Politika

Kralj kriptovaluta pismom uzdrmao izbornu kampanju u Crnoj Gori

Lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić tvrdi da je on policiji prijavio uhapšenog kralja kriptovaluta Do Kvona, a da su optužbe tog južnokorejskog državljanina na njegov račun – politička ujdurma pred parlamentarne izbore 11. juna.

Spajić je to rekao odgovarajući na pitanje o navodnim vezama s uhapšenim Južnokoreancem, u Crnoj Gori optuženom za falsifikovanje isprava.

Prema nezvaničnim informacijama, Do Kvon je na adrese više državnih zvaničnika poslao pismo u kome navodno u negativnom kontekstu pominje Spajića.

“Sa sadržajem pisma sam upoznao ministra pravde i uputio ga nadležnom tužilaštvu. To je sve što je u mom domenu. Van toga nemam specijalni komentar. Neću da se bavim sadržajem pisma. Samo da kažem zbog građana, ovdje se ne radi o dripcu ili nekom narkomanu sa Zabjela ili drugog dijela Crne Gore, ovdje se radi o čovjeku za kojeg postoje optužbe, da je pronevjerio 40 milijardi dolara i kojeg traže nadležni organi SAD-a, Južne Koreje i za koga je posebno zainteresovan FBI-a”, kazao je Abazović u Nikšiću.

Smatra da dovođenje takvog čovjeka u kontekst sa bilo kim u Crnoj Gori, posebno na javnoj sceni, nije dobro, budući da se radi o licu sa potjernice.

Spajić je kazao da su svjetski poznati članovi blokčejn (blockchain) zajednice, koje je doveo u Crnu Goru da razvijaju IT tehnologiju i projekte, prijavili Do Kvona ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću.

“Čim smo saznali da je u Crnoj Gori, jer je on jedan od ljudi koji su svojom prevarom bacili sjenku na cijelu kripto zajednicu. Do Kvon je prevarant koji je prevario milione ljudi, uključujući i moje prijatelje i kompaniju u kojoj sam radio, kad smo još rane 2018. investirali u ovaj projekat, zbog čega smo imali i posebnu satisfakciju da ga prijavimo čim smo saznali da se krije u Crnoj Gori, a da ga privatni avion čeka da ide u Dubai”, rekao je Spajić.

Lider PES tvrdi da je nakon toga, s premijerom Abazovićem i ministrom Adžićem, posjetio “te savjesne članove blokčejn zajednice na kampu koji su organizovali u Crnoj Gori”.

Abazović je ovo negirao ukazujući da Milojko Spajić, nije prijavio državljanina Južne Koreje Do Kvona ministru unutrašnjih poslova.

“Osim ako se radi o informaciji koju je Spajić malo proširio i rekao je da uz pomoć nekih ljudi iz blokčejn zajednice koji su bili na Luštici, da su dali neke informacije. Druga informacija koja je sporna je da li je Spajić imao kontakte sa njim, jer je čovjek na potjernici, mislim da nije dobro ako je tako”, dodao je Abazović.

Spajić je konstatovao da je još prije par sedmica obaviješteni o “scenariju” – “da će pokušati da povežu nas i Do Kvona”.

“A jedina veza je da je sve nas prevario i da smo ga sa zadovoljstvom prijavili da ne pobjegne iz Crne Gore, u koju je misteriozno ušao. Upravo zbog ovakvih situacija smo i inicirali donošenje zakona da bi zaštitili potrošače od prevara, a omogućili rad poštenim članovima zajednice”, rekao je Spajić.

Član Predsjedništva PES-a Andrej Milović, saopštio je sinoć da je prije mjesec “detaljno obavijestio” Spajića da “nekoliko političkih oponenata, zajedno s advokatom kotorskih klanova, pomognuti od strane bliskih medijskih djelatnika, kreiraju novu prljavu aferu kojom će bjekstvo Do Kvona iz susjedne države predstaviti kao da je isti došao u Crnu Goru na poziv Spajića”.

“Iako Spajić ne kontroliše crnogorsku granicu i sektor bezbjednosti, koji je trebalo već tada da uhapsi Do Kvona. Dogovor koji je napravljen he da se Do Kvon pusti da se brani sa slobode. A, s druge strane, da advokat klanova, odavno poznat po svojim malverzacijama, kojem je naručilac ovog posla obećao mjesto ministra pravde, izdejstvuje da Do Kvon poveže Spajića s njim”, tvrdi on.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević, saopštio je sinoć da su za čitav izborni proces zabrinjavajuće navodne veze Spajića sa Do Kvonom.

“Ne želim da ulazim u konstrukcije da li je to pismo istinito ili nije istinito, ali unio je dovoljno uznemiravanja u crnogorsku javnost iako je prošlo nekih sat od kada su se pojavili ti navodi… Ako su tačne spekulacije… da je Kvon finansirao Pokret Evropa sad za vrijeme lokalnih izbora, za vrijeme predsjedničkih izbora, evo i sad za vrijeme parlamentarnih izbora treba da se oglasi i Jakov Milatović novoizabrani predsjednik države, jer to je nešto što opterećuje čitav jedan izborni proces koji smo gotovo priveli kraju”, rekao je Knežević za Televiziju Prva.

Iz PES-a su reagovali na izjavu Kneževića navodeći da manipuliše.

“Očigledno je velika nervoza zbog malih procenata kad je Milan Knežević spao na to da mu zadnja nada bude osumnjičeni za prevaru, te za kratkoročne potrebe iznajmljeni Kvon. Jeftini pokušaj da se na montiranom iskazu gradi senzacionalno otkriće jednako je efikasan koliko i optužbe oko obveznica, zahvaljujući kojima su građani bili permanentno manipulisani”, navodi PES u saopštenju.

Do Kvon i drugi državljanin Južne Koreje Hond Čan Jun uhapšeni su krajem marta na podgoričkom aerodromu, a Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo ih je da su počinili krivično djelo falsifikovanje isprave.

Osnovni sud 2. juna ponovo je prihvatio njihov predlog da se uz jemstvo od po 400.000 eura brane sa slobode, a tog dana advokat Branko Anđelić otkazao im je punomoćje – zbog neslaganja sa “političkim kontekstom tog predmeta”.

“Ne nalazeći dogovor oko strategije dalje odbrane u estradicionom postupku, nisam prihvatio da nastavim sa odbranom kakvu su zahtijevali advokati iz Amerike, jer moj poziv mora ostati profesionalan bez izlaska iz okvira krivičnog postupka. Neprihvatajući da se za klijenta borim preko medija, upozorio sam advokate iz Amerike da ću o njihovom postupanju obavijestiti njihovu komoru, sa dokazima o njihovim radnjama”, rekao je Anđelić listu nakon što je Do Kvonu i Čan Junu otkazao punomoćje.

Tu dvojicu državljana Južne Koreje čeka i ekstradicioni postupak, jer ih Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države traže zbog kriminalnog udruživanja, a Do Kvona, takozvanog “kralja kriptovaluta” sumnjiče i za prevaru od 40 milijardi dolara, poslije kraha tera i luna tokena prošle godine.

Do Kvon je mjesecima prije hapšenja u Podgorici luksuzno živio u elitnom beogradskom naselju Dedinje, a u Srbiji je čak imao i registrovanu kompaniju. U Beogradu je viđen kako se vozi skupocjenom limuzinom, a koristio je i društvene mreže. Da neprijatnost za Srbiju bude veća, on je stanovao u blizini zgrade gdje živi načelnik beogradske policije Veselin Milić, navodili su srpski mediji.

Milović: Kreatorima afere stiže faktura na naplatu

Milović navodi da se desio scenario o kom je prije mjesec dana obavijestio Spajića.

“Do Kvona, koji je nudio milion eura onome ko mu omogući da se brani sa slobode, puštaju da se brani sa slobode, advokat izvlači od njega sve što je traženo, potom varaju i samog Do Kvona, čim im je sve potpisao što su tražili, vraćaju ga u zatvor iako je branjenje sa slobode trebalo da rezultira njegovim bjekstvom na koje bi se zažmurilo zbog političke pomoći pred izbore. Na kraju, ipak, uspijevaju da bude pušten, ali u kućni pritvoru, u stanu advokata. Ostaje kao glavno pitanje kome je Do Kvon dao milion eura koje je nudio svima preko advokata, ko je u lancu učestvovao u ovoj političko-korupcionaškoj aferi, koji članovi Vlade, ANB-a i pravosuđa”, naglasio je.

Milović tvrdi da su im “savjesni ljudi iz sistema i van njega još tada dostavili cijelu šemu lica i zadataka koje imaju u ovoj aferi”.

“Faktura na naplatu kreatorima ove afere će stići poslije izbora, za svu ovu prljavu igru koju igraju, jer ljudi spremni na ovo, ne mogu biti naši partneri”, poručio je.

Sledeće

Spajić o Abazoviću: Ima li veće frke od gubitka funkcije?

Ne propustite

Avgustovska većina nastavila sa praksom DPS-a “jedan zaposleni, četiri glasa”

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Gotovo da ne postoji član Ustava Crne Gore u dijelu ekonomskih prava i sloboda koji nije prekršen dvogodišnjim djelovanjem Ministarstva finansija u oblasti igara na sreću, gdje su povrijeđena sva načela pravne sigurnosti prekomjernim izmjenama propisa kojima se kreira nesaglediva ekonomska šteta.

Broj ustavnih inicijativa i tužbi se samo povećava, a šteta koju će budžet u krajnjem ishodu pretrpjeti višestruka je u odnosu na kratkoročnu korist koju Ministarstvo finansija smatra da protivzakonito ostvaruje.

Svjedoci smo inflacije propisa kakva ne postoji nigdje u svijetu, gdje se svjesno zatvara regularno tržište i na velika vrata uvode nelegalni operateri, dok se paralelno vodi lažna kampanja zaštite maloljetnika, koje Ministarstvo finansija svojim prekomjernim propisima zapravo usmjerava ka nelegalnim operaterima i rukama zelenaša, čiji je posao trenutno na istorijskom vrhuncu, o čemu mediji intenzivno pišu upravo zbog neracionalnih predloga Ministarstva finansija.

Zatim smo bili svjedoci uvođenja u svijetu nezapamćene mjere da se vrši identifikacija i prijava svih igrača koji učestvuju u igrama na sreću sa 20 €, pravdajući to lažnim kampanjama da je to zahtjev EU, iako je to neistina, jer je prag za iste stvari u EU i tacno 100 puta veći.

Danas smo svjedoci nove lažne kampanje od strane Ministarstva finansija, kojom se uvodi nezabilježen propis u igrama na sreću bilo gdje u svijetu, gdje se oporezuje svaki tiket u djelatnosti klađenja, i to pod lažnim obrazloženjem da „pojedini operateri“ ne poštuju zakon, što je potpuno netačno i neistinito.

Svi legalni operateri poštuju nemoguće zakonske propise Ministarstva, očekujući pozitivnu ocjenu Ustavnog suda i relevantnih međunarodnih institucija o prethodnim nezakonitim predlozima Ministarstva finansija, u cilju očuvanja svog biznisa.

Kao što pokazuje primjer Albanije, ovakve mjere po pravilu vode ka pravoj eksploziji nelegalnog kockanja, što je direktno povezano sa skokom maloljetničkog učešća u igrama na sreću. Kada igrači, zbog nekonkurentne ponude usljed poreskog opterećenja poput predloženog, prelaze na ilegalne sajtove, efektivna kontrola nestaje, opadaju javni prihodi, a dramatično rastu višestruki društveni rizici (maloljetničko kockanje, kriminalitet i sl.). Zbog toga je usvajanje ovakvog predloga zakona faktičko otvaranje vrata za nelegalno tržište i povećanje broja maloljetnika koji će postati zavisnici od igara na sreću. Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača.

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Molimo poslanike Skupštine Crne Gore da se prekine sa protivustavnim progonima i maltretiranjem industrije igara na sreću i da se nove, predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak građana od strane Ministarstva finansija odbace, jer Ministarstvo finansija zanemaruje odluku Ustavnog suda Crne Gore od 28.01.2026. godine, koji je po istom osnovu oglasio neustavnim dio Zakona o unutrašnjoj trgovini.

Pokušali smo svim zakonom predviđenim sredstvima da objasnimo štetnost i neodrživost ovog propisa, međutim nijesmo naišli na razumijevanje i, shodno tome, nastavićemo da se obraćamo za pomoć svim međunarodnim institucijama.

Svuda u svijetu igre na sreću su zabava dostupna svim punoljetnim građanima, a primjena ovog Zakona o porezu na dohodak građana znači potpuno zatvaranje legalne industrije igara na sreću u Crnoj Gori, inflaciju maloljetničkog kockanja i dodatno povećanje zelenašenja.

Molimo vas da razumijete da je legalno tržište partner države u sprečavanju svih neželjenih dešavanja u ovoj osjetljivoj industriji, te vas molimo da nam pomognete da zajedno učestvujemo u rješavanju svih problema i da ne gurate našu industriju u pogrešne ruke, čije ćemo posljedice svi zajedno osjećati dug period zbog pogrešnih odluka i kratkoročnih interesa.

Izvor: Montenegrobet

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.