naplatu kreatorima ove afere će stići poslije izbora, za svu ovu prljavu igru koju igraju, jer ljudi spremni na ovo, ne mogu biti naši partneri”, poručio je.

Sledeće

Spajić o Abazoviću: Ima li veće frke od gubitka funkcije?

Ne propustite

Avgustovska većina nastavila sa praksom DPS-a “jedan zaposleni, četiri glasa”

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Ako izgradnja kolektora krene, okupićemo se i stati ispred mašina

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević tvrdi da se od Opštine Zeta i javnosti kriju ugovori o nadzoru nad radovima na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (kolektor), te sumnja da se radi o koruptivnim radnjama u koje su umiješani djelovi prošle i aktuelne vlasti.

On je to saopštio tokom konferencije za medije, a nakon što mu je podgorički “Vodovod”, prije par dana, i zvanično odbio uvid u neophodnu dokumentaciju.

Knežević je rekao da mu je direktor “Vodovoda” Aleksandar Nišavić poslao zvaničan odgovor u kojem ističe da se odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama.

“… I da mi se dostave ugovori koje je bivši gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković potpisao sa turskim kompanijama. Dostavlja mi izjašnjenje Njemaca koji treba da vrše nadzor nad postrojenjem i od KfW banke”, kazao je Knežević.

Izjavio je da je “ispada da je pravilnik KfW banke jači od svih zakona u Crnoj Gori i da ne mogu da dobiju ugovore o tome kome su plaćene konsultantske usluge i za koji iznos”.

“Fihtner grupa nema sjedište u Crnoj Gori… Ta grupa ima svog podizvođača, izvjesnu Iva konsalting grupu koja je turska. Tražio sam je juče i nijesam mogao da je nađem”, kazao je Knežević.

Pozvao je Specijalno državno tužilaštvo da “pod hitno sprovede istragu ugovora koje je potpisao Ivan Vuković”.

“Ovo je skandal. KfW pravilnik nije međunarodni ugovor i on ne može imati primat nad Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. Sumnjam da se ovdje radi o lopovluku djelova bivše i sadašnje vlasti”, ocijenio je Knežević.

Izjavio je da će uraditi sve da “raskrinkaju kriminalnu ‘hobotnicu’”.

Upitan hoće li napustiti vlast na državnom nivou ako neko “bude krenuo na Botunjane” u slučaju da pokušaju da blokiraju izgradnju kolektora, Knežević nije odgovorio na taj dio pitanja, ali je još jednom upozorio da će DNP izaći iz gradske vlasti.

Naglasio je da izgradnja kolektora ne može ići bez konsultacija sa Botunjanima.

“Referendum je za nas obavezujući i ako krenu do 14. decembra sa izgradnjom, okupićemo se na tom mjestu, staćemo ispred mašina i ispred policije i neka nas sve pohapse, pa neka uđe Crna Gora u Evropsku uniju preko Zete”.

Politika

Knežević: Kolektor neće počinjati, Zeta će poštovati samo odluku referenduma

Lider Demokratske narodne partnije (DNP) Milan Knežević poručio je danas da građane Zete, uključujući i njega, odluke ministarstava povodom gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun, neće obavezivati. “I to im javno poručujem“, rekao je Knežević, nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kojim rukovodi Slaven Radunović, izdalo dozvolu za gradnju kolektora u Botunu.

Jedina odluka koju će poštovati, istakao je danas Knežević, biće ona koju građani Zete budu donijeli na referendumu zakazanom za 14. decembar.

“Udruženi poduhvat protiv Zete i zdravlja njenih građana, koji ovih dana dobija novi zamah, sve nas, koji se protivimo izgradnji kolektora, obavezuje na jedinstven i beskompromisan odgovor. I ministarstvo ekologije i ministarstvo urbanizma i prostornog planiranja nijesu donijeli odluke utemeljene na zakonima i činjeničnom stanju o višedecenijski ugroženoj životnoj sredini u Gornjoj Zeti, već su se rukovodili političkim kalkulacijama da Zetu treba pretvoriti u crnogorski Černobilj“, kazao je Knežević.

On je, kako je rekao, “dobronamjerno savjetovao Deniza Albarjaka, predstavnika turske Kuzu grupe, da se suzdrži od davanja bilo kakvih zapaljivih izjava kako jedva čeka da počne s radovima u Zeti“.

“Jer ga neće počinjati onako kako je zamislio, ni on, ni njegovi poslovni partneri iz Glavnog grada i Vlade. Jedina odluka koju ćemo poštovati biće ona koju građani Zete budu donijeli na referendumu zakazanom za 14. decembar“, istakao je Knežević.

Njihova borba za zdravu životnu sredinu, naveo je on, traje tri i po decenije.

“I u njoj ćemo istrajati po svaku cijenu. Za razliku od svih donosioca antizetskih odluka iz Glavnog grada i Vlade, mi u Botunu i Zeti branimo živote naše djece, i u toj odbrani nećemo odstupiti ni korak nazad. Naša obaveza da zaštitimo živote naše djece mnogo je svetija od preuzetih koruptivnih obaveza iz ugovora koji je potpisao Ivan Vuković s dvije turske kompanije. Ili kako kaza najveći Njegoš – “Svak je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka””, rekao je danas Knežević.

SDT da ispita ugovor o kolektoru

Lider DNP-a je ranije, gostujući u emisiji “Fakti“ na TV Adria, pozvao Specijalno državno tužilaštvo da ispita ugovor o kolektoru.

“Njemačku banku ne interesuje gdje će da bude kolektor. Dio opreme je kupljen i prije nego što je urađen elaborat o uticaju na zaštitu životne sredine, što je van evropskih standarda. Još se kupuje zastarjela tehnologija sa spalionicom, koja je još skuplja i koja dodatno ugrožava životnu sredinu i štetnija je po zdravlje ljudi. Ta spalionica izbacuje kancerogene čestice u vazduh. Ovo je najzastarjelija tehnologija, mi smo na konsultantske usluge dali preko 13,675 miliona eura, a da nijesmo uradili elaborat“, rekao je tada Knežević.

Resor ministra Radunovića je prije dva dao zeleno svjetlo za izgradnju kolektora u Botun.

Time su se stekli uslovi za početak realizacije projekta, kojem se oštro protive mještani Botuna, koji su, kako su istakli u više navrata, spremni da životima brane svoje naselje.

Lider DNP-a je ranije zaprijetio da će predstavnici njegove stranke, ukoliko se krene s realizacijom projekta, srušiti vlast u Podgorici.

Izvor: Adria

Politika

Zeta daleko za proteste DPS-a

Urednik

Dok Demokratska partija socijalista (DPS) pokušava da se vrati na političku scenu kroz seriju protesta u opštinama gdje je opozicija pod parolom “odbrane Crne Gore”, jedna stvar postaje očigledna među tim opštinama nema Zete. Iako je partija Danijela Živkovića imala partijske skupove u Pljevljima i Beranama a najavila u Herceg Novom i Nikšiću, opština Zeta, koja im je doslovno “pred vratima”, ostaje po strani.

Prvi ulični skup DPS-a koji je održan 9. oktobra u Pljevljima, pod sloganom „Bori se za Pljevlja! Bori se za Crnu Goru!”, pratili su govori o “antifašizmu”, “retrogradnim politikama” i “odbrani vrijednosti”, a prisutni su bili i stranački čelnici Danijel Živković, Jevto Eraković i Nermin Abdić.

Međutim, iako je najavljen kao veliki početak “narodnog otpora”, skup je više ličio na stranačko okupljanje DPS-a — mediji su izvijestili da je prisustvovalo svega dvjesta do trista simpatizera, među kojima i oni dovedeni iz drugih gradova. Na terenu nije bilo euforije, već tek pokušaja da se probudi ono što je DPS godinama gradio, a izgubio — povjerenje građana.

Slična scena ponovila se juče u Beranama, na Jasikovcu, gdje je održan protest pod sloganom „Bori se za Berane”.

„Svi zajedno se moramo suprotstaviti povampirenju četničke ideologije u Beranama. Antifašističko i građansko Berane nas treba. Vidimo se”, poručili su iz DPS-a u najavi skupa.

Poslanik Nikola Janović istakao je da građani treba da „pokažu da osuđuju nasilje, mržnju i nacionalizam“. Za sada nije poznato da li je mislio na pisaniju u Rožajama pod pokroviteljstvom Draga Spičanovića ili možda na grafite u Pljevljima koje je Petar Lazović organizovao nakon izbora 2020. godine.

Okupljeni u Beranama su nosili crnogorske zastave i pjevali patriotske pjesme, ali ni ovdje odziv nije bio onakav kakvom su se organizatori nadali.

Dok DPS “brani Crnu Goru” od Pljevalja do Herceg Novog, Zeta za njih postaje nedodirljiva tačka na mapi. Opština u kojoj su izgubili povjerenje građana i vlast očigledno nije dovoljno “ugrožena” da bi se tamo borili za Crnu Goru. Geografski blizu Podgorice, ali politički miljama daleko, Zeta je postala simbol promjene koje DPS najviše boli — mjesto gdje su nekada bili neprikosnoveni, a danas bi svaki pokušaj protesta bio dočekan sa negodovanjem.

Možda zato iz DPS-a biraju daleke gradove i velike riječi, a izbjegavaju teren koji im je pred nosom.