fbpx
Connect with us

Politika

Konjeviću od Skupštine povlašćeni kredit od 50.000 eura

Konjević je, kako piše u dokumentaciji, kredit dobio na konkursu Skupštine Crne Gore 2008. godine, kao sredstva za participaciju u kupovini stana, a mjesečna rata mu je 151 euro. On je 2015. prijavio da ima stan od 68 kvadrata, dok u poslednjem imovinskom kartonu nema prijavljene stambene jedinice.

Lider Socijaldemokratske partije (SDP) i doskorašnji ministar odbrane Raško Konjević 2008. godine je od Skupštine Crne Gore dobio povlašćeni kredit u ukupnom iznosu od 50.000 eura, pokazuje dokumentacija Uprave za katastar i državnu imovinu koja je dostavljena “Danu” po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Ugovor o povlašćenom kreditu potpisao je sa tadašnjim direktorom Uprava za imovinu Blažom Šaranovićem.

Kako piše u ugovoru, Konjeviću su sredstva dodijeljena kao participacija u sredstvima za kupovinu stana u svojini, “radi rješavanja stambenih potreba”.

“Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 36.361, 91 euro, a mjesečna rata 151,51 euro”, navodi se u ugovoru.

U rješenju o dodjeli kredita dalje se navodi da je Raško Konjević, tada službenik Skupštine Crne Gore, bio trećerangirani na listi na konkursu koji je Komisija za stambena pitanja Skupštine Crne Gore raspisala 2. aprila 2008. godine. Komisija je tada raspisla konkurs za raspodjelu 300.000 eura putem dodjele kredita, participacijom u sredstvima za kupovinu stana u svojini.

“Imajući u vidu da je Raško Konjević, službenik Skupštine Crne Gore, na končanoj rang-listi od 26. maja 2008. godine rangiran kao trećerangirani učesnik na konkrusu, odlukom od 3. juna 2008. godine dodijeljen mu je kredit od 50.000 eura, kao participacija u sredstvima za kupovinu stana u svojini”, navodi se u rješenju koje je potpisao tadašnji generalni sekretar Skupštine Crne Gore Milan Radović.

Prvi imovinski karton Raška Konjevića dostupan je za 2015. godinu, kada je imao prijavljen stan od 68 kvadrata. U poslednjem imovinskom kartonu nema prijavljen stan, a na tekućim računima prijavio je 17.500 eura, kao i 40.000 oročenih para. Ima tri kredita, od 50.000 sa ratom 151 euro, 35.000 sa ratom 268 eura i kredit od 80.000 eura sa ratom 569 eura. Prijavio i dva rivolving kredita od 7.500 eura.

Konjević je bio ministar odbrane u vladi Dritana Abazovića, na čiju je inicijativu kasnije i razriješen. Podsjetimo, Skupština je glasovima poslanika “stare većine” od 30. avgusta, njih 41, razriješila ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića. Inicijativu za njihovu smjenu podnio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović nakon što su ova dva ministra inicirala postavljanje spomen-ploče u Morinju, za koju se kasnije ispostavilo da je postavljena nezakonito.

Dokumenta dostavljena “Danu” iz Uprave za katastar i državnu imovinu pokazuju da je privilegije od države imala i aktuelna potpredsjednica Socijaldemokrata (SD) Milica Lekić. Njoj je odlukom vlade Duška Markovića 2019. godine odobren povlašćeni kredit od 25.000 eura “u cilju poboljšanja uslova stanovanja”. I ona je ugovor o kreditu potpisala sa Blažom Šaranovićem.

Lekić je u periodu dobijanja kredita bila zaposlena u Ministarstvu prosvjete, kada je na njegovom čelu bio Damir Šehović, aktuelni lider SD.

“Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 13.635, 71, a mjesečna rata 56,82 eura. Korisnik kredita je dužan da iznos rata uplaćuje u redovnim anuitetima”, navodi se u ugovoru o kreditu koji je dodijeljen Milici Lekić.

Bivši Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou u vladi Zdravka Krivokapića saopštio je da je preko 500 funkcionera i službenika koristilo povlastice od države u vidu kredita i stanova, za šta je potrošeno najmanje 25 miliona eura. Dio spiskova sa stanovima i kreditima je objavljen nakon što je sa njih skinuta oznaka tajnosti.

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

SDT traži po pet godina za Mandića i Kneževića

andrija mandić

Suđenje, u ponovljenom postupku optuženima za pripremanje terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, koje je juče sa kraćim pauzama trajalo više od petnaest sati, okončano je završnim riječima tužilaštva, a u 18 sati počelo je i davanje završnih riječi okrivljenih i advokata odbrane koje je trajalo do ponoći. Okrivljeni i advokati odbrane istakli su da je bilo očekivano da SDT odustane od optužbi i,,montiranog procesa”. Okrivljeni Andrija Mandić i Milan Knežević u završnim riječima istakli su da su crnogorsko pravosuđe i tužilaštvo jučerašnjim postupkom u sudnici Višeg suda doživjeli fijasko u predstojećim pravosudnim reformama.

Pred vijećem podgoričkog Višeg suda kojim predsjedava sudija i predsjednik suda Zoran Radović, specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić pročitali su završnu riječ koju je pripremila zastupnica optužbe, specijalna tužiteljka Jelena Protić, koja je u međuvremenu pošla na bolovanje. Njena završna riječ stala je na više od 100 kucanih strana i tužilaštvo je na pretresu insistiralo da je detaljno pročita. Specijalno tužilaštvo je u cjelosti ostalo pri ranijoj optužnici, tvrdeći da su optuženi izvršili krivično djelo koje im je stavljeno na teret. Tužilac Vučinić je neznatno izmijenio i precizirao dispozitiv optužnice. Kako je došlo do malih promjena, pri čemu je pravna kvalifikacija djela ostala neizmijenjena, okrivljeni i njihovi branioci nijesu tražili odlaganje završnih riječi.

Iako je optuženi Milan Knežević, radi ekonomičnosti postupka, predlagao da se završna riječ tužilaštva ne čita jer je predata sudu u elektronskoj formi, dvojica tužilaca mijenjali su se naizmjenično kako bi prisutnim strankama detaljno obrazložili činjenično stanje i dokaze koji su tokom osam godina suđenja provedeni u sudnici. Tako su u nekoliko sati detaljno pročitane odbrane okrivljenih, iskazi saslušanih svjedoka, kao i svjedoka saradnika Saše Sinđelića, nakon čega su podsjetili i na sve materijalne dokaze koji se nalaze u spisima predmeta. Tužilaštvo je zatražilo da se optuženi oglase krivim i kazne po zakonu.

Tužioci su predložili sudu da se organizatori kriminalne grupe ruski državljani Eduard Šišmakov osudi na 15 godina zatvora, a Vladimir Popov na 12 godina.

Za lidere bivšeg Demokratskog fronta (DF) Andriju Mandića i Milana Kneževića predloženo je po pet godina zatvora. Za bivšeg komandanta srpske Žandarmerije Bratislava Dikića tužioci su tražili jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora, dok je za Predraga Bogićevića i Nemanju Ristića predloženo po sedam godina zatvora.

Tužilaštvo za okrivljenu Branku Milić traži kaznu od tri godine, za Milana Dušića i Srboljuba Đorđevića po godinu i šest mjeseci, a za Dragana Maksića godinu i devet mjeseci zatvora. Za Mihaila Čađenovića, nekadašnjeg vozača Andrije Mandića tužilac je zatražio godinu i šest mjeseci zatvora.

Zatvorska kazna jedino nije tražena za Kristinu Hristić već je predložena uslovna osuda.

Zastupnici optužbe naveli su da su odbrane optuženih opovrgnute iskazima saslušanih svjedoka i provedenim dokazima na glavnom pretresu, posebno apostrofirajući iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića.

Branioci okrivljenih advokati Miroje Jovanović, Dražen Medojević, Nikola Medojević, Vaso Bečanović, Mladen Dubak, Radonja Drakulović i Dušan Radosavljević zatražili su u završnoj riječi oslobađajuću presudu.

Continue Reading

Politika

Kaluđerović: Važnost jačanja vladavine prava i neselektivne borbe protiv kriminala

slađana kaluđerović

Poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović, prisustvovala je sastanku sa koordinatorom američkog Stejt departmenta za globalnu borbu protiv korupcije Ričardom Nefjuom, zajedno sa mlađim poslanicima iz različitih političkih partija, a na sastanku je istaknuta važnost jačanja vladavine prava i neselektivne borbe protiv kriminala, uz naglasak na potrebu za političkom stabilnošću i efikasnim pravosudnim reformama.

“Zadovoljna sam rezultatima rada Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i specijalnog policijskog odeljenja, ali sam takođe i dalje nezadovoljna stanjem u sudstvu, koje je još uvijek pod jakim uticajem bivšeg korumpiranog režima”, rekla je Kaluđerović.

Ona je takođe naglasila da za efikasnu borbu protiv korupcije Crna Gora mora osigurati političku stabilnost i smanjenje nacionalnih tenzija, koje uz često održavanje izbora ne dozvoljavaju konsolidovanje i reforme čitavog državnog sistema, a posebno sudstva.

“Potreban nam je pun mandat Skupštine i Vlade kako bismo ostvarili rezultate na svim poljima, a posebno kada je pravosuđe u pitanju “,  zaključila je Kaluđerović.

 

Continue Reading

Politika

Podrška Spajiću uslovljena sporazumom o dvojnom državljanstvu sa Srbijom

milan knežević andrija mandić
Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija, čiji su predsjednici Andrija Mandić i Milan Knežević, očekuju da odmah po dobijanju pozitivnog IBAR-a bude izvršena rekonstrukcija Vlade, a svoju dalju podršku premijeru Milojku Spajiću usloviće sa još nekoliko zahtjeva.

Preduslov za rekonstrukciju i dalju podršku je izglasavanje rezolucije o Jasenovcu, za koju u ove dvije partije očekuju da će biti usvojena jer su njen tekst, nakon inicijative Spajića i Mandića, sačinili u klubu poslanika Pokreta Evropa sad. Ta inicijativa je već u skupštinskoj proceduri.

Nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, biće inicirani razgovori o rekonstrukciji, ili, kako kažu u PES-u, proširenju 44. Vlade.

Istovremeno će biti zatražena realizacija međudržavnog sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu, koji bi podrazumijevao i izmjene i dopune Zakona o državljanstvu. Odmah zatim, ili istovremeno, bila bi pokrenuta ustavna inicijativa da srpski jezik, uz crnogogorski, bude normiran kao službeni jezik u Crnoj Gori. Tu je i inicijativa da trobojka iz 1905. bude proglašena ustavnom i normirana kao narodna zastava.

Partije koje u ovom trenutku podržavaju manjinsku vladu Milojka Spajića tražiće i da dođe do promjene jednog broja ministara za koje smatraju da ne obavljaju svoj posao na adekvatan način. Tu se prije svega misli na ministra pravde Andreja Milovića i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića.

Na kraju, Mandić i Knežević će tražiti od Spajića da im da tačne vremeneske okvire realizacije programa “Evropa sad 2”, na osnovu kojeg je i dobio najveći broj glasova i mandat da formira Vladu uz njihovu podršku.

Knežević tvrdi da ovim zahtjevima principu prave uslugu Spajiću.

“Smatram da je u ovom trenutku ono što radi DNP u korist naroda koji je glasao za nas. Smatram da smo ovim zahtjevima i Spajiću napravili uslugu. Biće mi velika čast, kao što mi je bila čast kad je Mandić postao predsjednik Skupštine, da lista koju sam predvodio izdejstvuje realizaciju međudržavnog sporazuma sa Srbojom o dvojnom državljanstvu, ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog i trobojke kao narodne zastave. Ja poslije toga više ne moram da se bavim politikom jer sam realizovao sopstvenu i zajedničku ideologiju i znaću da nisam izdao ljude koji su me glasali”,  kazao je Knežević.

I Mandić smatra da je neophodno mnogo toga promijeniti i da Srbi u Crnoj Gori neće da budu građani drugog reda. Lider Nove srpske demokratije takođe smatra da Spajićeva vlada ne može imati podršku ako se ogluši o njihove zathjeve.

“To su legitimni zahtjevi srpskog naroda, čiji su pripadnici i dalje građani drugog reda i ne mogu dobiti crnogorsko državljanstvo”, istakao je Mandić.

Dvije godine nakon što je na referendumu obnovila nezavisnost, Crna Gora je 2008. godine donijela Zakon o crnogorskom državljanstvu.

Poslanici tadašnje opozicije, uglavnom iz redova Demokratskog fronta, ocijenili su zakon rigidnim i diskriminatorskim, posebno prema Srbima kojima je onemogućavao da uz crnogorsko imaju i srpsko državljanstvo.

 

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto