Politika

Kralj kriptovaluta pismom uzdrmao izbornu kampanju u Crnoj Gori

Lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić tvrdi da je on policiji prijavio uhapšenog kralja kriptovaluta Do Kvona, a da su optužbe tog južnokorejskog državljanina na njegov račun – politička ujdurma pred parlamentarne izbore 11. juna.

Spajić je to rekao odgovarajući na pitanje o navodnim vezama s uhapšenim Južnokoreancem, u Crnoj Gori optuženom za falsifikovanje isprava.

Prema nezvaničnim informacijama, Do Kvon je na adrese više državnih zvaničnika poslao pismo u kome navodno u negativnom kontekstu pominje Spajića.

“Sa sadržajem pisma sam upoznao ministra pravde i uputio ga nadležnom tužilaštvu. To je sve što je u mom domenu. Van toga nemam specijalni komentar. Neću da se bavim sadržajem pisma. Samo da kažem zbog građana, ovdje se ne radi o dripcu ili nekom narkomanu sa Zabjela ili drugog dijela Crne Gore, ovdje se radi o čovjeku za kojeg postoje optužbe, da je pronevjerio 40 milijardi dolara i kojeg traže nadležni organi SAD-a, Južne Koreje i za koga je posebno zainteresovan FBI-a”, kazao je Abazović u Nikšiću.

Smatra da dovođenje takvog čovjeka u kontekst sa bilo kim u Crnoj Gori, posebno na javnoj sceni, nije dobro, budući da se radi o licu sa potjernice.

Spajić je kazao da su svjetski poznati članovi blokčejn (blockchain) zajednice, koje je doveo u Crnu Goru da razvijaju IT tehnologiju i projekte, prijavili Do Kvona ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću.

“Čim smo saznali da je u Crnoj Gori, jer je on jedan od ljudi koji su svojom prevarom bacili sjenku na cijelu kripto zajednicu. Do Kvon je prevarant koji je prevario milione ljudi, uključujući i moje prijatelje i kompaniju u kojoj sam radio, kad smo još rane 2018. investirali u ovaj projekat, zbog čega smo imali i posebnu satisfakciju da ga prijavimo čim smo saznali da se krije u Crnoj Gori, a da ga privatni avion čeka da ide u Dubai”, rekao je Spajić.

Lider PES tvrdi da je nakon toga, s premijerom Abazovićem i ministrom Adžićem, posjetio “te savjesne članove blokčejn zajednice na kampu koji su organizovali u Crnoj Gori”.

Abazović je ovo negirao ukazujući da Milojko Spajić, nije prijavio državljanina Južne Koreje Do Kvona ministru unutrašnjih poslova.

“Osim ako se radi o informaciji koju je Spajić malo proširio i rekao je da uz pomoć nekih ljudi iz blokčejn zajednice koji su bili na Luštici, da su dali neke informacije. Druga informacija koja je sporna je da li je Spajić imao kontakte sa njim, jer je čovjek na potjernici, mislim da nije dobro ako je tako”, dodao je Abazović.

Spajić je konstatovao da je još prije par sedmica obaviješteni o “scenariju” – “da će pokušati da povežu nas i Do Kvona”.

“A jedina veza je da je sve nas prevario i da smo ga sa zadovoljstvom prijavili da ne pobjegne iz Crne Gore, u koju je misteriozno ušao. Upravo zbog ovakvih situacija smo i inicirali donošenje zakona da bi zaštitili potrošače od prevara, a omogućili rad poštenim članovima zajednice”, rekao je Spajić.

Član Predsjedništva PES-a Andrej Milović, saopštio je sinoć da je prije mjesec “detaljno obavijestio” Spajića da “nekoliko političkih oponenata, zajedno s advokatom kotorskih klanova, pomognuti od strane bliskih medijskih djelatnika, kreiraju novu prljavu aferu kojom će bjekstvo Do Kvona iz susjedne države predstaviti kao da je isti došao u Crnu Goru na poziv Spajića”.

“Iako Spajić ne kontroliše crnogorsku granicu i sektor bezbjednosti, koji je trebalo već tada da uhapsi Do Kvona. Dogovor koji je napravljen he da se Do Kvon pusti da se brani sa slobode. A, s druge strane, da advokat klanova, odavno poznat po svojim malverzacijama, kojem je naručilac ovog posla obećao mjesto ministra pravde, izdejstvuje da Do Kvon poveže Spajića s njim”, tvrdi on.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević, saopštio je sinoć da su za čitav izborni proces zabrinjavajuće navodne veze Spajića sa Do Kvonom.

“Ne želim da ulazim u konstrukcije da li je to pismo istinito ili nije istinito, ali unio je dovoljno uznemiravanja u crnogorsku javnost iako je prošlo nekih sat od kada su se pojavili ti navodi… Ako su tačne spekulacije… da je Kvon finansirao Pokret Evropa sad za vrijeme lokalnih izbora, za vrijeme predsjedničkih izbora, evo i sad za vrijeme parlamentarnih izbora treba da se oglasi i Jakov Milatović novoizabrani predsjednik države, jer to je nešto što opterećuje čitav jedan izborni proces koji smo gotovo priveli kraju”, rekao je Knežević za Televiziju Prva.

Iz PES-a su reagovali na izjavu Kneževića navodeći da manipuliše.

“Očigledno je velika nervoza zbog malih procenata kad je Milan Knežević spao na to da mu zadnja nada bude osumnjičeni za prevaru, te za kratkoročne potrebe iznajmljeni Kvon. Jeftini pokušaj da se na montiranom iskazu gradi senzacionalno otkriće jednako je efikasan koliko i optužbe oko obveznica, zahvaljujući kojima su građani bili permanentno manipulisani”, navodi PES u saopštenju.

Do Kvon i drugi državljanin Južne Koreje Hond Čan Jun uhapšeni su krajem marta na podgoričkom aerodromu, a Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo ih je da su počinili krivično djelo falsifikovanje isprave.

Osnovni sud 2. juna ponovo je prihvatio njihov predlog da se uz jemstvo od po 400.000 eura brane sa slobode, a tog dana advokat Branko Anđelić otkazao im je punomoćje – zbog neslaganja sa “političkim kontekstom tog predmeta”.

“Ne nalazeći dogovor oko strategije dalje odbrane u estradicionom postupku, nisam prihvatio da nastavim sa odbranom kakvu su zahtijevali advokati iz Amerike, jer moj poziv mora ostati profesionalan bez izlaska iz okvira krivičnog postupka. Neprihvatajući da se za klijenta borim preko medija, upozorio sam advokate iz Amerike da ću o njihovom postupanju obavijestiti njihovu komoru, sa dokazima o njihovim radnjama”, rekao je Anđelić listu nakon što je Do Kvonu i Čan Junu otkazao punomoćje.

Tu dvojicu državljana Južne Koreje čeka i ekstradicioni postupak, jer ih Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države traže zbog kriminalnog udruživanja, a Do Kvona, takozvanog “kralja kriptovaluta” sumnjiče i za prevaru od 40 milijardi dolara, poslije kraha tera i luna tokena prošle godine.

Do Kvon je mjesecima prije hapšenja u Podgorici luksuzno živio u elitnom beogradskom naselju Dedinje, a u Srbiji je čak imao i registrovanu kompaniju. U Beogradu je viđen kako se vozi skupocjenom limuzinom, a koristio je i društvene mreže. Da neprijatnost za Srbiju bude veća, on je stanovao u blizini zgrade gdje živi načelnik beogradske policije Veselin Milić, navodili su srpski mediji.

Milović: Kreatorima afere stiže faktura na naplatu

Milović navodi da se desio scenario o kom je prije mjesec dana obavijestio Spajića.

“Do Kvona, koji je nudio milion eura onome ko mu omogući da se brani sa slobode, puštaju da se brani sa slobode, advokat izvlači od njega sve što je traženo, potom varaju i samog Do Kvona, čim im je sve potpisao što su tražili, vraćaju ga u zatvor iako je branjenje sa slobode trebalo da rezultira njegovim bjekstvom na koje bi se zažmurilo zbog političke pomoći pred izbore. Na kraju, ipak, uspijevaju da bude pušten, ali u kućni pritvoru, u stanu advokata. Ostaje kao glavno pitanje kome je Do Kvon dao milion eura koje je nudio svima preko advokata, ko je u lancu učestvovao u ovoj političko-korupcionaškoj aferi, koji članovi Vlade, ANB-a i pravosuđa”, naglasio je.

Milović tvrdi da su im “savjesni ljudi iz sistema i van njega još tada dostavili cijelu šemu lica i zadataka koje imaju u ovoj aferi”.

“Faktura na naplatu kreatorima ove afere će stići poslije izbora, za svu ovu prljavu igru koju igraju, jer ljudi spremni na ovo, ne mogu biti naši partneri”, poručio je.

Sledeće

Spajić o Abazoviću: Ima li veće frke od gubitka funkcije?

Ne propustite

Avgustovska većina nastavila sa praksom DPS-a “jedan zaposleni, četiri glasa”

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: Kolektor nema alternativu, Podgorica bi se zadužila da sanira bazen crvenog mulja

Intenzivno radimo da nađemo način da se krene u priču sanacije bazena crvenog mulja, a taj projekat vrijedan je 35 miliona eura i siguran sam da ćemo dobiti podršku Svjetske banke, rekao je za „Dan“ Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice.

“To je pravi način kako štitimo građane Botuna i Zete i kako se borimo protiv njihovih problema. Njihovi problemi su KAP, bazeni crvenog mulja, a postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je nešto što se ne može tretirati kao zagađivač. Priča o postrojenju je razumna, racionalna priča na dobro svih nas i svi oni koji su protiv toga nemaju utemeljenje i priču baziraju na ili nekoj nepotrebnoj upornosti, da ne kažem tvrdoglavosti, ili težnji da ostvare političke poene. Mislim da za to nema mjesta”, kaže Mujović.

Mujović kaže da je bazen crvenog mulja veliki zagađivač i da je glavni grad spremna da se, ako treba, i kreditno zaduži, samo da bi se to pitanje riješilo.

“Glavna poteškoća je što je bazen u privatnom vlasništvu i moramo da izvršimo eksproprijaciju. Ali, kao što smatram da nemamo alternativu vezano za gradnju kolektora u Botun isto tako smatram da nemamo alternativu ni sa aspekta mogućnosti da prenabregnemo tu činjenicu da treba da riješimo problem bazena crvenog mulja. Država mora da pokaže snagu, mora da izvrši eksproprijaciju te teritorije i da jednostavno, i jednom za vazda stavimo tačku na taj glavni ekološki problem mještana Botunu”, istakao je Mujović.

Na pitanje kada će početi izgradnja postrojenja Mujović je rekao da se mora dobiti građevinska dozvola.

“Dobili smo saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine, a slijede i aplikacije za građevinsku dozvolu. Kada je Ministarstvo prostornog planiranja izda stiču se uslovi za početak radova”, kaže Mujović.

On je istakao da gradnja mora početi do kraja godine jer su im sredstva do tada na raspolaganju.

“Htjeli ne htjeli mi taj posao moramo početi do kraja godine. Sve ono što sam rekao iza toga stojim. Dakle, lokacija koja je odabrana i sve ono što je potvrdio elaborat o zaštiti uticaja postrojenja na životnu sredinu daju nam za pravo da kažemo da radovi treba da počnu što prije, da nemamo alternativu, nemamo prostora da čekamo. Podgorica je u jednom stanju pred ekološke katastrofe i potencijalne epidemije. Da bi sve to izbjegli moramo što prije početi da gradimo kolektor “, kazao je Mujović.

Mujović je spreman da razgovara sa Botunjanima.

“Apsolutno sam spreman da razgovaram kad god oni požele, na kojoj god hoće lokaciji. Nemam im šta drugo reći, bez što sad i vama kažem. Dakle, pitanje bazena crvenog mulja je jedna strana medalje. Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je druga strana medalje. To se dvoje ne smije miješati. Spreman sam pred građanima da odgovorim na sve njihove nedoumice u smislu da li to postrojenje može imati bilo kakve negativne posledice po zdravlje, pominju i neprijatne mirise, buku…Imamo odgovore na sva ta pitanja”, kaže Mujović.

Mujović je rekao da mu nije drago zbog toga što političari špekulišu sa tim kako on priča jedno, a radi drugo.

“Neću da komentarišem izjave političara. Prvi moj radni dan je bio u Opštini Zeta gdje sam se sreo sa Botunjanima i rekao im da ću uraditi sve što je do mene da pokušam da pronađem alternativno rješenje. Tražio sam lokaciju i sve su se pokazale kao neodržive. I to ne mojom tvrdnjom, nego konsultanta. Sve što sam obećao sam ispunio. Jednostavno, prostora za priču o promjeni lokacije nema. Vrlo sam utemeljen u tome da nema potrebe razgovarati o promjeni lokacije, jer ovo postrojenje nije štetno”, kaže Mujović.

Izvor: Dan

Politika

Ćulafić: Kolektori se moraju graditi, mještani Botuna se mogu žaliti

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da je njegov stav da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda mora graditi, te da odustajanje od gradnje može koštati državu više desetina miliona eura, ali i uticati na odnose sa Albanijom zbog zagađenja Skadarskog jezera.

On je istakao da mještani Botuna mogu uložiti žalbu na mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine, a odluku će donijeti Ministarstvo na čijem je čelu on, prenosi RTCG.

“Moj stav je veoma jasan, infrastruktura ovog tipa mora da se gradi”, rekao je Ćulafić.

Ćulafić je u emisiji “Budimo budni” na TVCG rekao da je razgovarao sa mještanima i da njihovi stavovi nijesu bezvrijedni, ali da on ne može reći ništa negativno u pogledu izgradnje slične infrastrukture.

“Mi sada ako ne realizujemo ove projekte takođe dovodimo sebe u situaciju da nam može biti prigovoreno da smo skrivili pad neke garancije, odnosno da će građani Crne Gore morati da vrate i grant sredstva koja su negdje oko 35 miliona eura i kreditna sredstva slične cifre. Ako pogledate da ćete vratiti 35 miliona granta koji se prije svega ne dobija lako, druga stvar, da ćete vratiti kredit u iznosu sličnom, 33-35 miliona, da ćete platiti i ugovorne kazne koje tamo postoje i ne samo što ćemo to izgubiti, nego da ćemo izgubiti i to što nismo realizovali sličan projekat, onda zaista ta cifra jeste velika”, kazao je Ćulafić.

“Poznavajući djelimično državne i javne finansije, lično mislim da Crnoj Gori to u ovom trenutku ne treba i da li to kao država može da podnese”, dodao je.

On je rekao da nije nadležan da kaže da li je Botun najbolja moguća lokacija, te da je nadležno sasvim drugo ministarstvo i ono će, kako vjeruje, ovih dana i odgovoriti.

“Ono što ministar ekologije u ovom trenutku može da kaže to je da se na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine može izjaviti redovan pravni lijek, odnosno žalba. O toj žalbi odlučuje upravo Ministarstvo na čijem sam čelu. E sad, to je takođe jedna vrlo zanimljiva situacija, prije svega samo da razjasnimo zbog javnosti, Agencija nije dala saglasnost da se gradi to postrojenje, već je dala saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Agencija donosi rješenje kao prvostepeni organ, na to rješenje je moguće izjaviti žalbu kao redovan pravni lijek, o toj žalbi odlučuje Ministarstvo ekologije i održivog razvoja i razvoja sjevera kao drugostepeni organ”, kazao je Ćulafić.

Kakva će biti odluka Ministarstva, to će zavisiti od žalbenih navoda, kvaliteta rješenja, kazao je Ćulafić, ali da ni to ne mora da znači da je suštinski stav Ministarstva.

“Ja mislim da ovdje treba iskoristiti mogućnosti da ovo bude jedna potpuno win-win situacija, da bude na korist opštine Zeta i njihovih građana, ali da bude na korist i Glavnog grada, a samim tim i Crne Gore. Ovaj problem nije samo lokalni problem. Dakle, nije samo čak ni državni problem, ovo može da bude veoma lako i međudržavni problem, s obzirom na uticaj koji otpadne vode koje se danas potpuno neprečišćeno izlivaju u Moraču samim svojim prirodnim tokovima, taj problem može da bude prekogranični i sa Republikom Albanijom”, kazao je on.

Kazao je da je u razgovorima sa predstavnicima države Albanije o temi izlivanja fekalija iz Albanije u Bojanu, dobio istovremeno i kao prigovor jedno protiv-pitanje da li je siguran da nema zagađenja zajedničkih vodnih površina i sa naše strane.

“Dakle, veoma je teško ovakvim okolnostima ispregovarati nešto pozitivno za sebe, odnosno za svoju državu, ako niste načisto da ste potpuno u pravu. Dakle, to je jedna stvar. Druga stvar, u Zeti mnogo veći ekološki problem su bazeni crvenog mulja. Ja mislim da je to jedna od najcrnijih, ako ne najcrnija ekološka tačka danas u Crnoj Gori”, rekao je Ćulafić.

Kazao je da se zalaže i afirmiše za izgradnju što većeg broja sličnih postrojenja.

“U Crnoj Gori nam je, prema aktuelnim podacima, potrebno 37 sličnih postrojenja, jer u Crnoj Gori nema mnogo gradova sličnih postrojenja za tretman otpadnih voda, onda možete misliti koliko nam je životna sredina samo sa ovog aspekta ugrožena”, kazao je on.

Rekao je da je razgovarao sa mještanima Botuna i da oni između ostalog postavljaju pitanje zašto je došlo do promjene lokacije na koje treba graditi to postrojenje.

“Zato što je prvobitna odluka bila da se on gradi na teritoriji koja je danas administrativno Glavni grad, a to je negdje u predjelu Gornje Gorice. Kako je to tadašnji gradonačelnik odlučio u skladu sa svojom političkom moći da promijeni lokaciju, to njih prije svega iritira”, kazao je on i dodao da misli da je to bio Miomir Mugoša.

Istakao je da mnogi od njih iskazuju bojazan u pogledu tehnologije koju treba primjenjivati na tom postrojenjuu pogledu kvaliteta opreme koja se može naručiti ili isporučiti, kao i kvalitet radova koje može da izvede i sam izvođač.

Izvor: RTCG

Politika

Kaluđerović: Politički subjekti u Crnoj Gori da osude skandiranje “ubij Srbina”

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović kazala je da najoštrije osuđuje, kako je kazala, primitivni i opasni ispad mržnje povodom “uznemirujućih dešavanja na utakmici između reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, gdje se sa tribina moglo čuti skandiranje ‘Ubij Srbina‘”.

Dio navijača Hrvatske, sinoć je tokom utakmice između fudbalskih reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, na stadionu “Maksimir” u Zagrebu, u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, skandirao “ubij Srbina”.

Kaluđerović je istakla da takvo ponašanje, nažalost, predstavlja otvorenu manifestaciju šovinizma i netrpeljivosti, koje ne smiju imati mjesta ni u sportu, ni u društvu u cjelini.

“Posebno zabrinjava što se ovakve parole ne doživljavaju kao alarm za širu javnost, a još više što se suočavamo sa gotovo potpunim ćutanjem dijela političkih partija, NVO sektora i medija, kako u regionu tako i u Crnoj Gori”, rekla je Kaluđerović.

Prema njenim riječima, ćutanje pred govorom mržnje jednako saučesništvu.

“Zabrinjava što oni koji su inače glasni kada je riječ o ‘govoru mržnje‘ sada biraju da ‘gledaju u stranu‘. Selektivna osuda i dvostruki aršini ne doprinose ni pomirenju, ni regionalnoj stabilnosti. Zato očekujem da svi politički subjekti u Crnoj Gori, bez obzira na ideološku orijentaciju, jasno i nedvosmisleno osude ovaj sramotni čin. Sport bi trebalo da bude polje koje ujedinjuje, a ne alat za raspirivanje nacionalne mržnje”, zaključila je Kaluđerović.