Politika

Knežević: Saznati postoji li komunikacija između Medenice i Mugoše oko presude za “državni udar”

photo by Lazar Ružić

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević održali su danas pres konferenciju i poručili da je doboro da javnost sazna da li postoje još neki operativni podaci, poruke, između Vesne Medenice i predsjednice vijeća Višeg suda Suzane Mugoše koja je donijela osuđujuću presudu u premetu pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora.

“Povod za pres je skaj prepiska oko presude za “državni udar” između Ljuba Milovića i Petra Lazovića, kao i Vesne Medenice i gospođe Marije Boričić, i želim da ih pitam da li su tužioci pročitali ovu prepisku da je “U Kotoru sve završeno” a to znači da je jedan od njih išao kod Zvicera da obezbjedni novac i da ne postoji limit kako bi ja i Mandić bili osuđeni na Apelacinom sudu. Želim da pitam jednog od tužilaca koji je sve ovo pročitao a li je pokrenut predmet povodom ovoga”, kazao je Knežević.

On je istakao da vjeruje da će se nadležni vrlo brzo oglasiti, jer je ovo kako navodi jedan od dokaza kako je montiran državni udar.

“Ako postoji prepiska Medenice i Mugoše očekujemo da se tužilaštvo oglasi. Sudski savjet snom mrtvijem spava. Početkom ponovljenog tražili smo da se optužnica objavi”, istakao je on.

Mandić je naveo da se juče desio pravosudni zemljotres objavljivanjem skaj prepiske i da zakon nije bio jednak za sve.

“Svaki građanin želi da ima jednaka prava i da dobije pravdu, a ne da novac mafije vrši glavnu ulogu i da uništi nekome život”, istakao je Mandić.

On je kazao da su svašta proživjeli zbog optužbi za kako je kazao “lažni državni udar”.

“Danas kad isplivala na površinu to smeće od našeg pravosuđa na koje može da utiče mafija, moramo da se zapitamo da li Tužilački i Sudski savjet rade svoj posao. Konstatovano je, objavom skaj prepiske, da je mafija kupovala presude od sudija. Postojale su ipak i neke časne sudije. Treba da se utvrdi mreža sudija koje su za novac spremen da daju presude”, kazao je Mandić.

On je rekao da javnost mora da zna da je ovo taj momenat gdje treba da se otvori priča o pravosuđu i da su najodgovorniji Tužilački savjet i Sudski savjet.

“Imamo jednu veliku dramu koju neko želi da u medijima izbjegne, da to traje jedan dan, niko se nije oglasio, mislim da je ovo jedna od tačaka preko koje ne smije da se kaže ništa se nije desilo. Radi se o nečemu višem, radi se o sudbini da li će ovo da bude demokratska zemlja i da li će institucije da rade za interes svih građana Crne Gore. Znamo da su određene institucije oboljele od korupcie”, naglasio je Mandić.

Istakao je da zloupotreba Policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost mora da se prevrednuje da onaj mladi čovjek koji radi tamo mora da zna da će biti kažnjen ukoliko ne radi po zakonu.

“Nikada nisam rekao da Crna Gora treba da se miri sa kriminalom već da se pošteni ljudi mire, a da kriminalci treba da odgovaraju. Pravda je jedini oslonac za budućnost Crne Gore”, zaključio je Mandić.

Knežević je odgovarajući na pitanja novinara kazao da je Tužilaštvo trebalo da pozove njega i Mandića kao oštećene i sasluša i da treba da se otkrije ko je izvjesni “D” iz skaj komunikacije.

Odgovarajući na pitanje kakva je uloga Zorana Lazovića Knežević je kazao da za sada nemaju saznanja da je Zoran Lazović imao kriptovani telefon.

“Ono što smo do sad dobili kao informaciju je da je intenzivno bio uključen Petar Lazović. Ljubo Milović i osnovano sumnjamo Radoje Zvicer. Ali odgovor na to treba da da SDT, jer tvrde da su pročitali sve prepiske”, odgovorio je Knežević.

Mandić je rekao novinarima da žele da, što se tiče njihove koalcije vezano za izbor Vrhovnog državnog tužioca i tri nedostajuća člana Sudskog svajeta, da žele da se taj posao završi i očekuje da će u srijedu slaviti izbor sudije Ustavnog suda i da će uskoro biti izabran Vrhovni državni tužilac.

Izvor: Dan

Sledeće

Kaluđerović: SNP će podržati Irenu Radović za guvernerku centralne banke

Ne propustite

PES: SDT će konačno imati punu podršku Vlade u sprječavanju šverca cigareta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.