Politika

Konjeviću od Skupštine povlašćeni kredit od 50.000 eura

Konjević je, kako piše u dokumentaciji, kredit dobio na konkursu Skupštine Crne Gore 2008. godine, kao sredstva za participaciju u kupovini stana, a mjesečna rata mu je 151 euro. On je 2015. prijavio da ima stan od 68 kvadrata, dok u poslednjem imovinskom kartonu nema prijavljene stambene jedinice.

Lider Socijaldemokratske partije (SDP) i doskorašnji ministar odbrane Raško Konjević 2008. godine je od Skupštine Crne Gore dobio povlašćeni kredit u ukupnom iznosu od 50.000 eura, pokazuje dokumentacija Uprave za katastar i državnu imovinu koja je dostavljena “Danu” po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Ugovor o povlašćenom kreditu potpisao je sa tadašnjim direktorom Uprava za imovinu Blažom Šaranovićem.

Kako piše u ugovoru, Konjeviću su sredstva dodijeljena kao participacija u sredstvima za kupovinu stana u svojini, “radi rješavanja stambenih potreba”.

“Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 36.361, 91 euro, a mjesečna rata 151,51 euro”, navodi se u ugovoru.

U rješenju o dodjeli kredita dalje se navodi da je Raško Konjević, tada službenik Skupštine Crne Gore, bio trećerangirani na listi na konkursu koji je Komisija za stambena pitanja Skupštine Crne Gore raspisala 2. aprila 2008. godine. Komisija je tada raspisla konkurs za raspodjelu 300.000 eura putem dodjele kredita, participacijom u sredstvima za kupovinu stana u svojini.

“Imajući u vidu da je Raško Konjević, službenik Skupštine Crne Gore, na končanoj rang-listi od 26. maja 2008. godine rangiran kao trećerangirani učesnik na konkrusu, odlukom od 3. juna 2008. godine dodijeljen mu je kredit od 50.000 eura, kao participacija u sredstvima za kupovinu stana u svojini”, navodi se u rješenju koje je potpisao tadašnji generalni sekretar Skupštine Crne Gore Milan Radović.

Prvi imovinski karton Raška Konjevića dostupan je za 2015. godinu, kada je imao prijavljen stan od 68 kvadrata. U poslednjem imovinskom kartonu nema prijavljen stan, a na tekućim računima prijavio je 17.500 eura, kao i 40.000 oročenih para. Ima tri kredita, od 50.000 sa ratom 151 euro, 35.000 sa ratom 268 eura i kredit od 80.000 eura sa ratom 569 eura. Prijavio i dva rivolving kredita od 7.500 eura.

Konjević je bio ministar odbrane u vladi Dritana Abazovića, na čiju je inicijativu kasnije i razriješen. Podsjetimo, Skupština je glasovima poslanika “stare većine” od 30. avgusta, njih 41, razriješila ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića. Inicijativu za njihovu smjenu podnio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović nakon što su ova dva ministra inicirala postavljanje spomen-ploče u Morinju, za koju se kasnije ispostavilo da je postavljena nezakonito.

Dokumenta dostavljena “Danu” iz Uprave za katastar i državnu imovinu pokazuju da je privilegije od države imala i aktuelna potpredsjednica Socijaldemokrata (SD) Milica Lekić. Njoj je odlukom vlade Duška Markovića 2019. godine odobren povlašćeni kredit od 25.000 eura “u cilju poboljšanja uslova stanovanja”. I ona je ugovor o kreditu potpisala sa Blažom Šaranovićem.

Lekić je u periodu dobijanja kredita bila zaposlena u Ministarstvu prosvjete, kada je na njegovom čelu bio Damir Šehović, aktuelni lider SD.

“Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 13.635, 71, a mjesečna rata 56,82 eura. Korisnik kredita je dužan da iznos rata uplaćuje u redovnim anuitetima”, navodi se u ugovoru o kreditu koji je dodijeljen Milici Lekić.

Bivši Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou u vladi Zdravka Krivokapića saopštio je da je preko 500 funkcionera i službenika koristilo povlastice od države u vidu kredita i stanova, za šta je potrošeno najmanje 25 miliona eura. Dio spiskova sa stanovima i kreditima je objavljen nakon što je sa njih skinuta oznaka tajnosti.

Sledeće

Spajić: Imamo opcije za drugog kandidata, ne isključujemo podršku Bečiću

Ne propustite

DIK: Moguća blokada rada OIK Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Spajić i Mandić na vaskršnjoj liturgiji u Hramu

Premijer Crne Gore Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić sa suprugama prisustvuju vaskršnjoj liturgiji u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.

Za razliku od prethodne godine, službu sa njima u hramu ne prati predsjednik države Jakov Milatović.

Pored Spajića i Mandića, liturgiji prisustvuju gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović, izvršni direktor Pokreta Evropa sa (PES) Vlade Bojović…

Liturgiju u podgoričkom hramu služi mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

Politika

Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Gotovo da ne postoji član Ustava Crne Gore u dijelu ekonomskih prava i sloboda koji nije prekršen dvogodišnjim djelovanjem Ministarstva finansija u oblasti igara na sreću, gdje su povrijeđena sva načela pravne sigurnosti prekomjernim izmjenama propisa kojima se kreira nesaglediva ekonomska šteta.

Broj ustavnih inicijativa i tužbi se samo povećava, a šteta koju će budžet u krajnjem ishodu pretrpjeti višestruka je u odnosu na kratkoročnu korist koju Ministarstvo finansija smatra da protivzakonito ostvaruje.

Svjedoci smo inflacije propisa kakva ne postoji nigdje u svijetu, gdje se svjesno zatvara regularno tržište i na velika vrata uvode nelegalni operateri, dok se paralelno vodi lažna kampanja zaštite maloljetnika, koje Ministarstvo finansija svojim prekomjernim propisima zapravo usmjerava ka nelegalnim operaterima i rukama zelenaša, čiji je posao trenutno na istorijskom vrhuncu, o čemu mediji intenzivno pišu upravo zbog neracionalnih predloga Ministarstva finansija.

Zatim smo bili svjedoci uvođenja u svijetu nezapamćene mjere da se vrši identifikacija i prijava svih igrača koji učestvuju u igrama na sreću sa 20 €, pravdajući to lažnim kampanjama da je to zahtjev EU, iako je to neistina, jer je prag za iste stvari u EU i tacno 100 puta veći.

Danas smo svjedoci nove lažne kampanje od strane Ministarstva finansija, kojom se uvodi nezabilježen propis u igrama na sreću bilo gdje u svijetu, gdje se oporezuje svaki tiket u djelatnosti klađenja, i to pod lažnim obrazloženjem da „pojedini operateri“ ne poštuju zakon, što je potpuno netačno i neistinito.

Svi legalni operateri poštuju nemoguće zakonske propise Ministarstva, očekujući pozitivnu ocjenu Ustavnog suda i relevantnih međunarodnih institucija o prethodnim nezakonitim predlozima Ministarstva finansija, u cilju očuvanja svog biznisa.

Kao što pokazuje primjer Albanije, ovakve mjere po pravilu vode ka pravoj eksploziji nelegalnog kockanja, što je direktno povezano sa skokom maloljetničkog učešća u igrama na sreću. Kada igrači, zbog nekonkurentne ponude usljed poreskog opterećenja poput predloženog, prelaze na ilegalne sajtove, efektivna kontrola nestaje, opadaju javni prihodi, a dramatično rastu višestruki društveni rizici (maloljetničko kockanje, kriminalitet i sl.). Zbog toga je usvajanje ovakvog predloga zakona faktičko otvaranje vrata za nelegalno tržište i povećanje broja maloljetnika koji će postati zavisnici od igara na sreću. Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača.

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Molimo poslanike Skupštine Crne Gore da se prekine sa protivustavnim progonima i maltretiranjem industrije igara na sreću i da se nove, predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak građana od strane Ministarstva finansija odbace, jer Ministarstvo finansija zanemaruje odluku Ustavnog suda Crne Gore od 28.01.2026. godine, koji je po istom osnovu oglasio neustavnim dio Zakona o unutrašnjoj trgovini.

Pokušali smo svim zakonom predviđenim sredstvima da objasnimo štetnost i neodrživost ovog propisa, međutim nijesmo naišli na razumijevanje i, shodno tome, nastavićemo da se obraćamo za pomoć svim međunarodnim institucijama.

Svuda u svijetu igre na sreću su zabava dostupna svim punoljetnim građanima, a primjena ovog Zakona o porezu na dohodak građana znači potpuno zatvaranje legalne industrije igara na sreću u Crnoj Gori, inflaciju maloljetničkog kockanja i dodatno povećanje zelenašenja.

Molimo vas da razumijete da je legalno tržište partner države u sprečavanju svih neželjenih dešavanja u ovoj osjetljivoj industriji, te vas molimo da nam pomognete da zajedno učestvujemo u rješavanju svih problema i da ne gurate našu industriju u pogrešne ruke, čije ćemo posljedice svi zajedno osjećati dug period zbog pogrešnih odluka i kratkoročnih interesa.

Izvor: Montenegrobet

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.