Politika
Kolektor zbunio koaliciju “Za budućnost Crne Gore”: Svi su ZA i svi PROTIV
Izmjenama Prostorno–urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, koje je Vlada Crne Gore usvojila 15. avgusta, potvrđeno je da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda ostati u Botunu. Za tu odluku glasali su ministri vladajuće većine – među njima i oni iz koalicije “Za budućnost Crne Gore”, Socijalističke narodne partije i Demokrata. Nekoliko dana kasnije, međutim, upravo su funkcioneri tih partija i koalicija krenuli u žestoku kampanju protiv istog tog kolektora, pa se u očima građana stvorila dilema kako je moguće da su na jednom nivou vlasti „za“, a na drugom „protiv“.
“Dva lica” iste politike
Najglasniji protivnici izgradnje kolektora u Botunu je DNP koji je dio koalicije “Za budućnost Crne Gore”. Iako ministri iz DNP-a nisu glasali za PUP, ministri iz drugih partija ove koalicije u Vladi glasaju za PUP i ostanak kolektora u Botunu. Na lokalnom nivou u Podgorici odbornici DNP obraćaju se Specijalnom državnom tužilaštvu i upozorava da je riječ o „štetnom ugovoru“. Poruke iz koalicije “Za budućnost Crne Gore” su toliko različite da djeluju kao da dolaze iz dvije potpuno odvojene koalicije: jedna konstruktivna i odgovorna, koja u Vladi podržava strateške projekte, i druga „pobunjenička“, koja na terenu gradi imidž zaštitnika građana Botuna i Zete.
Ovakva dvostruka strategija podsjeća na pokušaj da se „pokriju“ obje strane – da se na državnom nivou zadovolji obaveza prema međunarodnim aranžmanima, a istovremeno na lokalnom očuva politički kapital među biračima koji se protive kolektoru. Time se građanima šalje konfuzna poruka: ako je kolektor štetan, zašto su ministri iz koalicije ZBCG glasali da ostane; a ako je dobar, zašto protiv njega vodite kampanju na terenu?
Referendum kao izlaz – ili kao dimna zavjesa?
Dok DNP u Podgorici problematizuje ugovore oko gradnje kolektora, iz Zete stiže inicijativa za referendum. Potpredsjednik opštine Aleksandar Marković, funkcioner Nove srpske demokratije, najavio je da će građani imati priliku da se u roku od 45 do 90 dana izjasne o kolektoru. Kako je istakao, cilj je da se „čuje glas svakog građanina“, a procedura se sprovodi u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i Statutom Opštine Zeta. Referendum bi, makar formalno, trebalo da da konačan odgovor na pitanje da li Zeta prihvata kolektor u svom dvorištu. Ipak, i ovdje se otvara raskorak u koaliciji na lokalnom i državnom nivou jer dok se u javnosti vodi polemika o referendumu, na institucionalnom planu proces ide svojim tokom. Ministarstvu prostornog planiranja, kojim rukovodi Slaven Radunović takođe iz Nove srpske demokratije, predat je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju postrojenja u Botunu. Zahtjev su uputili Glavni grad i preduzeće „Vodovod i kanalizacija“, čime je pokrenut završni korak u proceduri koja omogućava početak radova. Posebnu simboliku nosi to što je zahtjev podnijet upravo ministarstvu kojim rukovodi kadar iste političke grupacije koja lokalno obećava referendum i zaustavljanje projekta.
Koalicija sama protiv sebe
Zbog ovakvih postupaka nastaje paradoks – „Za budućnost Crne Gore“ nastupa sa dva lica. Na državnom nivou njihovi ministri podržavaju PUP, a lokalno njihovi funkcioneri kreću u kampanju protiv kolektora, organizuju skupove i obećavaju referendum. Tako koalicija istovremeno šalje poruku da je projekat neophodan i opravdan, ali i da je štetan i neprihvatljiv.
U toj dvostrukoj igri najviše gube građani, jer ostaju zbunjeni: da li kolektor predstavlja razvojnu šansu za Podgoricu, Zetu i Crnu Goru ili ekološku prijetnju za Zetu? I da li su njihovi predstavnici iskreno protiv kolektora ili samo traže način da politički profitiraju, iako su na državnom nivou već potvrdili da kolektor ostaje?
Kolektor u Botunu tako je postao više od pitanja infrastrukture – on je simbol političke nedosljednosti u kojoj su svi istovremeno i za i protiv, a narod ostavljen da se pita u iskrenost namjera političkih subjekata vladajuće koalicije.
Politika
Knežević: Ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera
Lider DNP-a Milan Knežević izjavio je da sebe naziva liderom opozcije, te da je to fakat zbog činjenice da je opozicija, kako je rekao, potpuno poklopljena od ambasadora EU Johana Satlera, zajedno sa parlamentarnom većinom. Kako je kazao, u takvoj situaciji potpuno je logično da DNP bude prava opozicija.
“Sve ostalo je foliranje i čekanje. Ovdje je sad vrćenje ko će da napravi koaliciju sa PES-om poslije izbora, a mi smo jedina politička struktura koja jasno saopštava stavove i nema namjeru da se bilo kome umiljava”, kazao je Knežević gostujući na A+ televiziji.
Kako je rekao, DNP je to pokazao i prilikom glasanja ustavnih promjena.
“Kada se do kasno u noć pregovaralo i razgovaralo, i kada je gospodin Satler morao da poziva na ponoćne sastanke, a neki su izašli sa crvenim obrazima i ušima”, naveo je on, ističući da je odlučio da ne ide kod ambasadora EU na bilo kakve konsultacije.
“Meni samo građani Crne Gore mogu davati instrukcije i naloge”, poručio je on.
Odgovarajući na konstataciju da želi da bude naredni premijer kazao je da bi tu ulogu prihvatio samo pod određenim uslovima.
“Samo pod određenim uslovima možemo da budemo dio vlasti. A i najavljujem da, ako me građani izaberu i prepoznaju sve ovo što smo radili, ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera. Što bi rekao Petar Božović u “Ljepoti poroka”: “Realno, ja sam to i očekivao.” Ako ne premijer, onda predsjednik države. Jer ovakva država zaslužuje mene i ovakav ja zaslužujem Crnu Goru”, poručio je Knežević.
Politika
Ne zna se kako će preko 2.400 poljoprivrednika uplaćivati penzije
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede još ne zna kako će Euro model, čija je primjena najavljena od januara naredne godine, uticati na registrovane poljoprivredne proizvođače koji su sami sebi uplaćivali penzijsko-invalidsko osiguranje.
Euro model predvidio je ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje, a očekuje se da dilemu poljoprivrednika razriješi Fond PIO.
Kako će se Euro model odraziti na poljoprivrednike koji sebi uplaćuju osiguranje „Dan“ je pitao Vladimira Jokovića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
“Ne znam ništa dok ne vidim predlog Euro modela. Predlog još nisam vidio i ne znam kako će za to ići”, kazao je Joković.
Iz Ministarstva poljoprivrede „Danu“ je saopšteno da je, prema zadnjem spisku koji su dobili od Poreske uprave, broj poljoprivrednika koji su uplatili sredstva od 1. jula 2025. godine do 31. decembra 2025. godine 936 korisnika.
“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede snosi 40 odsto ukupnih troškova, a 60 odsto osiguranik. Broj aktivnih osiguranika upisanih u registar je 2.482”, saopšteno je iz Ministarstva.
Da li će poljoprivrednici od 1. januara moći nastaviti da plaćaju osiguranje informaciju nema ni Mladen Stanović, sekretar za poljoprivredu Opštine Zeta. Opština Zeta je subvencionisala poljoprivrednicima 50 odsto sredstava koje su bili u obavezi da uplaćuju Fondu PIO.
“Ove godine smo kao podsticajnu mjera uveli da od ukupnog iznosa sredstava koje oni uplaćaju Fondu PIO, 50 odsto mi isplaćujemo. Polovinu od ukupnog iznosa poljoprivrednicima je uplaćivalo Ministarstvo, dok je od preostalih 50 odsto Opština isplaćivala pola toga iznosa. Kod nas je ove godine 23 ljudi apliciralo za ovu mjeru i što će biti sa njima, veliko je pitanje i ja na to odgovor nemam. Vidim da se ide u pravcu da će posle Nove godine stupiti na snagu Euro model i mislim da ni oni što ga propisuju ne znaju šta će da se desi. Pitanje je šta će biti u budućnosti”, kazao je Stanović.
Izvor: Dan
Politika
Ibrahimović: Crna Gora neće ispunjavati nerazumne zahtjeve Hrvatske
Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović poručio je da njegova zemlja neće prihvatiti zahtjeve Hrvatske koji nisu, kako je rekao, utemeljeni na pravu i koji zadiru u nacionalne interese Crne Gore. Ipak, naglasio je da to ne znači odustajanje od evropskog puta niti sukob sa Zagrebom.
Ibrahimović je, odgovarajući na poslanička pitanja u parlamentu Crne Gore, poručio da Podgorica želi dobre odnose sa susjednom Hrvatskom, ali da neće, kako kaže, automatski prihvatiti svih osam zahtjeva koje je Zagreb postavio u toku pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU).
“Ako kažemo ‘ne’ zahtjevima koji nisu racionalni i koji se ne temelje na pravu, ne znači da smo rekli ‘ne’ Evropskoj uniji, već da smo rekli ‘da’ poštovanju međunarodnog prava i dobrosusjedskih odnosa”, rekao je Ibrahimović.
Naglasio je da Hrvatska za Crnu Goru ima poseban značaj kao susjedna i prijateljska država, ali da otvorena pitanja, od kojih neka traju više od tri desetljeća, nije moguće riješiti u kratkom roku.
Prema njegovim riječima, crvene linije u pregovorima sa Zagrebom predstavljaju nacionalni interesi Crne Gore.
“Naš pristup pregovorima sa Hrvatskom nije zasnovan na automatskom prihvaćanju ili odbacivanju svih zahtjeva, već na odgovornom sagledavanju svih pitanja pojedinačno. Kada govorimo o crvenim linijama, podsjećam da su naše crvene linije zaštita nacionalnih interesa Crne Gore”, rekao je Ibrahimović.
Na pitanje opozicionih poslanika o mogućim ustupcima Hrvatskoj, Ibrahimović je rekao da Crna Gora nije preuzela nove obaveze, niti prihvatila rokove, ali ni učinila ustupke na štetu svojih interesa u vezi sa školskim brodom “Jadran”, razgraničenjem na Prevlaci i obeštećenjem bivših logoraša.
Andrija Nikolić, poslanik opozicionog DPS-a, upozorio je da potezi crnogorske vlasti, uključujući usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, narušavaju povjerenje Hrvatske i drugih evropskih partnera te otežavaju završetak pristupnih pregovora.
“Rezolucija o Jasenovcu, kontroverzna zakonska rješenja u oblasti unutarnjih poslova i ANB-a, veličanje Ratka Mladića – sve su to potezi koji su stvarali ozbiljne probleme i narušavali povjerenje naših partnera. Bez takvih poteza napredovali bismo brže ka EU”, rekao je Nikolić.
Odgovarajući na ovo upozorenje, Ibrahimović je priznao da je usvajanje Rezolucije o Jasenovcu izazvalo negativne reakcije Zagreba, ali je dodao da je riječ o odluci parlamenta, a ne vlade.
-
Hronika3 дана ranijeAkcija protiv krivolova na Skadarskom jezeru: Policija odbila da izađe na teren
-
Kolumne3 дана ranijeVuk Bačanović: Od Kremlja do kreča – kratka istorija jednog lažnog proročanstva
-
Priroda i društvo4 дана ranijeIzvršna direktorica ŽICG podnijela ostavku zbog opstrukcija, tvrdi da je razlog to što je sestra Milana Kneževića
-
Sport4 дана ranijeZeta u 96. minutu stigla do boda pod Malim brdom
-
Sport4 дана ranijeIlarion i Cijevna ovjerili nove bodove
-
Politika15 сати ranijeKnežević: Ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera
-
Politika3 дана ranijeSpajić: Pokazaćemo ko je branio državne interese, a ko pokušavao da zaustavi EU put
-
Region2 дана ranijeUhapšen Davor Macura: Najbrže rastuća banka pod led otišla za pet dana


You must be logged in to post a comment Login