Politika

Kolektor zbunio koaliciju “Za budućnost Crne Gore”: Svi su ZA i svi PROTIV

Izmjenama Prostorno–urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, koje je Vlada Crne Gore usvojila 15. avgusta, potvrđeno je da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda ostati u Botunu. Za tu odluku glasali su ministri vladajuće većine – među njima i oni iz koalicije “Za budućnost Crne Gore”, Socijalističke narodne partije i Demokrata. Nekoliko dana kasnije, međutim, upravo su funkcioneri tih partija i koalicija krenuli u žestoku kampanju protiv istog tog kolektora, pa se u očima građana stvorila dilema kako je moguće da su na jednom nivou vlasti „za“, a na drugom „protiv“.

“Dva lica” iste politike

Najglasniji protivnici izgradnje kolektora u Botunu je DNP koji je dio koalicije “Za budućnost Crne Gore”. Iako ministri iz DNP-a nisu glasali za PUP, ministri iz drugih partija ove koalicije u Vladi glasaju za PUP i ostanak kolektora u Botunu. Na lokalnom nivou u Podgorici odbornici DNP obraćaju se Specijalnom državnom tužilaštvu i upozorava da je riječ o „štetnom ugovoru“. Poruke iz koalicije “Za budućnost Crne Gore” su toliko različite da djeluju kao da dolaze iz dvije potpuno odvojene koalicije: jedna konstruktivna i odgovorna, koja u Vladi podržava strateške projekte, i druga „pobunjenička“, koja na terenu gradi imidž zaštitnika građana Botuna i Zete.

Ovakva dvostruka strategija podsjeća na pokušaj da se „pokriju“ obje strane – da se na državnom nivou zadovolji obaveza prema međunarodnim aranžmanima, a istovremeno na lokalnom očuva politički kapital među biračima koji se protive kolektoru. Time se građanima šalje konfuzna poruka: ako je kolektor štetan, zašto su ministri iz koalicije ZBCG glasali da ostane; a ako je dobar, zašto protiv njega vodite kampanju na terenu?

Referendum kao izlaz – ili kao dimna zavjesa?

Dok DNP u Podgorici problematizuje ugovore oko gradnje kolektora, iz Zete stiže inicijativa za referendum. Potpredsjednik opštine Aleksandar Marković, funkcioner Nove srpske demokratije, najavio je da će građani imati priliku da se u roku od 45 do 90 dana izjasne o kolektoru. Kako je istakao, cilj je da se „čuje glas svakog građanina“, a procedura se sprovodi u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i Statutom Opštine Zeta. Referendum bi, makar formalno, trebalo da da konačan odgovor na pitanje da li Zeta prihvata kolektor u svom dvorištu. Ipak, i ovdje se otvara raskorak u koaliciji na lokalnom i državnom nivou jer dok se u javnosti vodi polemika o referendumu, na institucionalnom planu proces ide svojim tokom. Ministarstvu prostornog planiranja, kojim rukovodi Slaven Radunović takođe iz Nove srpske demokratije, predat je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju postrojenja u Botunu. Zahtjev su uputili Glavni grad i preduzeće „Vodovod i kanalizacija“, čime je pokrenut završni korak u proceduri koja omogućava početak radova. Posebnu simboliku nosi to što je zahtjev podnijet upravo ministarstvu kojim rukovodi kadar iste političke grupacije koja lokalno obećava referendum i zaustavljanje projekta.

Koalicija sama protiv sebe

Zbog ovakvih postupaka nastaje paradoks – „Za budućnost Crne Gore“ nastupa sa dva lica. Na državnom nivou njihovi ministri podržavaju PUP, a lokalno njihovi funkcioneri kreću u kampanju protiv kolektora, organizuju skupove i obećavaju referendum. Tako koalicija istovremeno šalje poruku da je projekat neophodan i opravdan, ali i da je štetan i neprihvatljiv.

U toj dvostrukoj igri najviše gube građani, jer ostaju zbunjeni: da li kolektor predstavlja razvojnu šansu za Podgoricu, Zetu i Crnu Goru ili ekološku prijetnju za Zetu? I da li su njihovi predstavnici iskreno protiv kolektora ili samo traže način da politički profitiraju, iako su na državnom nivou već potvrdili da kolektor ostaje?

Kolektor u Botunu tako je postao više od pitanja infrastrukture – on je simbol političke nedosljednosti u kojoj su svi istovremeno i za i protiv, a narod ostavljen da se pita u iskrenost namjera političkih subjekata vladajuće koalicije.

Slične teme:kolektor u botunu za budućnost crne gore

Sledeće

Dvije osobe uhapšene zbog uvreda i prijetnji gradonačelniku Mujoviću

Ne propustite

Abazović: DPS nikada nije rekao da ne treba potpisati Temeljni ugovor

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Dvije osobe uhapšene zbog uvreda i prijetnji gradonačelniku Mujoviću

Podgorička policija uhapsila je dvije osobe zbog prijetnji i uvreda na račun gradonačelnika Glavnog grada, Saše Mujovića.

“Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, postupajući po prijavi zaposlenih u Glavnom gradu Podgorica, u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici, identifikovali i lišili slobode lice B.T. (32), zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na način što je, putem društvene mreže Instagram, uputio komentar uvredljivog i prijetećeg sadržaja gradonačelniku Glavnog grada prof. dr Saši Mujoviću”, saopšteno je iz Uprave policije.

Dodaju da je protiv njega podnijeta krivična prijava, te da će u, zakonskom roku, biti sproveden na dalju nadležnost Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.

“Policijski službenici su lišili slobode i S.B. (40) zbog sumnje da je gradonačelniku Glavnog grada uputio uvredljive riječi, čime je počinio prekršaj iz člana 7 Zakona o javnom redu i miru (vrijeđanje i drsko ponašanje)”, navodi se u saopštenju.

Politika

Abazović: DPS nikada nije rekao da ne treba potpisati Temeljni ugovor

Bivši premijer je kazao i da je Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) bio predviđen sporazumom o podršci 43. Vladi kojom je rukovodio i da DPS nikada nije rekao da ne treba potpisati Temeljni ugovor sa SPC, već da im je samo bio sporan tajming.

Abazović je kazao da su u DPS-u bili stava da Temeljni ugovor umjesto u avgustu, treba potpisati u decembru.

Na pitanje autora i voditelja emisije Petra Komnenića da li je pogriješio potpisivanjem Temeljnog ugovora, Abazović je kazao “ne da je pogriješio, nego je pogodio”.

Lider GP URA je ponovio da je potpisivanjem ovog dokumenta sa SPC stavio tačku na polarizujuće teme vezane za crkvu u vrijeme kad je bio premijer.

Politika

Borovinić Bojović: Građanima Botuna detaljno objasniti zašto je izgradnja kolektora važna

Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić Bojović ocijenila je u intervjuu za Pobjedu da osnovna ambicija izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda nije da umnoži, već da riješi i umanji postojeće velike ekološke probleme, vodeći računa o zdravlju građana i Zete i Podgorice.

“Posebno bih istakla podršku ideji da se Glavni grad i kreditno zaduži kako bi se sanirao problem crvenog mulja. Vjerujem da je to odgovoran iskorak i dobar put ka obnovi međusobnog povjerenja, ocijenila je Borovinić Bojović.

Kada je u pitanju komunikacija sa građanima Botuna, kako je navela, oni su decenijama bili marginalizovani i zato je važno – i da se njihov glas čuje ali i da im se detaljno objasni, kao i ostalima, zašto je izgradnja kolektora važna i potrebna.

“Mislim da je veoma dobro što je Glavni grad najavio spremnost da radi na paketu rješenja, a to prije svega znači – sanaciju bazena crvenog mulja, čime bi riješili jedan veliki ekološki problem, i implementacija projekta sistema za prečišćavanje otpadnih voda, što je jedan od najvažnijih ekoloških projekata za Crnu Goru. Ne možemo se ponašati kao da je postojeća ekološka situacija dobra, jer nije”, kazala je Borovinić Bojović.

Pitanje izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda u Botunu izazvalo je brojne polemike među građanima i strukom. Kakav je Vaš stav u ovom trenutku imajući u vidu da ste kazali da je cijelu situaciju trebalo bolje iskomunicirati sa građanima Botuna?

BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Znamo da manjak komunikacije često proizvodi višak nerazumijevanja. Tome smo svjedočili u proteklim decenijama i zato smo ovu praksu počeli da mijenjamo. Naglašavanje važnosti dijaloga i stalne komunikacije nije kritika ni opaska bilo kojoj strani u ovom slučaju, već podstrek, ohrabrenje svima nama da razgovaramo i da se dogovaramo. Kad je u pitanju komunikacija sa građanima Botuna, oni su decenijama bili marginalizovani i zato je važno – i da se njihov glas čuje ali i da im se detaljno objasni, kao i ostalima, zašto je izgradnja kolektora važna i potrebna.

Mislim da je veoma dobro što je Glavni grad najavio spremnost da radi na paketu rješenja, a to prije svega znači – sanaciju bazena crvenog mulja, čime bi riješili jedan veliki ekološki problem, i implementacija projekta sistema za prečišćavanje otpadnih voda, što je jedan od najvažnijih ekoloških projekata za Crnu Goru. Ne možemo se ponašati kao da je postojeća ekološka situacija dobra, jer nije. A osnovna ambicija izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda nije da umnoži već da riješi i umanji postojeće velike ekološke probleme, vodeći računa o zdravlju građana i Zete i Podgorice. Posebno bih istakla podršku ideji da se Glavni grad i kreditno zaduži kako bi se sanirao problem crvenog mulja. Vjerujem da je to odgovoran iskorak i dobar put ka obnovi međusobnog povjerenja.

Kako komentarišete uključenost Delegacije EU ali i Evropskog parlamenta u javnu raspravu i koliko to može uticati na konačnu odluku? Kako gledate na eksplicitne tvrdnje Delegacije EU ali i predstavnika EP da je izgradnja PPOV ključni uslov za EU integracije kroz zatvaranje Poglavlja 27 ali i za održivost granta od 33 miliona eura?

BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Smatram da je proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji jedan od najvažnijih državnih prioriteta i dugoročno opredjeljenje koje usmjerava naš društveni i politički razvoj. To znači da je za Crnu Goru izuzetno važno da odnose sa Evropskom unijom gradimo na povjerenju i partnerstvu. Mi usklađujemo zakone i propise sa evropskim standardima, ali istovremeno dobijamo podršku – političku, ekspertsku i finansijsku. Cio proces podrazumijeva uzajamno povjerenje, a ono koje smo mi ukazali evropskim partnerima podrazumijeva i otvorenost za njihove stavove i preporuke.

Zato smatram da svaku sugestiju i stav koji dolazi od naših evropskih partnera treba posmatrati kao dio šireg procesa. Dakle, mislim da mišljenja i preporuke naših evropskih partnera na temu izgradnje PPOV, a posebno na temu zatvaranja Poglavlja 27 treba shvatiti veoma ozbiljno i odnijeti se maksimalno odgovorno prema tome, uključujući i sve činjenice za održivost granta od 33 miliona eura. Naše dosadašnje iskustvo saradnje sa Evropskom unijom, što mogu da potvrdim i iz ličnog iskustva, pokazalo se kao plodotvorno, uvažavajuće, smisleno i korisno za građane Podgorice i Crne Gore.

Izvor: Pobjeda