Politika

Knežević: Saznati postoji li komunikacija između Medenice i Mugoše oko presude za “državni udar”

photo by Lazar Ružić

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević održali su danas pres konferenciju i poručili da je doboro da javnost sazna da li postoje još neki operativni podaci, poruke, između Vesne Medenice i predsjednice vijeća Višeg suda Suzane Mugoše koja je donijela osuđujuću presudu u premetu pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora.

“Povod za pres je skaj prepiska oko presude za “državni udar” između Ljuba Milovića i Petra Lazovića, kao i Vesne Medenice i gospođe Marije Boričić, i želim da ih pitam da li su tužioci pročitali ovu prepisku da je “U Kotoru sve završeno” a to znači da je jedan od njih išao kod Zvicera da obezbjedni novac i da ne postoji limit kako bi ja i Mandić bili osuđeni na Apelacinom sudu. Želim da pitam jednog od tužilaca koji je sve ovo pročitao a li je pokrenut predmet povodom ovoga”, kazao je Knežević.

On je istakao da vjeruje da će se nadležni vrlo brzo oglasiti, jer je ovo kako navodi jedan od dokaza kako je montiran državni udar.

“Ako postoji prepiska Medenice i Mugoše očekujemo da se tužilaštvo oglasi. Sudski savjet snom mrtvijem spava. Početkom ponovljenog tražili smo da se optužnica objavi”, istakao je on.

Mandić je naveo da se juče desio pravosudni zemljotres objavljivanjem skaj prepiske i da zakon nije bio jednak za sve.

“Svaki građanin želi da ima jednaka prava i da dobije pravdu, a ne da novac mafije vrši glavnu ulogu i da uništi nekome život”, istakao je Mandić.

On je kazao da su svašta proživjeli zbog optužbi za kako je kazao “lažni državni udar”.

“Danas kad isplivala na površinu to smeće od našeg pravosuđa na koje može da utiče mafija, moramo da se zapitamo da li Tužilački i Sudski savjet rade svoj posao. Konstatovano je, objavom skaj prepiske, da je mafija kupovala presude od sudija. Postojale su ipak i neke časne sudije. Treba da se utvrdi mreža sudija koje su za novac spremen da daju presude”, kazao je Mandić.

On je rekao da javnost mora da zna da je ovo taj momenat gdje treba da se otvori priča o pravosuđu i da su najodgovorniji Tužilački savjet i Sudski savjet.

“Imamo jednu veliku dramu koju neko želi da u medijima izbjegne, da to traje jedan dan, niko se nije oglasio, mislim da je ovo jedna od tačaka preko koje ne smije da se kaže ništa se nije desilo. Radi se o nečemu višem, radi se o sudbini da li će ovo da bude demokratska zemlja i da li će institucije da rade za interes svih građana Crne Gore. Znamo da su određene institucije oboljele od korupcie”, naglasio je Mandić.

Istakao je da zloupotreba Policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost mora da se prevrednuje da onaj mladi čovjek koji radi tamo mora da zna da će biti kažnjen ukoliko ne radi po zakonu.

“Nikada nisam rekao da Crna Gora treba da se miri sa kriminalom već da se pošteni ljudi mire, a da kriminalci treba da odgovaraju. Pravda je jedini oslonac za budućnost Crne Gore”, zaključio je Mandić.

Knežević je odgovarajući na pitanja novinara kazao da je Tužilaštvo trebalo da pozove njega i Mandića kao oštećene i sasluša i da treba da se otkrije ko je izvjesni “D” iz skaj komunikacije.

Odgovarajući na pitanje kakva je uloga Zorana Lazovića Knežević je kazao da za sada nemaju saznanja da je Zoran Lazović imao kriptovani telefon.

“Ono što smo do sad dobili kao informaciju je da je intenzivno bio uključen Petar Lazović. Ljubo Milović i osnovano sumnjamo Radoje Zvicer. Ali odgovor na to treba da da SDT, jer tvrde da su pročitali sve prepiske”, odgovorio je Knežević.

Mandić je rekao novinarima da žele da, što se tiče njihove koalcije vezano za izbor Vrhovnog državnog tužioca i tri nedostajuća člana Sudskog svajeta, da žele da se taj posao završi i očekuje da će u srijedu slaviti izbor sudije Ustavnog suda i da će uskoro biti izabran Vrhovni državni tužilac.

Izvor: Dan

Sledeće

Kaluđerović: SNP će podržati Irenu Radović za guvernerku centralne banke

Ne propustite

PES: SDT će konačno imati punu podršku Vlade u sprječavanju šverca cigareta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Gotovo da ne postoji član Ustava Crne Gore u dijelu ekonomskih prava i sloboda koji nije prekršen dvogodišnjim djelovanjem Ministarstva finansija u oblasti igara na sreću, gdje su povrijeđena sva načela pravne sigurnosti prekomjernim izmjenama propisa kojima se kreira nesaglediva ekonomska šteta.

Broj ustavnih inicijativa i tužbi se samo povećava, a šteta koju će budžet u krajnjem ishodu pretrpjeti višestruka je u odnosu na kratkoročnu korist koju Ministarstvo finansija smatra da protivzakonito ostvaruje.

Svjedoci smo inflacije propisa kakva ne postoji nigdje u svijetu, gdje se svjesno zatvara regularno tržište i na velika vrata uvode nelegalni operateri, dok se paralelno vodi lažna kampanja zaštite maloljetnika, koje Ministarstvo finansija svojim prekomjernim propisima zapravo usmjerava ka nelegalnim operaterima i rukama zelenaša, čiji je posao trenutno na istorijskom vrhuncu, o čemu mediji intenzivno pišu upravo zbog neracionalnih predloga Ministarstva finansija.

Zatim smo bili svjedoci uvođenja u svijetu nezapamćene mjere da se vrši identifikacija i prijava svih igrača koji učestvuju u igrama na sreću sa 20 €, pravdajući to lažnim kampanjama da je to zahtjev EU, iako je to neistina, jer je prag za iste stvari u EU i tacno 100 puta veći.

Danas smo svjedoci nove lažne kampanje od strane Ministarstva finansija, kojom se uvodi nezabilježen propis u igrama na sreću bilo gdje u svijetu, gdje se oporezuje svaki tiket u djelatnosti klađenja, i to pod lažnim obrazloženjem da „pojedini operateri“ ne poštuju zakon, što je potpuno netačno i neistinito.

Svi legalni operateri poštuju nemoguće zakonske propise Ministarstva, očekujući pozitivnu ocjenu Ustavnog suda i relevantnih međunarodnih institucija o prethodnim nezakonitim predlozima Ministarstva finansija, u cilju očuvanja svog biznisa.

Kao što pokazuje primjer Albanije, ovakve mjere po pravilu vode ka pravoj eksploziji nelegalnog kockanja, što je direktno povezano sa skokom maloljetničkog učešća u igrama na sreću. Kada igrači, zbog nekonkurentne ponude usljed poreskog opterećenja poput predloženog, prelaze na ilegalne sajtove, efektivna kontrola nestaje, opadaju javni prihodi, a dramatično rastu višestruki društveni rizici (maloljetničko kockanje, kriminalitet i sl.). Zbog toga je usvajanje ovakvog predloga zakona faktičko otvaranje vrata za nelegalno tržište i povećanje broja maloljetnika koji će postati zavisnici od igara na sreću. Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača.

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Molimo poslanike Skupštine Crne Gore da se prekine sa protivustavnim progonima i maltretiranjem industrije igara na sreću i da se nove, predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak građana od strane Ministarstva finansija odbace, jer Ministarstvo finansija zanemaruje odluku Ustavnog suda Crne Gore od 28.01.2026. godine, koji je po istom osnovu oglasio neustavnim dio Zakona o unutrašnjoj trgovini.

Pokušali smo svim zakonom predviđenim sredstvima da objasnimo štetnost i neodrživost ovog propisa, međutim nijesmo naišli na razumijevanje i, shodno tome, nastavićemo da se obraćamo za pomoć svim međunarodnim institucijama.

Svuda u svijetu igre na sreću su zabava dostupna svim punoljetnim građanima, a primjena ovog Zakona o porezu na dohodak građana znači potpuno zatvaranje legalne industrije igara na sreću u Crnoj Gori, inflaciju maloljetničkog kockanja i dodatno povećanje zelenašenja.

Molimo vas da razumijete da je legalno tržište partner države u sprečavanju svih neželjenih dešavanja u ovoj osjetljivoj industriji, te vas molimo da nam pomognete da zajedno učestvujemo u rješavanju svih problema i da ne gurate našu industriju u pogrešne ruke, čije ćemo posljedice svi zajedno osjećati dug period zbog pogrešnih odluka i kratkoročnih interesa.

Izvor: Montenegrobet

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.