Politika

Kovač: Neprihvatljivo u 2022. godini sveštenicima zabranjivati ulazak u Crnu Goru

Ministar pravde Marko Kovač kazao je gostujući na TV Adria, da je neprihvatljivo u 2022. godini muzičarima, sportistima, sveštenicima i drugim javnim ličnostima zabranjivati ulazak u Crnu Goru.

– Moram odvojiti nadležnosti MUP-a, shodno Zakonu o strancima, i procjene ANB-a o mogućnosti, opasnosti ugrožavanja nacionalne bezbjednosti od političkih zloupotreba. Svjedoci smo da su određena postupanja i ponašanja vodila ka nezakonitostima i političkim zloupotrebama – naveo je on.

Dodao je da kontekst upućuje „da su se u ANB dešavale neke stvari koje ne idu u prilog njihovom radu“, te da smo imali situaciju da u „Crnu Goru ulaze bezbjednosno interesantna lica, a da se istovremeno zabranjuje ulazak nekim javnim ličnostima“.

Istakao je da Crna Gora jeste bila percipirana kao zemlja u kojoj je stepen kriminala bio na visokom nivou.

– U posljednje vrijeme se percipira kao zemlja sa snažnom borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije. To je nezaustavljiv proces – rekao je Kovač.

Dodao je da ima čast da se nalazi na čelu Biroa za operativnu komunikaciju.

– Shodno nadležnostima ću učiniti sve što je u mojoj moći da doprinesem borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije- poručio je ministar pravde.

Za danas je najavljen dijalog predsjednice Skupštine Danijele Đurović sa čelnicima parlamentarnih stranaka o načinu izlaska iz krize.

Na pitanje da li očekuje neki dogovor ili dalje produbljivanje krize, Kovač odgovara da je upravo to pitanje – da li neko želi da produbi ili da se riješi kriza.

– Dovoljno je da izaberemo jednog kandidata Ustavnog suda- kazao je on.

Govoreći o večerašnjem protestu u podgorici ispred zgrade Skupštine Crne Gore, Kovač je kazao da su protesti odlika političkog pluralizma, da doprinose demokratiji ako su mirni i nenasilni i da on nema ništa protiv njih dok su u granicama zakona i Ustava.

Ipak, ukazuje da u političku nestabilnost klizimo od trenutka kada predsjednik države Milo Đukanović nije dao mandat za sastavljanje nove Vlade Miodragu Lekiću, iako je imao podršku 41 poslanika.

Taj potez Đukanovića je, kaže, rezultirao usvajanjem Zakona o predsjedniku, koji bi trebalo da bude korektivni faktor.

– Na Ustavnom sudu je da ocijeni ustavnost svakog akta, pa i tog Zakona- dodao je Kovač.

Osvrnuo se i na Zakon o porijeklu imovine, navodeći da su u završnoj fazi.

– Čekamo tabelu usklađenosti od Evropske komisije, nadamo se da ćemo je vrlo brzo dobiti, da će potom biti na Vladi i vrlo brzo i u Skupštini- zaključio je Kovač.

Sledeće

Lideri DF-a, Prave i UCG napustili sastanak o prevazilaženju krize

Ne propustite

Đukanović nakon protesta: Ima nas i biće nas kad god treba

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Miloš Medenica uzdrmao Vladu, traži se odgovornost za njegovo bjekstvo

Nestanak Miloša Medenice nakon izricanja presude izazvao je snažne reakcije u vrhu izvršne vlasti i otvorio pitanje odgovornosti institucija zaduženih za sprovođenje sudskih odluka. Kako je moguće da osuđeni organizator kriminalne grupe izbjegne privođenje neposredno nakon presude dok se nalazio u kućnom pritvoru.

Premijer Milojko Spajić poručio je da je informacija o nedostupnosti Medenice nadležnim organima za njega „neprihvatljiva“, podsjećajući da je, prema današnjoj presudi, riječ o organizatoru ozbiljne kriminalne grupe koja je počinila brojna krivična djela u Crnoj Gori. Spajić je najavio da će već večeras inicirati sastanak sa direktorom Uprave policije i resornim ministrom, kako bi se utvrdilo gdje je došlo do propusta i ko mora snositi odgovornost.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da će se odazvati sastanku i naglasio da očekuje prisustvo ministra pravde, predstavnika sudstva i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. „Direktor Uprave policije i ja se uvijek odazivamo pozivima na sastanke“, poručio je Šaranović, ističući potrebu pune institucionalne koordinacije.

Prema informacijama iz pravosuđa, Viši sud u Podgorici ima dalju nadležnost u ovom slučaju, s obzirom na to da je Miloš Medenica od noćas nedostupan nadležnim organima. Sud je sada na potezu da odluči o eventualnom izdavanju naloga Upravi policije Crne Gore za raspisivanje potjernice.

Medenica je danas osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora, ali se, budući da se branio sa slobode, nije pojavio na izricanju presude. Sudija Vesna Kovačević je tokom čitanja presude navela da se Medenici odmah određuje pritvor do pravosnažnosti odluke. Policijski službenici su po naredbi suda otišli na adresu koju je Medenica prijavio, ali ga tamo nijesu zatekli.

Sledeći koraci očekuju se od suda, koji ima ovlašćenje da naloži raspisivanje potjernice, prvo na nacionalnom, a potom i na međunarodnom nivou putem Interpola.

Politika

Miloš Medenica u bjekstvu

Službenici Uprave policije tragaju za Milošem Medenicom, koji je danas prvostepeno osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora.

Prema nezvaničnim informacijama iz te institucije, službenici su tokom redovne provjere Medenicu zatekli noć uoči izricanja presude u objektu stanovanja, dok večeras nije bio na istoj adresi.

U podgoričkom Višem sudu, danas u 14 časova počelo je izricanje presude kriminalnoj grupi kojom je, kako piše u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, on rukovodio, a čiji je član navodno bila i njegova majka, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

Nakon osuđujuće presude, sud je Milošu Medenici odredio pritvor zbog opasnosti od bjekstva.

Miloš Medenica pušten je iz pritvora 17. oktobra 2025. godine, kada mu je određen kućni pritvor.

Politika

Knežević: Izlazak DNP-a iz parlamentarne većine doveo bi do rekonstrukcije Vlade

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je u intervjuu za Novosti da se evropski put Crne Gore danas, paradoksalno, prelama preko pitanja fekalne infrastrukture, uz poruku da se opština Zeta pritiska da preuzme teret problema koje nije sama stvorila.

Knežević je, slikovitim poređenjem, naveo da mu je objašnjeno kako Zeta treba da bude „dobrovoljac“ i prihvati izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na svojoj teritoriji, iako su, kako tvrdi, problemi sa kanalizacionom mrežom nastali u Podgorici.

On je naglasio da, prema njegovim saznanjima, ne postoji primjer u svijetu da jedna opština gradi kolektor na teritoriji druge, naročito uz ignorisanje referendumskog izjašnjavanja građana, gdje je 98,5 odsto stanovnika Zete glasalo protiv izgradnje tog postrojenja.

“Niko u Zeti nema ništa protiv kolektora, ali na teritoriji Podgorice. Svi smo protiv toga da Zeta postane septička jama glavnog grada, a da nas pritom ubjeđuju kako je to za naše dobro”, rekao je Knežević, dodajući da se, po njegovim riječima, javnost dovodi u zabludu tvrdnjama da od tog projekta zavisi zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 sa Evropskom unijom.

Prema njegovim riječima, evropske integracije Crne Gore ne koče zahtjevi za ostvarivanje osnovnih identitetskih prava, već organizovani kriminal i korupcija, zbog čega, kako smatra, poglavlja 23 i 24 do sada nijesu zatvorena.

“Ne mogu me optužiti da kočim evropski put zato što tražim da većinski jezik bude službeni ili da imamo još jednu zastavu. To su elementarna prava koja su zemlje poput Francuske i Njemačke definisale još u 18. i 19. vijeku”, naveo je Knežević, dovodeći u pitanje postojeća ustavna rješenja u Crnoj Gori kada je riječ o jeziku.

Knežević je kazao da pitanje izgradnje kolektora u Botunu potresa i vlast u Podgorici i Vladu Crne Gore, te najavio da će predstavnici DNP-a u Vladi pokrenuti inicijative koje se tiču identitetskih pitanja. To, kako je rekao, podrazumijeva ustavne promjene u cilju normiranja srpskog jezika kao službenog, izmjene zakona o državljanstvu, kao i promjene propisa o državnim simbolima kako bi trobojka bila proglašena narodnom zastavom.

“Srpski jezik, dvojno državljanstvo, trobojka i razgovor sa građanima Botuna mnogo su manje od onoga što Hrvatska traži od Crne Gore, a što joj se, kako vidimo, nesebično daje”, poručio je Knežević.

On je dodao da izlazak DNP-a iz parlamentarne većine ne bi ugrozio njen opstanak, ali bi, kako smatra, suštinski promijenio političke odnose.

“U slučaju izlaska iz parlamentarne većine formalno i dalje postoji većina, ali suštinski više ništa ne bi bilo isto, jer će neminovno doći do polarizacije političke scene koja može u jednom trenutku rezultirati i rekonstrukcijom Vlade. Crna Gora je jedina država čija opozicija ne želi vanredne izbore kako bi došla na vlast, već kroz rekonstrukciju pokušava da uđe u nju”, naveo je Knežević.

Govoreći o odnosima unutar koalicionog saveza, Knežević je istakao da su Andrija Mandić i on gotovo deceniju i po na čelu zajedničkog političkog projekta, te da njihove razlike ne mogu ugroziti lične i političke odnose.

On je kritikovao aktuelnu spoljnu politiku Crne Gore, navodeći da je ona u velikoj mjeri nastavak politike bivšeg režima DPS-a, uključujući sankcije Rusiji i negativan odnos prema Republici Srpskoj. Takođe je naveo da Kosovo ostaje saveznik Podgorice sve dok, kako je rekao, predstavnici srpskog naroda ne budu imali značajniju ulogu u budućim vladama.

Knežević se osvrnuo i na reakcije dijela javnosti povodom njegovog privatnog boravka u Beogradu, ocijenivši da se od toga prave političke konstrukcije, dok se, kako tvrdi, kontakti drugih političara sa regionalnim liderima predstavljaju kao legitimni i poželjni.

Komentarišući odnose sa Hrvatskom, Knežević je rekao da je Crna Gora odlučila da ispuni sve zahtjeve koje Zagreb postavi.

” Ne mogu oni tražiti koliko mi možemo davati”, rekao je Knežević, dodajući da smatra da se pritisci na Srpsku pravoslavnu crkvu u regionu nastavljaju kao dio dugotrajnog istorijskog kontinuiteta.

Knežević je poručio da se zalaže za to da Srbi u Crnoj Gori ne budu samo formalno zastupljeni, već da stvarno odlučuju o svojoj političkoj i društvenoj budućnosti.

Izvor: Večernje Novosti