Zeta
Kolektor ostaje u Botunu
U Prostorno urbanističkom planu Glavnog grada ostaje lokacija za postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u ataru sela Botun. Gradonačelnik Zete, Mihailo Asanović je naime, tokom javne rasparve nacrt izmjena i dopuna PUP-a dostavio primjedbe kojima između ostalog predlaže izmještanje postrojenja i prateće infrastrukture sa teritorije opštine. U primjedbi stoji da je novu lokaciju potrebno planirati na udaljenosti koja ni na koji način neće uticati na životnu sredinu i kvalitet života građana Zete, imajući u vidu u prvom redu integralno zagađenje užeg područja naselja Botun i Srpska, pa i čitave Zete, što su opštepoznate i notorne činjenice. Navedeno je da je pravo na zdravu životnu sredinu spada u korpus osnovnih ljudskih prava koje garantuje Ustav. Obrađivač izmjena plana ovu primjedbu nije prihvatio.
“Planirana lokacija PPOV-a je definisana unazad 15 godina, za istu su rađene studije izvodljivosti i studije opravdanosti koje su na osnovu parametara koji su vrednovani definisale lokaciju, površinu,mjere i način obrade i izgradnje samog postrojenja. Na osnovu toga je definisana lokacija unutar Industrijske zone KAP-a i izrađen planski dokument koji je to podržao 2008 godine. Nakon 10 godina su pokrenute izmjene i dopune DUP-a Industrijska zona KAP-a koji je takođe podržao to rješenje i definisao smjernice, i mjere zaštite i izgradnje postrojenja, u skladu sa pozitivnim evropskim praksama, direktivama i crnogorskim zakonodavstvom”, stoji u odgovoru obrađivača.
Do kraja avgusta trebalo bi, prema ranije saopštenom kalendaru faza projekta, da bude završen glavni projekat za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i urađen elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu najznačajnijeg infrastrukturnog projekta Glavnog grada i Vodovoda. Nakon toga trebalo bi da dobiju građevinsku dozvolu, a planirano je da do kraja godine izvođač radova počne gradnju u Botunu, dok bi postrojenje trebalo da bude pušteno u funckiju 2025. godine. Ovo postrojenje garantovalo bi ubrzani razvoj Podgorice za narednih pola vijeka. Sve ovo pod uslovom da mještani Botuna promijene stav dosad mnogo puta iskazan da se protive gradnji.
Čelnici Zete su nedavno razgovarali sa gradonačelnicom Podgorice Oliverom Injac. Međutim, gradnji postrojeća za prečišćavanje otpadnih voda nije bila u fokusu, tvrdi Asanović.
“Nismo razgovarali o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Naš stav po tom pitanju je jasan”, kazao je gradonačelnik Zete.
Da će se za nekoliko sedmica sastati sa stanovnicima Botuna juče je gostujući u TV Vijesti najavio zamjenik gradonačelnice Podgorice Danilo Šaranović. Stanovnik Botuna Jagoš Bećirović kazao je da oni nijesu inicirali sastanak, te da prvi put čuje da će neko iz Glavnog grada razgovarati sa njima.
“To mi je novo što je rečeno da ćemo se za nekoliko sedmica sastati. Botunjani niti su inicirali taj sastanak, niti im je neko predložio. Prije svega granice između Podgorice i Zete još nijesu riješene. Parlamentarna većina u Zeti je saglasna da se kolektor ne gradi u Botunu. Mještani su čvrsti u svojim stavovima da se kolektor kod nas graditi neće i nećemo odustati od toga. Moramo da štitimo sebe i imovinu. Ako se kolektor bude gradio prinuđeni smo da se selimo. Ako neko to planira zna se procedura iseljavanja. Neka otkupe naše kuće i imanja pa ćemo da se selimo, ali po stvarnim cijenama. Opština Zeta je stala uz svoje građane. Mi ne bježimo od toga da se sastanemo i da riješimo sve. Znamo da Podgorici treba kolektor, ali postoje neka pravila ne možeš u komšijsko dvorište praviti septičku jamu”, rekao je Bećirović.
Bećirović kaže da je bilo vremena da se sastanu, ali i da riješe problem koji traje godinama.
“Dvije decenije ovaj problem traje. Svi su imali vremena da sjednemo i razgovaramo. Nas niko zvao nije. Mi ostajemo čvrsto pri svojim stavovima. Ako ne budu imali razumijevanja za nas mi ćemo životima braniti naselje. Sjutra da dođe moj brat za gradonačelnika isto bih se tako ponio. Iskreno se nadam da će nova vlast u Podgorici naći rješenje za sve podjednako pravedno. Spremni smo da sjednemo za sto i da vidimo šta nude”, kazao je Bećirović.
Izvor: Dan
Zeta
Asanović: Pečat bez papira, građevinska inspekcija bez rješenja o zabrani izvođenja radova
Građevinska inspekcija još uvijek nije donijela rješenje o zabrani izvođenja radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, iako je rok za otklanjanje nepravilnosti istekao 2. februara, što je predsjednik Opštine Mihailo Asanović označio kao hitan propust koji zahtijeva hitnu reakciju inspektora.
” Dana 29.1.2026. godine nadležni inspektor Ministarstva za urbanizam sačinio je zapisnik kojim su utvrđene nepravilnosti i ostavljen rok od tri dana za njihovo otklanjanje. Navedeni rok je istekao dana 02.02.2026. godine, a do danas, odnosno 04.02.2026. godine, nepravilnosti nijesu otklonjene, niti je donijeto rješenje kojim bi se obezbijedilo izvršenje naložene mjere”, kazao je Asanović u izjavi dostavljenoj medijima.
Imajući u vidu da je protekao nalogom inspektora dat zapisnikom ostavljeni rok, potrebno je, kaže Asanović, da inspektor preduzme upravnu mjeru iz svoje nadležnosti.
“Shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru, kojim je propisano da je inspektor dužan da, u slučaju nepostupanja po naloženim mjerama u ostavljenom roku, preduzme dalje mjere po službenoj dužnosti, da se u cilju sprečavanja daljeg nezakonitog postupanja može i mora donijeti rješenje o zabrani obavljanja radnji, odnosno zabrani izvođenja radova, kao i da se mjere inspekcijskog nadzora preduzimaju hitno i bez odlaganja, a u vezi sa odredbama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, ovim putem potrebno je da Građevinska inspekcija hitno i bez odlaganja preduzme sve zakonom propisane mjere, izvrši kontrolu postupanja po zapisniku od 29.1.2026. godine i donese rješenje o zabrani dalje gradnje u skladu sa važećim propisima”, kazao je Asanović.
Do 16. avgusta 2022. godine opština Zeta je bila gradska opština u okviru glavnog grada Podgorice, kao gradska opština Golubovci. Te, 2022. (16. avgusta) Zeta je postala nova opština, odvajanjem 15.305 hektara površine od Podgorice, a prema poslednjem popisu na ovom području živi 16.206 stanovnika.
Zeta je dobila status punopravne opštine, izmjenom više zakona u Skupštini Crne Gore. To je učinjeno na vanrednoj sjednici parlamenta voljom poslanika DPS-a, SD-a, SDP, URA, Bošnjačke stranke i albanskih partija.
Protiv su bili poslanici Demokratskog fronta i Demokrata .
Nova Opština Zeta dvije i po godine,nakon sticanja samostalnosti ima zavidan budžet od 14,7 miliona, sa prosječnom platom od 1.154eura, tako da ta lokalna samouprava, već 2,5 godine ,,sama sebe izdržava”.I to čini uspješno.
……………………………………………………………………………………
Neke datume i događaje ne treba objašnjavati. Kada kažemo 13. jul ili 19. decembar – zna se značenje i oslobodilačka simbolika tih datuma, pa uz njih ne treba pisati puni naziv – Dan ustanka crnogorskog naroda ili Dan oslobođenja Podgorice.
Ima takođe značajnih datuma iz naše istorije o kojima i dobro informisani pa i neki visokoobrazovani malo znaju. Istorijske knjige ih rijetko ili tek uzgred spominju, a s druge strane gotovo ništa nije učinjeno da u svakodnevnom životu budu primijećeni, nazivom ulice ili na neki drugi način. Jedan od takvih datuma je 27. januar ili po novom kalendaru 8. februar 1879. godine.
Pokušajte da se prisjetite – šta se u Podgorici i njenoj okolini dogodilo na taj dan, prije 147 godina? Tog 27. januara, odnosno 8. februara 1879. godine Podgorica i Zeta su, nakon Berlinskog kongresa, ponovo postale dio crnogorske države. Naime, 21. januara 1879. u Virpazaru je potpisan sporazum prema kojem je turska vojska napustila Podgoricu i okolinu, a crnogorska vojska je zaposjela. Time je okončana turska vlast na ovom području koja je započeta u 15-tom vijeku. Podgorica, a samim tim i Zeta, odnosno Golubovci, postali su dio Knjaževine Crne Gore.
U Državnom arhivu Crne Gore čuva se original tog dokumenta čiji je naslov: “Sporazum između crnogorskih i turskih komesara o evakuaciji i zaposijedanju teritorija u skadarskom vilajetu, na osnovu odredaba Berlinskog ugovora (1879.).“
Tim dokumentom je precizirano : “…27. januara otomanske trupe će već od sedam sati ujutro početi da napuštaju ušančeni logor Spuž-Podgorica, kao i ostale djelove koji mu pripadaju…”
I potom se objašnjava kako će odstupati turska vojska…U sporazumu je takođe navedeno da “stanovnicima, koji budu htjeli da se isele iz mjesta pripojenih Crnoj Gori, biće odobrene olakšice, kako u pogledu otuđenja njihovih dobara tako i u pogledu njihovog iseljenja…”
O tom važnom datumu i događajima iz godine u godinu saznajemo više već od 8. februara 2013, kada je prvi put obilježen Dan gradske opštine Golubovci.
Odluku o tome jednoglasno su donijeli odbornici Skupštine opštine Golubovci na sjednici ( neka i taj datum ostane zapisan) 24. oktobra 2012. godine na prijedlog komisije u sastavu: dr Jovan Kavarić (predsjednik ) i članovi: prof. dr Novica Vujošević, prof. Mihailo Majić, predsjednik Gradske opštine Dušan Radonjić i predsjednik Skupštine te lokalne samouprave Milenko Maraš.
Stručni konsultant komisije profesor dr Živko Andrijašević kaže da 27. januar, odnosno 8. februar 1879. označava ne samo oslobođenje od viševjekovne turske okupacije i dan kada su Golubovci (Zeta) vraćeni crnogorskoj državi, nego i početak administrativnog uređenja oblasti Zete u crnogorskoj državi i ustanovljenje prvih organa lokalne vlasti. „Obilježavanje tog datuma ne afirmiše bilo koje ideološko ili političko uvjerenje, niti može biti izvor bilo kakvih konfrotacija, već afirmacija univerzalnog ideala slobode (nacionalnog oslobođenja) i pripadnosti Zete državnom nasljeđu Crne Gore“, naglasio je Andrijašević.
Zbog tih vrijednosti i značaja, kada je Crna Gora opet dobila svoju Zetu, i odluka obilježavanja tog datuma kao Dana gradske opštine prihvaćena je jednoglasno. Dakle, svi prisutni na sjednici Skupštine kroz izjave predstavnika odborničkih klubova podržali su predloženi datum, tako da rasprave praktično i nije bilo, iako je komisija, za dan gradske opštine, bila predložolila još dva datuma iz istorije Zete:Prvi, 15. odnosno po novom kalendaru 28. jul 1904. kada su Golubovci imenovani za sjedište Zetske kapetanije i drugi, 27. jul 1945.godine, kada je u Golubovcima formiran Mjesni narodni odbor…
Naime, svi su se saglasili da 8. februar iz 1879. nije značajan samo zbog toga što se Zeta sastavila sa svojom matičnom državom nego što taj datum ima i dublju dimenziju i, kako neko zapisa, sadrži “ostavštinu za budućnost”. A ta “ostavština”, sadržana je u Proklamaciji koju je kralj Nikola, povodom prisajedinjenja, uputio narodu Podgorice i Zete:
“…Ovo prisajedinjenje, koje je stečeno mnogom dragocjenom krvlju naroda mojega i utvrđenog blagovoljenjem jevropskih sila, izvršeno je danas po prethodnom sporazumjenju mojem sa njegovim veličanstvom sultanom.
Od ovog časa vi postajete slobodni državljani crnogorski i sudovi i sve vlasti moje stupaju u život u mjestima vašim …”
I sljedeće riječi iz Proklamacije odražavaju suštinu odnosa u državi i tradiciju Crne Gore :
“Narode! Moja vojska koja je danas zamijenila dosadašnju posadu carsku, dolazi k vama, kao braći svojoj , veselo s bratskom ljubavlju i oduševljenjem.
Njezina će dužnost uvijek biti , da vam čuva mir i red u kojem ćete najbolje otpočinuti i s pomoću božjom, na korist svoju, opet se prihvatiti svojih poslova i rada, da vam procvjeta svako blagostanje. Svi pazari i putevi otvoreni su od danas i svaki je na njima slobodan siguran za sebe i svoje imanje, kao u kući svojoj…”
I danas, kada sve snage upiremo da sustignemo Evropu, neke od njenih savremenih dostignuća, ugrađeni su u temelje, Berlinskim kongresom, uspostavljene države i te društvene vrijednosti sadržane su u amanetu crnogorskog suverena da na ovim prostorima svi žive u miru i ljubavi –“sve tri vjere…“
“Muhamedanci! Vas neće dijeltiti vjera od našijeh pravoslavnijeh i katoličkijeh sudržavljana. Svi skupa uživaćete jednaku i istu ljubav Moju, jednaku i istu pravicu zakona mojijeh. Svaki je slobodan u svojoj vjeri , u svojim dobrim običajima, u svom radu ..”
Poruke kralja Nikole prihvaćene, a ona s kraja proklamacije:
”Narode! prioni oko rada…” posebno se primila u Zeti. Taj kraj poznat je po radišnim ljudima koji su unazad deceniju – dvije, glavnu zaradu sticali baveći se zemljoradnjom i kako mnogi od njih kažu “novac su vadili iz zemlje“.
Danas je u Zeti sve više pogona male privrede, a kada je riječ o poljoprivredi – proizvodnja je sve savremenija …I dok stariji rade i grade, u četiri osnovne škole I jednoj srednjoj ,stasava oko 2000 mladih, koji će biti nova snaga za preporod Zete. O tome se posebno govori svakog 8. februara. Taj skoro zaboravljeni datum iz 1879. u narodno pamćenje vraća se kao Dan opštine . To je i prilika da se Nagradom „8. februar“ afirmišu rad i stvaralaštvo pojedinaca i kolektiva iz tog kraja.Tako će biti I ovog Osmog februara 2026.
(Mišljenja i stavovi kolumnista nisu nužno stavovi redakcije portala Zeta)
Zeta
U februaru druga Raštanijada u Zeti
Na Trgu Anovi, u nedjelju 15. februara 2026. godine, sa početkom u 12 časova, biće održana II Rastanijada, manifestacija posvećena očuvanju tradicije i promociji autohtone kuhinje, sa posebnim fokusom na rastan kao nezaobilaznu namirnicu ovog podneblja.
„Rastanijada je događaj koji slavi našu tradiciju, domaću kuhinju i vrijednosti koje nas povezuju. Želja nam je da rastan, kao simbol jednostavne, ali zdrave i bogate ishrane, dobije mjesto koje zaslužuje“, poručuju organizatori.
U okviru manifestacije biće organizovano takmičenje u pripremi jela od rastana, tokom kojeg će učesnici predstaviti svoje kulinarsko umijeće, kreativnost i poštovanje tradicionalnih recepata. „Ovo nije samo nadmetanje u kuvanju, već prilika da se sačuvaju recepti i znanja koja su se prenosila generacijama“, ističu organizatori.
Posjetioci će imati priliku da degustiraju različite specijalitete, razgovaraju sa takmičarima i razmijene iskustva, ali i da osjete duh zajedništva koji Rastanijada njeguje. „Važno nam je da ljudi ovdje dođu ne samo zbog hrane, već i zbog druženja, kulture i osjećaja pripadnosti“, navode iz organizacionog tima.
Kako naglašavaju organizatori, II Rastanijada ima za cilj afirmaciju domaće kuhinje i podsticanje očuvanja tradicionalnih vrijednosti. „Želimo da ova manifestacija preraste u prepoznatljiv događaj koji okuplja ljubitelje dobre hrane, tradicije i autentičnih ukusa“, poručuju.
Organizatori su uputili poziv svim građanima, ljubiteljima gastronomije i predstavnicima medija da prisustvuju manifestaciji i budu dio priče koja slavi tradiciju, ukus i zajedništvo.
-
Zeta1 дан ranijeAsanović: Pečat bez papira, građevinska inspekcija bez rješenja o zabrani izvođenja radova
-
Politika2 дана ranijeMujović: Čestitam Kneževiću odlazak u političku penziju
-
Politika2 дана ranijeMandić pozvao sve partijske funkcionere na sastanak, tema koalicija ZBCG?
-
Politika3 дана ranijeBešić: Izlazak DNP-a strateška odluka, raskol koalicije ZBCG nepovratan
-
Politika3 дана ranijeSkupština konstatovala ostavke Zogovića i Vukićević
-
Politika3 дана ranijeDNP predao predlog Skupštini – trobojka da bude “narodna i istorijska” zastava
-
Politika13 сати ranijeMadžgalj podnio ostavku u Odboru direktora Aerodroma Crne Gore
-
Zeta2 дана ranijeU februaru druga Raštanijada u Zeti


